Gospodar prstenova
Gospodar prstenova (eng. The Lord of the Rings) epsko-fantastični je roman engleskoga književnika Johna Ronalda Reuela Tolkiena.
Roman je započet kao nastavak djela Hobita, što je naknadno prerastao u veću i složeniju priču, a pisan je u fazama između 1937. i 1949. godine, te je objavljen u tri sveska (Prstenova družina, Dvije kule i Povratak kralja) 1954. i 1955. godine. Trilogija romana smatra se klasikom fantastičke književnosti i temeljom književnosti epske fantastike. Postoji više adaptacija romana, od kojih je najistaknutija filmska trilogija Petera Jacksona, što je pobudila novi val zanimanja za Tolkienova djela.
Radnja romana odvija se na izmišljenom kontinentu Međuzemlju, u izmišljenom Trećem dobu prošlosti planeta Zemlje (Arda), kojega nastanjuju ljudi i razne čovjekolike rase (hobiti, vilenjaci, patuljci i orci) te brojni drugi stvarni i izmišljeni stvorovi. Priča se vrti oko Prstena moći stvorenoga od Gospodara tame Saurona, i od tihih se početaka u Shireu grana preko Međuzemlja, prateći tijek Rata za Prsten iz gledišta glavnih likova, osobito glavnoga protagonista Froda Torbara. Djelo se u velikoj mjeri temelji na germanskoj/nordijskoj mitologiji u kombinaciji s kršćanskim i poganskim idealima, nordijskom junaštvu i srednjovjekovnoj zapadnoj Europi.
Trilogiju su na hrvatski jezik preveli Zlatko Crnković (Algoritam, 1995./1996.) i Marko Maras (Lumen, 2019.). Za razliku od prvoga, u drugom su prijevodu imena potpuno pohrvaćena u skladu s posebnim Tolkienovim Vodičem kroz imena u Gospodaru prstenova.[1]
Roman je predmet politički podobnih kritika i nesnošljivosti kao „rasistička knjiga”, uglavnom zbog toga što su orci, predstavnici ćudorednoga zla, opisani kao rasa crnoga ili tamnijega izgleda, dok su predstavnici plemenitih i ćudoredno superiornih rasa, po svojoj ćudorednoj razini, opisane kao rase svjetlijega izgleda.[2] S druge strane, televizijska serija Gospodar prstenova: Prstenovi moći, započeta s emitiranjem 2022. godine, izazvala je kontroverzu među gledateljima, posebno Tolkienovim obožavateljima, koji joj osporavaju odstupanje od izvornoga predloška i opisa određenih likova, kao i isticanje politički podobnih elemenata, zbog čega je kritizirana i viđena kao izopačena imitacija Tolkienova djela.[3][4]
Vanjske sveze
- „Tolkienske” wiki-enciklopedije: engleski, finski, francuski, njemački
- The Encyclopedia of Arda (eng.)
Članci:
- Konzervativac: Luka Ilić: „Gospodar prstenova: Knjiga stoljeća”
- Obnova: Matej Tolić: „Tehnologija u Tolkienovu Međuzemlju”
Izvori
- ↑ Večernji list: Tia Špero: „Hrvati prekrstili junake Gospodara prstenova, Frodo je postao Torbar”
- ↑
Tribun.hr: „Američki pisac tvrdi kako je Gospodar prstenova ‚rasistička’ knjiga zbog predrasuda prema Orcima”
- ↑ Konzervativac: Luka Ilić: „Amazonova sarumanizacija Međuzemlja”
- ↑ Vokativ: Joseph Pearce: „Novi Gospodar prstenova i ‚golumizacija’ Međuzemlja”
