Grmeč / Garmić, 1.604m
Grmeč / Garmić, 1.604m (ranogrč. Byxeos oros, klas.lat. Mons Buxanus, ikav.& čakav. Garmić, novo-jugosrb. "Grmeč"): - Tzv. 'Grmeč' ili Garmić je jedno od dužih gorja medju Dinaridima tj. najdulji gorski lanac u BiH oko 65 km i širine do 18 km izmedju Bihaća i Ključa.
Sadržaj
Poviestna imena
Grmeč je bio poznat i imenovan već od antike kao starogrčki Byxeos oros i klasični rimski Mons Buxanus (oboje = 'šimširna gora'). Od srednjeg vieka do 19. stoljeća se u Austrougarskoj naziva ikavski i ranije čakavski kao gorje Garmić (= 'špiljska gora': od starohrv. "garma" = špilja).
Tek pred stotinjak godina tj. u Jugoslaviji je ovo gorje službeno preimenovano jugo-srpski kao tzv. novi "Grmeč" (navodno po 'grmlju'). Unatoč novonametnutog jugo-"Grmeča" na kartama, stariji i izvorni tradicijski naziv Garmić dielom sve dosad rabe hrvatski katolički i islamski domaći starosjedioci što žive u tom gorju.
Zemljopis i vrhovi
Za razliku od južnijih viših grebena Dinarida, Grmeč/Garmić je zapravo rubna kraška visoravan osrednje visine po 1.100 - 1.500m na sjeverozapadu Bosne, izmedju dolina srednje Une i pritoka Sane. Grmeč je niži na sjeverozapadu uz Unu tek oko 1.000m, a najviši je u zaledju na jugoiztoku iznad Sane gdje su mu glavni vrhunci: najviši Crni vrh 1.604m, Javornjača 1.480m, Ilijina Greda 1.287m, Gredoviti vrh 1.209m i ini niži na sjeverozapadu.
Na zapadu uz Unu su važniji vrhovi Trovrh 1.209m, Lisina 1.172m, Lupina 1.201m, Ljutoč 1.168m i ini niži od 1.100m. Središnja visoravan i glavni vrhovi toga gorja su pretežno gradjeni od krednog vapnenca, dok su niže padine uz Unu i Sanu dielom starije od dolomita i dolomitskog vapnenca iz jure i triasa, a tla na njima su većinom tipa rendzine.
Podneblje i šume
Kroz veliki južniji kanjon Une, sve do Bihaća i velikog zavoja Une su kroz veliki dio godine, snažni i vrlo izraziti fenski utjecaji južnih primorskih vjetrova s Jadrana na padinama Grmeča sve do 700m nadmorske visine. Posljedica toga je da su do tih visina oko Grmeča dielom razvijene južne šume primorskog bjelograba i slične submediteranske dendroflore, koje su tu oko Grmeča najveće u našemu kopnenom zaledju izvan Jadrana.
Zato na kraškim padinama oko nižega zapadnog Grmeća raste južno drveće i grmlje slično kao uz gornji Jadran i u dalmatinskoj Zagori: npr. Carpinus orientalis, Acer hyrcanum, Ficus caprificus, Colutea arborescens, Coronilla emeroides, Genista sylvestris, Vitex agnuscastus, itd. Takodjer još iznad toga na srednjim kraškim padinama su tu osebujni crnograb (Ostrya carpinifolia), bjelodub (Quercus dalechampii), gluhač (Acer obtusatum), divlji orah (Juglans regia ssp.balcanica), itd.
Tek iznad nekih 800m, na višem Grmeču i osobito uz iztočne vrhove su šume već obične kontinentalne bez inih osebujnosti kao i drugdje na našemu kopnenom gorju: miešane šume bukve s jelom (Abieti-Fagetum ampl.), pa iznad na glavnim vrhovima predplaninska klekovina bukve (Sorbo-Fagetum).
Abstract
Grmeč (Serb. Грмеч, Croat: Garmić) is a flat calcareous mountain in north-western Bosnia and Herzegovina. It is nearly 65 kilometres long, stretching between the towns of Bihać and Ključ. The highest peak of Grmeč is Crni vrh ("Black Peak") at 1,605 metres (5,266 ft) above sea level. Grmeč is surrounded by the towns of Bihać, Bosanski Petrovac, Ključ, Sanski Most, and Bosanska Krupa.
Poveznice
Reference
Almost original condensed compilation, except its introduction partly loaded from a minor stub in Bosnian Wikipedia by GNU license.
