Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar međunarodni je kalendarski sustav uveden u uporabu 1582. godine preuredbom julijanskoga kalendara. Nazvan je po papi Grguru XIII. Danas se rabi kao primarni ili sekundarni kalendarski sustav diljem svijeta.
Povijest i razvitak
Po savjetu njemačkoga astronoma Kristofora Klavija (Christoph Schlüssel) i kalabrijskoga fizičara i astronoma Alojzija Liliusa (Luigi Lilio Ghiraldi), papa Grgur XIII. objavio je 24. veljače 1582. preuredbu julijanskoga kalendara papinskom bulom Inter Gravissimas.
U papinskoj buli navedene su iduće odredbe:
- Iz kalendara izostavit će se 10 dana, tako što poslije četvrtka, 4. listopada 1582., slijedi petak, 15. listopada.
- Prijestupna je svaka godina djeljiva sa 4, osim onih godina djeljivih sa 100 pri čemu su one djeljive sa 400 također prijestupne.
- Prijestupna godina ima jedan dan više od obične (365 dana), a dodaje se na kraju mjeseca veljače.
- Uskrs će se od sada izračunavati po novom pravilu, vezanom za novi kalendar.
- Prvi dan u godini bit će 1. siječnja.
Gregorijanski i julijanski kalendar razlikuju se po tomu što gregorijanski ima 97 prijestupnih godina na svakih 400, dok ih julijanski ima 100. U gregorijanskom kalendaru uvedeno je tzv. „sekularno pravilo”: godine djeljive sa 100 („sekularne godine”) jesu obične, osim ako su djeljive sa 400 (u tom su slučaju prijestupne), što znači kako su godine 1700., 1800., 1900., 2100., itd. prijestupne po julijanskomu, a obične po gregorijanskom kalendaru. Današnja razlika između julijanskoga i gregorijanskoga kalendara iznosi 13 dana, dok će se nakon 2100. razlika povećati na 14 dana.
Uvedbom gregorijanskoga kalendara, kalendarska godina približena je tropskoj najviše do tada. Kada je papa Grgur XIII. 1582. godine uveo novi kalendar, njega su odmah prihvatili talijanski gradovi-države, Poljsko-Litvanska Zajednica, Portugal i Španjolska, a ubrzo i ostale katoličke države. Zemlje Krune svetoga Stjepana, kojima je tada pripadao i veliki dio Hrvatske, prihvatile su gregorijanski kalendar 1587. godine. Protestantske države prihvatile su gregorijanski kalendar puno kasnije, dok su pravoslavne to učinile tek u 20. stoljeću, s time kako su do danas i neke pravoslavne Crkve (Grčka, Rumunjska, Bugarska) prihvatile gregorijanski kalendar, premda neke pravoslavne Crkve (Ruska i Srpska) i dalje ustraju na starom julijanskom kalendaru.
Poveznice
|
Ovaj je članak dio portala Kalendar |
