Julijanski kalendar
Julijanski kalendar kalendarski je sustav uveden u uporabu 45. pr. Kr. preuredbom rimskoga kalendara.
Julijanski kalendar uveo je Gaj Julije Cezar (po komu je kalendar nazvan) 46. pr. Kr, a stupio je na snagu 45. pr. Kr. (709. ab urbe condita). Izabran je nakon savjetovanja s astronomom Sosigenom Aleksandrijskim i vjerojatno je bio oblikovan kako bi približio tropsku godinu, poznatoj barem od Hiparha. Ima običnu godinu od 365 dana podijeljenu na 12 mjeseci, a prijestupni dan dodaje se na kraju mjeseca veljače svake četiri godine, pa stoga julijanska godina traje prosječno 365,25 dana.
Kršćanska Crkva prihvatila je julijanski kalendar kao temeljni kalendar na Prvom nicejskom saboru 325. godine. Bio je rabljen u cijeloj Europi do 16. stoljeća, kada je postupno zamijenjen gregorijanskim kalendarom.
Julijanski kalendar danas rabe neke pravoslavne Crkve: Antiohijska pravoslavna Crkva, Crnogorska pravoslavna Crkva, Gruzijska pravoslavna Crkva, Jeruzalemski patrijarhat, Makedonska pravoslavna Crkva, Ruska pravoslavna Crkva, Srpska pravoslavna Crkva i neki samostani na Svetoj Gori u Grčkoj.
Poveznice
|
Ovaj je članak dio portala Kalendar |
