Gott erhalte Franz den Kaiser
„Gott erhalte Franz den Kaiser” (hrv. „Bože čuvaj cara Franju”), u Hrvatskoj također kao „Carevka” ili „Kraljevka”, bila je himna habsburško-lotarinške dinastije, te državna himna Austrijskoga Carstva (1826. - 1867.) i Austro-Ugarske (1867. - 1918.).
U Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji, u svečanim su prigodama bile izvođene „Carevka”/„Kraljevka” i zatim „Lijepa naša domovino”.
Sadržaj
Stihopis
Pjesmu je 1797. godine, pod nazivom „Gott, erhalte den Kaiser!”, napisao Lorenz Leopold Haschka i skladao Joseph Haydn u čast caru i kralju Franji II., na proslavi čijega je rođendana praizvedena u Beču 12. veljače iste godine. Napisana je u doba kada se Austrijsko Carstvo nalazilo pod ozbiljnom prijetnjom revolucionarne Prve Francuske Republike i kada su domoljubni osjećaji bili u porastu.
Između 1826. i 1854. godine, bilo je sastavljeno više preinaka himne, od kojih su bile usvojene iduće inačice:
- 1826. - Inačica nepoznatoga pjesnika, rabljena do smrti cara Franje II./I.,
- 1835. - Inačica šleskoga pjesnika Karla von Holteia, rabljena do siječnja 1836. godine,
- 1836. - Inačica Josepha Christiana von Zedlitza, rabljena do abdikacije cara Ferdinanda I.,
- 1848. - Izvorna inačica Lorenza Leopolda Haschke, rabljena do 1854. godine.
Inačica Johanna Gabriela Seidla iz 1854. godine zadnja je usvojena preinaka, nadopunjena petom i šestom kiticom napisanih u čast carice Elizabete i carevića Rudolfa, i izvođenih do njihove smrti. Ta je inačica himne prevedena na nekoliko jezika govorenih u Monarhiji, uključujući i hrvatski jezik.
Sa smrću zadnjega cara i kralja Karla I. 1922. godine, monarhisti su napisali novu kiticu u čast njegovom sinu i prijestolonasljedniku Ottu Habsburško-Lotarinškom, no nikada nije stekla službenu uporabu.
Melodija
Melodija himne temelji se na prvom dijelu melodije gradišćansko-hrvatske i sjevernohrvatske kajkavske pučke pjesme „Vjutro rano se ja stanem”, zapisanu od terenskoga istraživača u gradišćanskom selu Čembi.
Bila je ponovno rabljena u međuratnom dobu (1929. - 1938.) kao melodija za austrijsku državnu himnu, ali s potpuno drukčijom pjesmom „Sei gesegnet ohne Ende” („Budi vječno blagoslovljena”) Ottokara Kernstocka. Također je rabljena za njemačku državnu himnu „Das Lied der Deutschen”, kao zvučni citat u nekoliko skladbi klasične glazbe kao oznaka Austrije, austrijskoga domoljublja ili monarhije, te za različite himne, pučke pjesme i školske himne u nekoliko država.
Riječi pjesme
Njemački izvornik i inačice
|
|
|
Hrvatske inačice
|
|
|
|
|
|
Literatura
- ↑1 Gjuro Stjepan Deželić: Pjesmarica: Zbirka najpoznatijih i rado pjevanih hrvatski pjesamah, Antun Jakić, Zagreb 1865., str. 1-2
- Antun Vjekoslav Truhelka: 100 pěsamah: za porabu školsku, cerkvenu i domaću, Lavoslav Hartman, Zagreb 1866., str. 50
- ↑2 Gjuro Eisenhut: Nâpevi cèrkvenih pêsamah : i što no se nalaze u Balenovićevoj "Sunčanici" i što no se u Hervatskoj, Slavoniji i Dalmaciji pevaju, Knjižara Fr. Župana (Albrecht i Fiedler), Zagreb 1872., str. 131-132
- ↑3 Franjo Šaverij Kuhač: Pjevanka: sto dječjih popievaka za jedno grlo: s napjevi, tekstom i metodičkim uvodom: za pučke škole i zabavišta, Hrvatsko pedagogijsko-književni sbor, Zagreb 1885., str. 113-114
- ↑4 Karlo Kindlein i Vatroslav Kolander: Pjevnik - Kantuale crkvenih popievaka, vlastita naklada, Zagreb 1895., str. 372
- ↑5 Ljudevit Varjačić: Lira: pjesmarica s kajdama: za mušku i žensku školsku mladež, Kraljevska sveučilištna knjižara Fr. Suppana, Zagreb 1897., str. 42
- ↑6 Vilko Novak: Crkvena pjesmarica : za niže i više pučke, više djevojačke i nalik na njih škole : dvoglasno sa lakom pratnjom orgulja ili harmonija, Kraljevska sveučilišna knjižara Fr. Župana, Zagreb 1909., str. 133-134
- Vilko Novak: Crkvena pjesmarica : za srednje škole, Knjižara L. Hartmana (Stj. Kugli), Zagreb (1900-e), str. 80