Zagreb (Agranon)

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži
HrvatGrb.png

Zagreb (latin. Andautonia, novogrč. Ζάγκρεμπ - Zankremb, starogrč. `Agranon - Άγρανον, starorus.& njem. Agram, tal. Zagabria, arab. Zaghrib - زغرب , ranočakav. Uri-Harvâtye): To je polukajkavski glavni grad Republike Hrvatske i po broju stanovnika je najveći grad u Hrvatskoj. Poviestno je Zagreb izrastao iz dva naselja na susjednim brdima, civilnog Gradeca i crkvenog Kaptola koji tvore staru jezgru današnjeg Zagreba kao njegov Gornji grad. Zagreb je danas administrativno, gospodarsko, uljudbeno i znanstveno središe Hrvatske. Svojim položajem i donedavnom uljudbom spada Zagreb u gradove Srednje Europe, ali se odnedavna sve više balkanizira. Stariji Gornji i noviji Dolnji grad se smatraju spomenicima uljudbe i očuvali su do danas dielom ugodjaj srednjovjekovlja i baroka.

Abstract

Zagreb (Greek: `Agranon - Άγρανον, German: Agram, Italian: Zagabria) is the capital and the largest city in the Republic of Croatia. It is in the northwest of the country, along the Sava river, at the southern slopes of the Medvednica mountain. Zagreb lies at an elevation of approximately 122 m (400 ft) above sea level. According to the last official census, Zagreb's population in 2011 was 828,621; it was estimated at 791,100 in 2009, while Zagreb metropolitan area has 1,288,000 people. Its favourable geographic position in the southwestern part of the Pannonian Basin, which extends to the Alpine, Dinaric, Adriatic and Pannonic regions, provides an excellent connection for traffic between Central Europe and the Adriatic Sea. The transport connections, concentration of industry, scientific and research institutions, and industrial tradition underlie its leading economic position in Croatia. Zagreb is the seat of the central government, administrative bodies and almost all government ministries.

Zemljopisne značajke

Zagreb se nalazi u kopnenoj središnjoj Hrvatskoj, na južnim obroncima Medvednice do obala rieke Save. Grad leži na nadmorskoj visini od 122 metara (park Zrinjevac). Povoljan zemljopisni položaj na jugozapadnom kutu Panonske nizine, izmedju alpskog, dinarskog, jadranskog i panonskog područja je uzrok kako je Zagreb prometno čvorište putova izmedju srednje i jugoiztočne Europe te Jadranskog mora. Klima u Zagrebu je umjereno-kopnena: ljeta su topla s prosječnim temperaturama oko 20 °C, dok su zime hladne s prosjekom od 1 °C.

Kratka poviest

Prvi pisani domaći spomen Zagreba je iz 1094. godine kad je na Kaptolu osnovana biskupija, što upućuje kako je tu već ranije postojalo naselje. Ovo potvrdjuju i bizantski srednjovjeki navodi gdje se taj raniji pra-Zagreb grčki već zove `Agranon i brdo na čijem je podnožu Pyrrhos oros (= Medvednica). Ine važnije godine zagrebačke povijesti jesu:

  • 6. st. Selidbama barbara uništena antička Andautonia na Savi, a izbjeglice osnivaju pod Medvednicom novi gradić "`Agranon".
  • 1242. Zagreb (tada Gradec) Zlatnom bulom hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV. postaje slobodni kraljevski grad.
  • 1557. Zagreb se u pisanim dokumentima prvi put spominje kao glavni grad Hrvatske.
  • 1607. Isusovci osnivaju prvu gimnaziju i Akademiju. Ta se godina smatra osnutkom Zagrebačkog sveučilišta.
  • 1776. iz Varaždina je u Zagreb preseljeno sjedište Hrvatskog kraljevskog vijeća (banske Vlade).
  • 7. rujna 1850. Kaptol, Gradec i Vlaška Ves ujedinjeni su u grad Zagreb.
  • 25. lipnja 1991. Sabor Republike Hrvatske proglašava neovisnost i suverenost Republike Hrvatske, a Zagreb postaje glavnim gradom države.

Ime Zagreba i Sljeme

O postanku imena Zagreba postoji starija pučka legenda, po kojoj davni ban umoran i žedan, naredi djevojci Mandi neka donese vode s izvora Manduševec (danas na Jelačićevom trgu): "Mando, dušo, zagrabi"! Kod nas se zbog srednjoeuropske usmjerbe i zanemarivanja Bizanta dosad uglavnom držalo kako su najraniji poznati nazivi Zagreba bili ovaj slavenski pa germanski Agram, a slično za Zagrebačku goru - Medvednicu ovo ime i magjarsko Zelemen-hegy.

Medjutim su ovo područje oko Zagreba istodobno u ranomu srednjem vijeku još razmjerno dobro poznavali i u Bizantu, koji tuda nisu vladali nego samo do Kvarnera i Srijema, ali im je preko trgovine ipak već rano bio poznat grad Zagreb kao `Agranon i susjedna Medvednica kao Pyrrhos oros, ter rijeka Sava kao Saos - vidi o tom pobliže: Rani Zagreb i Sljeme.

Pučanstvo

Zagreb je najveći grad u Republici Hrvatskoj i drugi najveći u nekadašnjoj Jugoslaviji. Prama popisu pučanstva iz 2001. godine na administrativnom području Grada Zagreba prijavljeno je 779.145 stanovnika, od kojih su 415.153 žene, a 363.992 muškarci. Prosječna starost dotičnih stanovnika je 39,7 godina. Po narodnosti Hrvati čine većinu od otprilike 92%, a od manjina su najznačajniji Srbi, Slovenci, Bošnjaci (ubrajaju se i nekadanji bosanski "muslimani") i Albanci. Najveće gradske četvrti (bivše općine) su: Trešnjevka (više od 120.000 stanovnika), Novi Zagreb (više od 110.000 stanovnika) i Dubrava (blizu 100.000 stanovnika), dok Sesvete ubrzano rastu od 59.000 stanovnika po posljednjem popisu do otprilike 95.000 stanovnika po posljednjoj procjeni. Šire metropolsko područje grada još nema točno određen broj stanovnika, pa su pretpostavke od 1.106.000 (podatci Grada Zagreba i Zagrebačke županije), preko 1,2 milijuna (podaci iz znanstvenog rada o Zagrebu), pa do 1,6 milijuna (predviđanje Policijske uprave Zagreb).

Vjera i govor

Po vjeri se 87% Zagrebčana izjašnjava katolicima i Zagrebačka nadbiskupija broji oko 1,4 milijuna vjernika, a ostale veće vjerske zajednice su pravoslavna zajednica (Zagreb je pod jurisdikciom Zagrebačko-ljubljanske eparhije Srbske pravoslavne crkve), islamska zajednica (2%), Jehovini svjedoci, evangelici, adventisti, baptisti i židovska zajednica. Oko 4% Zagrebčana izjasnilo se agnosticima, a 3,5% se smatraju ateistima.

Zagreb je i najbrojnija polukajkavska aglomeracia u Hrvatskoj, pa su po svakodnevnom govoru polovica ili oko 420.000 Zagrebčana kajkavci ili bar polukajkavci (Zagrebčánci), a štokavci i ini dialekti prevladavaju osobito kod južnih doseljenika u novijim četvrtima tj. u Dubravi i Novom Zagrebu. Izvorni domaći kajkavci (tzv. Agrámeri) su najviše u starom središtu, Trešnjevki (stara Črišnjéfka), Sesvetama, Velikoj Gorici i okolnim prigradskim selima.

Upravna podjela

Po mjestnoj samoupravi je grad Zagreb administrativno podieljen na 17 gradskih četvrti:

Red. br. Četvrt Površina (km²) Pučanstvo (2001.) Gustoća pučanstva (st/km²)
1. Donji Grad 3,01 45 108 914 956,2
2. Gornji Grad - Medveščak 10,12 36 384 3 593,5
3. Trnje 7,37 45 267 6 146,2
4. Maksimir 14,35 49 750 3 467,1
5. Peščenica - Žitnjak 35,30 58 283 1 651,3
6. Novi Zagreb - iztok 16,54 65 301 3 947,1
7. Novi Zagreb - zapad 62,59 48 981 0 782,5
8. Trešnjevka - sjever 5,83 55 358 9 498,6
9. Trešnjevka - jug 9,84 67 162 6 828,1
10. Črnomerec 24,33 38 762 1 593,4
11. Gornja Dubrava 40,28 61 388 1 524,1
12. Donja Dubrava 10,82 35 944 3 321,1
13. Stenjevec 12,18 41 257 3 387,3
14. Podsused - Vrabče 36,05 42 360 1 175,1
15. Podsljeme 60,11 17 744 0 295,2
16. Sesvete 165,26 59 212 0 358,3
17. Brezovica 127,45 10 884 0 185,4
UKUPNO 641,43 779 145 1 214,9

Državni zavod za statistiku Hrvatske (DZS) navodi još i podjelu na 70 naselja (najveće se naziva Zagreb, a obuhvaća odprilike polovicu površine i 90% spučanstva Grada), nu ta podjela se ne osniva na samoupravi, već na statističkom praćenju gibanja pučanstva u Hrvatskoj. Područje današnjeg Grada Zagreba je donedavno bilo podieljeno na 216 tzv. mjesnih zajednica i 11 obćina, koje su tvorile najnižu razinu samouprave, nu one su ukinute izmjenom Zakona o Gradu Zagrebu 1995. Osim tih obćina, Gradsku zajednicu Grad Zagreb tvorile su i obćine Velika Gorica i Zaprešić (danas zasebni gradovi Zagrebačke županije). Obćine na području današnjeg Grada Zagreba su bile Centar, Črnomerec, Dubrava, Maksimir, Medveščak, Novi Zagreb, Peščenica, Sesvete, Susedgrad, Trešnjevka i Trnje, a grad je 1991. brojao 954.000 pučana. Na popisu pučanstva 2001. godine izto područje (sastavljeno prama DZS-u od 176 naselja) imalo je prjeko 1,04 miliuna pučana.

Uljudba

Zagreb se po količini uljudbenih ustanova jasno izdvaja kao uljudbeno središte Hrvatske. Brojne od dotičnih ustanova imaju velik, pa i medjunarodan prestiž. Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog u Trnju je jedna od najpoznatijih koncertnih dvorana u Hrvatskoj, a važni su i Hrvatsko narodno kazalište, pa Narodna i sveučilišna knjižnica. Medju brojnim muzejima i galeriama, po uljudbenom odjeku izložbi vjerojatno se najviše iztiču Klovićevi dvori, iako je koristno nabrojiti i Arheoložki muzej, Hrvatski poviestni muzej, Tehnički muzej, Muzej grada Zagreba, Muzej Mimara, Etnografski muzej, Muzej naivne umjetnosti, Muzej suvrjemene umjetnosti, ter Gliptoteka HAZU-a. Takodjer je važna i sgrada Hrvatske akademie znanosti i umjetnosti (HAZU), nekoć sjedište Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Zagreb je dom Matici hrvatskoj i Družtvu hrvatskih književnika.

Od festivala i drugih gradskih dogadjaja koristno je u slikopisnoj struci izdvojiti ZagrebDox, festival obrazovnih slikopisa i Animafest, festival crtanih slikopisa. Muzički Biennale Zagreb je festival na kojem se prikazuje avantgardna glasba iz čitavog svieta (održava se svake neparne godine), a na Festivalu Zagrebačke filharmonie posjetitelji takodjer uživaju u glasbi. Na Zagrebfestu se prikazuje zabavna glasba. Rally oldtimera održava se svake godine, a na izložbu cvieća Floraart može se naići na prielazu iz svibnja u lipanj. Dan grada Zagreba održava se 16. studenog, a obilježava se raznim manifestaciama od kojih se neke održavaju na gradskim jezerima Jarunu i Bundeku.

Šport

U Zagrebu se nalazi nekoliko športskih i rekreacijskih centara. ŠRC Jarun, smješten na jezeru Jarunu jugozapadno od centra grada ima šljunčanu plažu, regatnu stazu, stazu za jogging i biciklizam, mnoge noćne klubove i diskoteke. Na ili u Jarunu može se plivati, sunčati, skijati na vodi, ići u ribolov, ali i baviti se odbojkom na plaži, nogometom, košarkom, rukometom, stolnim tenisom i minigolfom. Drugi centri uključuju ŠRC Mladost, ŠRC Šalata i ŠRC Svetice (Maksimir), a osim Jaruna, poznato je i nedavno obnovljeno jezero Bundek u Središću u Novom Zagrebu.

Drugi važni športski centri uključuju, između ostalog, Dom Sportova na sjeveru Trešnjevke sa šest dvorana. Dvije najveće primaju redom 12.000 i 4.000 posjetitelja. Ovaj centar se, osim za sportove koristi i za koncerte. Arena Zagreb je rukometna arena dovršena krajem 2008. godine. Im 16.300 sjedala i u njoj je održano Svjetsko rukometno prvenstvo 2009., ali se održavaju i koncerti, kao i u Domu Sportova. Košarkaška dvorana Dražen Petrović ima mjesta za 5 400 posjetitelja, a pored nje se nalazi 94 metra visok Cibonin toranj.

Stadion Maksimir se nalazi u gradskoj četvrti Maksimir u sjeveroistočnom dijelu grada, blizu centra grada. Trenutačno ima 40.000 sjedala, iako se planira proširenje na 60.000 sjedala koje bi se ostvarilo uništenjem atletske staze koja okružuje stadion. Zbog te atletske staze stadion je u prošlosti bio prikladan za održavanje raznih svjetskih manifestacija, poput Svjetskih vojnih igara.

Važniji klubovi

Klub Liga Stadion Osnovan
NK Dinamo Zagreb Prva HNL Stadion Maksimir 1911. Građanski, osnovan 1945.
NK Zagreb Prva HNL Stadion Kranjčevićeva 1903.
NK Hrvatski Dragovoljac Druga HNL Stadion u Sigetu 1975.
KK Cibona Euroliga, Jadranska liga (regija), A1 košarkaška liga (država) Košarkaška dvorana Dražen Petrović 1946.
KK Zagreb Jadranska liga, A1 košarkaška liga Gimnazija u Trnskom 1970.
KK Cedevita Zagreb A1 košarkaška liga Sutinska Vrela Gymnasium 1991.
RK Zagreb Prva rukometna liga Dom Sportova 1922.
AOK Mladost 1A odbojkaška liga Dom Odbojke 1945.

Naobrazba

Sveučilište u Zagrebu je najstarije u Hrvatskoj i među najstarijima u Europi. Osnovano je 1669. Do danas je na Sveučilištu u Zagrebu diplomiralo je više od 200 000 studenata, magistriralo više od 18.000 i doktoriralo više od 8.000 predloženika. Na Sveučilištu u Zagrebu, znanstveno-nastavni i umjetnički rad obavlja se na 28 fakulteta, 3 umjetničke akademije, stručnoj - Učiteljskoj akademiji i sveučilišnom studiju - Hrvatskim studijima. Pri Sveučilištu djeluju 33 visoka učilišta. Neovisno o sveučilištu, u gradu djeluju 22 instituta na područjima društvenih i prirodnih znanosti, te i nekoliko privatnih učilišta, poput Pučkog otvorenog učilišta Zagreb i Vern'-a. Zagreb je također i sjedište HAZU - Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a nekada je bio i sjedište JAZU. U Zagrebu se nalazi točno 100 srednjih škola, od kojih su 30 gimnazije, dok je osnovnih škola 136. Neke škole provode nastavu u više smjena.

Prometnice

Sve glavne prometnice kopnene Hrvatske prolaze kroz Zagreb. Skoro oko cijelog grada su razne autoceste prema svim dijelovima Hrvatske. Glavna od njih je sigurno autocesta A1 Zagreb - Split - Dubrovnik, koja je u potpunosti završena do Splita, te su u toku radovi od Splita do Ploča sa završetkom do 2008. godine. Nakon 2008. godine nastavlja se graditi do Dubrovnika. Produžetak A1 u grad je Jadranska avenija, zagušena prometnica koja je nedavno proširena na osam traka, čime je postala najšira avenija u Zagrebu.

Druga glavna trasa je na koridoru X Transeuropskih autocestnih mreža, A3 Bregana - Zagreb - Lipovac, koja spaja sjevernu Europu s Turskom preko Balkana i Grčke. Zadnji dio te dionice od Županje do graničnog prijelaza Bajakovo sa Srbijom dovršen je na ljeto 2006. Nedavno su na dionici Buzin - Popovača u blizini grada sagrađena tri nova čvora (Kosnica, Rugvica i Križ) koja će služiti prigradski promet Zagreba. Čvor Kosnica nadovezuje se s južne strane na brzu istočnu obilaznicu Velike Gorice, a sa sjeverne na Domovinski most, najnoviji most u Zagrebu građen od 2003. do 2007. godine. Na koridoru istočne obilaznice planira se linija lake željeznice koja će povezivati centar grada s Aerodromom u Plesu. Alternativan pravac autocesti A3 prema istoku jest B28, brza cesta prema Vrbovcu i Bjelovaru, dio tzv. Podravske magistrale.

Treća glavna trasa je autocesta A6 Zagreb - Rijeka, koja spaja glavni grad s najbližom velikom lukom na Jadranu. Ova autocesta do Bosiljeva putuje istim kolnikom kao i A1. Uz te tri glavne grane tu su još i autoceste A4 Zagreb - Goričan koja se u Mađarskoj spaja na autocestu prema Budimpešti, te autocesta A2 Zagreb - Macelj (dovršetak zadnje dionice Krapina - Macelj do 2007. godine), koja pripada Phyrnskoj autocesti od Nürnberga u Njemačkoj do Beograda u Srbiji (od Zagreba do Lipovca/Bajakovo Phyrnska autocesta nosi ime A3).

Radovi su počeli na novoj autocesti A11 Zagreb - Sisak, završetak dionice do Lekenika do 2008. godine, nastavak do Siska poslije 2008. godine. Radi se o autocesti uglavnom prigradskog tipa, koja će služiti za prijevoz stanovnicima područja Velike Gorice koji žive u Zagrebu. Studija o utjecaju na okoliš predviđa dnevni lokalni promet 2015. godine od 60 000 vozila na dionici Velika Gorica-jug - Jakuševec, te nešto manju količinu od 30 000 vozila na dionici današnje Sarajevske ceste.

Znamenitosti

S obzirom na svoju dugu povijest, Zagreb je pun mjesta koja vrijedi vidjeti, bilo turistu koji prvi puta dolazi u Zagreb, ili čovjeku rođenom u Zagrebu, koji često hoda Zagrebom znajući malo ili ništa o njegovoj bogatoj povijesti. Slijedi kraći popis spomenika ili znamenitosti Zagreba:

  • kip bana Josipa Jelačića na glavnom gradskom trgu (Trg bana Josipa Jelačića)
  • kip kralja Tomislava kraj Glavnog kolodvora (Tomislavov trg)
  • tzv. Lenucijeva potkova - zona parkova od Glavnog kolodvora do Trga bana Jelačića (Tomislavov trg s Umjetničkim paviljonom, Strossmayerov trg, Zrinjevac)
  • Gornji grad (katedrala, crkva sv. Marka, kula Lotrščak, Strosmayerovo šetalište, kamenita vrata...)
  • Zdenac života i Hrvatsko narodno kazalište
  • groblje Mirogoj
  • Medvednica (vrh Sljeme, stari grad Medvedgrad)
  • perivoj Maksimir
  • Dom hrvatskih likovnih umjetnika (popularna 'Džamija') - arhitekt Muzeja bio je kipar Ivan Meštrović
  • poslovni neboder Zagrepčanka

Nova literatura

  • J. Bilić & H. Ivanković (ured) 2006: Zagrebački leksikon, knj. 1.- 2. Leksikografski zavod, Zagreb, 604 + 656 str.
  • A.Ž. Lovrić, M. Rac, M.H. Mileković, A. Negro 2011: Jen agrámerski slovár (purgerska špreha zagrebečka, sisečka i petrinjska). Starohrvatski pradialekti knj. 2: 950 str. (u tisku), Agram & Sisek.

Vanjske sveze

Poveznice

Reference

Condensed digest adapted by GNU-license from a major text in Croatian WikiSlavia, and Wikinfo.

Dobavljeno iz "http://hr.metapedia.org/m/index.php?title=Zagreb_(Agranon)&oldid=45236"