Osječenica, 1.804m
Osječenica, 1.804m (Zelenik i Lunjevača 1.707m na zapadu Bosne): - Osječenica je najzapadnija viša planina preko 1.800m na zapadnom rubu BiH izmedju kanjona Une ter Petrovačkoga, Bjelajskog i Medenog polja na sjeveroiztoku. Najviši vrhunac na Osječenici je zapravo Zelenik (1.804 m), a raniji krivi navod V. Osječenica (1.796 m) je tek drugi po visini.
Na jugoiztoku se Osječenica još dalje uzduž doline Unca nastavlja u malo niže gorje Lunjevača (1.707 m) s kojim zajedno čini kraški lanac dužine oko 50 km. Osječenica se na iztoku, preko gorskog sedla Oštrelj nastavlja u još viši planinski greben Klekovača (1.961 m) izmedju Petrovca i Glamočkog polja.
Sjevernije i paralelno s Osječenicom se pruža niži ali najduži u BiH gorski lanac Grmeča (1.604m: hr.ikav. Garmić). Preko kanjona Une na zapadu u Lici je malo niže i paralelno gorje Lička Plješivica (vrh Ozeblin: 1.657 m). Južnije preko kanjona Unca je niža pogranična gora Vučjak (1.131 m) kao zapadni ogranak visokog Šatora (1.872 m) u bosanskom zaledju.
Sadržaj
Zemljopis i vrhovi
Osječenica je geomorfološki zapravo kraška visoravan osrednje visine oko 1.000m, izgradjena pretežno od mezozojskog vapnenca. Iznad toga se duž sredine visoravni dinarskim smjerom sjeverozapad-jugoiztok još izdiže niz vršnih grebena za 500-700m viših iznad ove visoravni. Na vršnom grebenu glavne Osječenice je uzka i blizu kilometar duga visoravan niz čije se strane obrušavaju kamene litice što pruža izvrstan i širok vidik na sve strane. Na bezvodnom grebenu su riedki zvori vode, a od sjeverne petrovačke strane je vršnom grebenu najbliži izvor Gorana.
Najviši vrhunac u zajedničkom lancu Osječenica-Lunjevača je na zapadu vrh Zelenik (1.804 m). Ini iztočniji vrhovi uzdužno iznad Unca još su Velika Osječenica (1.796 m), Javor (1.557 m), Žabnjak (1.481 m), Rakić Kosa (1.437 m), Suhi vrh (1.427 m) itd. Na iztočnijoj Lunjevači su važniji vrhovi još Koritnjača (1.488 m), Mala Lunjevača (1.571 m), Tisov Samar (1.707 m), Velika Lunjevača (1.634 m), najiztočnije Kolo (1.432 m), ter još ini niži do 1.400m.
Flora i šume
U visinskoj flori vršnog grebena se posebno iztiču popularna nalazišta dinarskoga kraškog runolista (Leontopodium var. krassense), dok je ina visinska vršna flora tu zasad još razmjerno manje proučena. Flora nižih jugozapadnih padina je već bolje poznata i tu se zbog toplijih strujanja kanjonima gornje Une i Unca uz jugozapadno podnožje Osječenice (i manje pod Lunjevačom) nalazi na sjevernoj granici cijeli niz južnih poluprimorskih vrsta iz submediterana dalmatinske Zagore, uglavnom inače nepoznatih drugdje u hladnijem kopnenom zaledju Like i Bosne.
Od južnoga primorskog drveća i grmlja inače nepoznatog u zaledju, tu na jugozapadu pod Osječenicom rastu najviše uz ušće Unca npr. Ficus caprificus (divlja smokva), Vitex agnuscastus, Acer hyrcanum, Juniperus oxycedrus, Carpinus orientalis, Dittrichia viscosa, Moltkia petraea, Thelycrania australis, Paliurus spinachristi, Colutea arborescens, Coronilla emeroides i još cieli niz inih koje se obično nalaze tek južnije u dalmatinskoj Zagori.
Poviest iztraživanja
Prvi je Osječenicu iztraživao kao planinar i botaničar Franjo Fiala još 1891. godine. Potom je Osječenica dugo bila uglavnom zanemarena, a prvi popularno-planinarski opis je objavio Mehmed Salkić 1965: "Nevolje s Osječenicom". Prve planinarske markacije na Osječenici su postavljene tek od 1969. godine.
Abstract
Osječenica is a calcareous mountain in the municipality of Glamoč, in the westernmost Bosnia and Herzegovina. It has an altitude of 1,804 metres (5,900 ft).
Literatura
- Ž. Bjelčić & S. Milanović 1968: Drugi prilog poznavanju flore doline rijeke Une. Glasnik Zemaljskog muzeja Sarajevo, 7: 103-208.
- Mehmed Salkić 1965: Nevolje s Osječenicom.
- A.Ž. Lovrić & M. Rac 1989: Florističke i vegetacijske osobitosti fenskih kanjona gornje Une. Zbornik 100-god. Zemaljskog muzeja Sarajevo, str. 357-364.
Poveznice
Reference
Almost original text, except partly its introduction loaded from a minor stub in Bosnian Wikipedia by GNU license.
