Gradovi u Hrvatskoj
Gradovi u Hrvatskoj (starija gradska naselja hrvatskog ozemlja): - Danas su kod nas kao tzv. 'gradovi', uz stvarne ranije poviestne gradove, upravno-birokratski naknadno proglašena mnoga tek osrednja novija naselja, ali koja se po kulturi i tradiciji ovdje smatraju tek većim i novonaraslim selima i industrijskim naseljima.
Sadržaj
Rani gradovi u Hrvatskoj
Naprotiv je iz ranije kulturne poviesti, sadanje hrvatsko ozemlje na tzv. 'zapadnom Balkanu' arheološki bilo već dobro poznato kao jedno od najranijih područja u Europi s prvim gradskim naseljima, pored rane Grčke i južne Španjolske. Najraniji prapoviestni gradovi kod nas su nastali na jadranskim otocima, pa potom već od rane antike na iztočnoj jadranskoj obali i u jugozapadnoj Panoniji tj. Posavini, što su i daleko najraniji kontinentalni gradovi na rubu srednje Europe.
Najranija Kuraktike
Daleko najranije arheološko naselje urbanog tipa na hrvatskom ozemlju je prastara gradina Kuraktike tj. prvotni pragrad Krk na jugozapadnoj obali otoka Krka, koji je rano pomorsko prapleme predliburnskih Hythmeta podiglo bar od 13/12. stoljeća prije Krista.
Tu su sve do dandanas još jasno vidljive njegove megalitne zidine od višetonskih kamenih blokova na glavnomu krčkom trgu, kao i duž nove sjeverne obilaznice iznad grada, a koji podsjećaju na rane megalitne zidine Mikene i Tyrinsa iz prapoviestne Grčke. Stoga naš najstariji pragrad Krk postoji u kontinuitetu već blizu tri i pola tisućljeća.
Ranopanonska Segeste
Drugo je ključno urbano arheonalazište iz rane antike u sjevernoj Hrvatskoj zapadno-panonska gradina Segeste već od 6 st. pr.Kr., čiji se oskudni ostatci još nalaze u velikom zavoju donje Kupe pred njezinim ušćem u Savu.
Ovu su najraniju srednjoeuropsku gradinu prvi utemeljili staroperzijski Segestani iz ranoperzijske satrapije Segestan (sada Seistan), koji su se tu dielom izdvojili iz Darijeve staroperzijske vojske pri njihovoj provali preko Bospora do Grčke. Tek potom u klasičnoj antiki, panonski Kelti uz ušće Kupe zidaju svoju gradinu Segestica, pa konačno kasnoantički Rimljani i svoju gradsku koloniju Siscia.
Ini rani gradovi kod nas
Izim te prvotne Kuraktike i panonske Segeste, u klasičnoj antiki iz doba starih Grka pa Rimljana, duž iztočnojadranske obale zatim još nastaje niz inih naših ranih antičkih gradova, npr. Skrissa (Karlobag), Diadora (prvi Zadar), Epidauros (Cavtat), ... itd. Krajem antike tj. pred propast Rimskog carstva, uzduž sjeveroiztočnog Jadrana postoji bar još tridesetak inih blučkih gradova, ter njih desetak kopnenih u jugozapadnoj Panoniji.
Današnji hrvatski gradovi
Sjevernohrvatski gradovi
Važniji su veći panonski gradovi sjeverne i sjeveroiztočne Hrvatske u slivu Dunava osobito najveća priestolnica Zagreb, pa Osijek uz ušće Drave i Slavonski Brod na donjoj Savi.
Jadranski primorski gradovi
Najviše tipskih i starih gradova se u Hrvatskoj dosad nalaze uzduž sjeveroiztočnog primorja na Jadranu: npr. Umag, Pula, Rijeka, Senj, Zadar, Šibenik, Split, Dubrovnik, itd. Razmjerno su manji gradići na otocima, medju kojima su najveći Mali Lošinj, Krk i Korčula.
Srednji brdski gradovi
Razmjerno je najmanje uglavnom osrednjih i manjih gradića duž središnjeg pojasa gorske Hrvatske, koja je i inače rjedje naseljena, ter gospodarski i kulturno danas dosta pasivna. Tu su razmjerno važnija gradska naselja: Delnice i Ogulin u Gorskom Kotaru, ter Gospić, Otočac i Gračac u Lici.
Poveznice
Referenca
Almost original condensed survey of the important recent towns in Croatia, and also of the earlier archaeological towns with prolonged urban continuity from protohistory up nowadays is herewith offered.
