Glagoljska tiskarna Senj
Glagoljska tiskarna u Senju bila je prvi glagoljaški tisak u Hrvatskoj od 1494.- 1508. godine, koji je utemeljio senjski kanonik Blaž Baromić. Približno istodobno ili malo ranije djeluje i glagoljska tiskarna u ličkom Kosinju ili u Modrušu (I. Goldstein 2008.) gdje je tiskan naš prvi Misal (? 1483.).
Sadržaj
Poviest i rad tiskarne
U toj ranoj senjskoj tiskarni je ukupno tiskano sedam djela, koja su većina prva svoje vrste u Hrvatskoj: Senjski glagoljski misal, Spovid općena, Tranzit svetog Jerolima (1508.), Mirakuli slavne dive Marije (1507.), Naručnik plebanušev (1507.), Meštrija od dobra umrtija s Ritualom (1507.) (Obrednik ili ritual), Korizmenjak (1508.).
Knjige su uglavnom tiskane za potrebe glagoljaške liturgije, za koju je dopuštenje biskup Filip Senjski ishodio još 1248. od pape Inocenta IV. Ova je senjska tiskarna radila od 7. kolovoza 1494. do 1508. godine. Knjige je tiskala glagoljicom na staromu izvornom hrvatskom jeziku. Tiskarna se nalazila uz zvonik senjske katedrale, na mjestu kuće vlasnika tiskarne arhidjakona Silvestra Bedričića.
Rad B. Baromića u Senju
Blaž Baromić je došao iz Mletaka u Senj, obogaćen znanjima koje je u Mletcima stekao i željan osnivanja tiskare na hrvatskome tlu. Osim toga, Baromić je iz Mletaka donio i sav potreban pribor za tiskanje knjiga. Za njegova boravka u Mletcima i najvjerojatnije po njegovu nacrtu, bila su odlivena glagoljska slova. Tim slovima se tiskarna u Senju služila kroz cijelo vrieme svoga djelovanja.
Glagoljicom su Hrvati tiskali knjige od godine 1483. do 1905., ali prof. Paro iztiče da je upravo Baromićev tipografski set "najpotpuniji i najljepši domet hrvatskoglagoljskog tiskarstva". Baromić je, osim po ljepoti slova, još po nečemu poznat svim inkunabulistima. Riječ je o posebnom tipu slaganja ligaturnih slovnih grupa, nazvanih Baromićeva tehnika lomljenih ligatura, koje su jedinstvena pojava u tiskarstvu inkunabula u Europi. On je lievao polovice slova kao posebne grafičke znakove, što mu je omogućavalo kombinirajući ih s punim slovima, slaganje mnogobrojnih ligatura, čak i do 4 znaka zajedno. Taj složeni postupak se ne nalazi više nigdje u poviesti inkunabula.
U doba dok je bio senjskim kanonikom, upoznao se kod Torresanija u Mletcima 1493. sa slagarstvom i tiskarstvom, pa je nadzirao i priredio za tisak glagoljički časoslov, t.zv. Baromićev brevijar koji je treća po redu hrvatska inkunabula.
Izim što je bio znameniti tiskar, Baromić je bio i ugledan pravnik, čije ime se spominje u brojnim parnicama u kojima je zastupao senjskog biskupa i senjski kaptol. Spominje se godine 1484. u parnici izmedju senjskog biskupa Pavla i senjskoga kaptola s jedne strane, ter fra Ivana, opata Sv. Križa iz Senjske Drage s druge strane. Njegovo ime spominje se i u parnicama senjskoga kaptola 1485. u Jablancu, pa u još nekim sudskim sporovima.
Senjska tiskarna
Glagoljsku tiskarnu Blaž Baromić osniva u Senju već iduće godine. Dana 7. kolovoza 1494. on je dovršio prvo djelo senjske tiskarne Senjski glagoljski misal, drugo izdanje glagoljskog Misala po zakonu rimskoga dvora. U kolofonu Misala navodi se kako su mu u tom poslu pomagali Silvestar Bedričić i Gašpar Turčić. Kako je Baromićevo ime bilo napisano na prvome mjestu, smatra se da je on najzaslužniji za osnivanje tiskare i tiskanje knjiga.
Ipak, činjenica da se uz njega u radu tiskare spominju i druga imena, govori nam da on u svome radu nije bio usamljen i da je prednosti tiskarstva prepoznao široki krug ljudi u Senju. U zadnjoj fazi rada Senjske tiskarne tj. od godine 1507. do 1508, ime Blaža Baromića više se ne spominje. Zbog toga se smatra kako je u to doba već bio mrtav, jer je teško i pomisliti kako bi da je bio živ, Blaž Baromić napustio tiskarski krug.
U Senjskoj tiskarni su glagoljicom tiskana sljedeća djela: Misal po zakonu rimskog dvora, Spovid općena (1496.), Tranzit svetog Jerolima (1508.), Mirakuli slavne dive Marije (1507.), Naručnik plebanušev (1507.), Meštrija od dobra umrtija s Ritualom (1507.), (Obrednik ili ritual) Korizmenjak (1508.).
Spomen Senjskoj tiskari
8. kolovoza 2002. godine zahvaljujući Matici hrvatskoj, u Senju je postavljena spomen-ploča toj našoj prvoj tiskari. Tekst spomen-ploče je na glagoljici i na latinici, a u redakciji hrvatskih akademika Dragutina Tadijanovića i Milana Moguša. Ploču je dizajnirao Damir Mataušić, a javnosti odkrio akademik Josip Bratulić. Podporu za ovaj projekt je dao Grafički fakultet iz Zagreba.
Summary
Blaž Baromić (before 1450, Vrbnik - after 1505, Senj) was a Croatian printer, calligrapher, founder of the Senj printing press in 1494, the second oldest Croatian printing press. He is also known for his special typographic set known as Baromić technique of refracted ligatures, unique among incunabulas. The exact date and place of birth is unknown, but he is assumed to have been born in Vrbnik on the island of Krk. His first notable work is the Mavro breviary from 1460, which he wrote and illuminated.
Shortly after, he became acquainted with the printing technology, for which he sought financial support in Senj. He then traveled to Venice where he learned the printing process and acquired all the printing tools needed. In 1493. he also printed his first breviary, under the guidance of Andrea Torresani. Spovid općena, work printed and translated into Croatian in 1496, shows the insignia of the Senj printing press. He founded the Senj printing press the following year. On 7. August 1494, he completes the first work of the printing house, a glagolithic missal, the second edition of the Missale Romanum.
Radovi o glagoljskoj tiskari Senj
- Dražen Budiša: Počeci tiskarstva u europskih naroda, Zagreb, 1984.
- Anica Nazor, 1984: Tiskana knjiga od prvotiska Misala 1483. do Brozićeva brevijara 1561., Slovo 34.
- Marija Agnezija Pantelić, 1993: Blaž Baromić, pisac tiskar glagoljskih knjiga. Forum 32, 4/6 knj. 65
- Mile Bogović, 1994: Glagoljica u Senju (povodom 500. godišnjice Senjskog glagoljskog misala i glagoljske tiskare u Senju), Senj.
- Mile Bogović, 1994: Gdje je radila senjska glagoljska tiskara od godine 1494.do 1496.? Senjski zbornik, (21)
- Mile Bogović, 1995: Blaž Baromić, utemeljitelj Senjske glagoljske tiskare 1494. godine; Istarska Danica, 1995.
- Anica Nazor, 1995: Glagoljske knjige tiskane u Senju (1494-1508). Acta graphica, 1995.
- Mile Bogović, 1998: Hrvatsko glagoljsko tisućljeće, Senjski zbornik 25.
- Vesna Kusin: Spomen ploča slavnoj senjskoj tiskari, Vjesnik, 9. kolovoza 2002.
Poveznice
Referenca
Digest loaded from Croatian Wikipedia by GNU license.
