Gregorijanski kalendar

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži

Gregorijanski kalendar je međunarodni kalendarski sustav uveden u uporabu 1582. godine preuredbom julijanskog kalendara. Imenovan je po papi Grguru XIII. Kalendar je danas u uporabi kao primarni ili sekundarni kalendarski sustav u cijelom svijetu.

Povijest i razvitak

Po savjetu njemačkog astronoma Kristofora Klavija (Christoph Schlüssel) i kalabrijskog fizičara i astronoma Alojzija Liliusa (Luigi Lilio Ghiraldi), papa Grgur XIII. je 24. veljače 1582. objavio preuredbu julijanskog kalendara papinskom bulom Inter Gravissimas.

U papinskoj buli su navedene iduće odredbe:

  • Iz kalendara će se izostaviti 10 dana, tako što poslije četvrtka, 4. listopada 1582. slijedi petak, 15. listopada.
  • Prijestupna je svaka godina djeljiva sa 4, osim onih godina djeljivih sa 100 pri čemu su one djeljive sa 400 također prijestupne.
  • Prijestupna godina ima jedan dan više od obične (365 dana), a dodaje se na kraju mjeseca veljače.
  • Uskrs će se od sad izračunavati po novom pravilu, vezanom za novi kalendar.
  • Prvi dan u godini će biti 1. siječnja.

Razlika između gregorijanskog i julijanskog kalendara je ta što gregorijanski ima 97 prijestupnih godina na svakih 400, dok julijanski ima 100. U gregorijanski kalendar je uvedeno tzv. „sekularno pravilo”: godine djeljive sa 100 („sekularne godine”) su obične, osim ako su djeljive sa 400 (u tom slučaju su prijestupne), što znači kako su godine 1700., 1800., 1900., 2100., itd. prijestupne po julijanskom, a obične po gregorijanskom kalendaru. Današnja razlika između julijanskog i gregorijanskog kalendara iznosi 13 dana, dok će se nakon 2100. razlika uvećati na 14 dana.

Uvođenjem gregorijanskog kalendara, kalendarska godina je približena tropskoj najviše do tad. Kad je papa Grgur XIII. 1582. godine uveo novi kalendar, njega su odmah prihvatile talijanske gradovi-države, Poljska-Litva, Portugal i Španjolska, a ubrzo i ostale katoličke države. Zemlje Krune svetog Stjepana, kojima je tada pripadao i veliki dio Hrvatske, su prihvatile gregorijanski kalendar 1587. godine. Protestantske države su prihvatile gregorijanski kalendar puno kasnije, dok su pravoslavne to učinile tek u 20. stoljeću, s tim kako su do danas i neke pravoslavne Crkve (Grčka, Rumunjska, Bugarska) prihvatile gregorijanski kalendar, premda neke pravoslavne Crkve (Ruska i Srpska) i dalje ustraju na starom julijanskom kalendaru.

Poveznice

Kalendar.png Ovaj članak je dio portala
Kalendar