Hercegovački slučaj
Hercegovački slučaj je kolokvijalni naziv za unutarcrkveni sukob između franjevaca Hercegovačke franjevačke provincije i biskupijskog svećenstva Mostarsko-duvanjske biskupije.
Sadržaj
Pregled
1968. godine, biskup Petar Čule je od Hercegovačke franjevačke provincije zatražio šest župa: Blagaj-Buna, Čapljina, Grgljevići, Jablanica, Nevesinje i Ploče-Tepčići. Te župe je papa Lav XIII. 1899. godine htio predati biskupijskom svećenstvu, ali takvoga tad nije bilo u Hercegovini i u to doba su biskupi bili franjevci. 1923. godine je vraćeno na staro stanje dok Sveta Stolica ne odluči drugčije. 1965. godine je donesena odluka o predaji župa biskupijskom svećenstvu. Župa Grgljevići je jedina mirno predana 1968. godine, dok su za predaju ostalih župa bili započeti pregovori. Sveta Stolica je 1975. godine od Hercegovačke franjevačke provincije tražila predaju župe biskupu u roku od godinu dana. Uprava provincije je smijenjena 1976. godine (od tad do 2001. je provincijom upravljao poglavar franjevačkog reda, a onda je obnovljena).
U srpnju 1996. godine, franjevci su zazidali ulazna vrata čapljinske župne crkve sv. Franje Asiškog kako bi spriječili dolazak biskupskog župnika. Nakon toga su pred crkvom dočekali Bonifacija Barbarića, Milu Vlašića i Božu Radoša što su uzurpirali župu kojom i danas upravljaju. Oni su 1998. i 1999. otpušteni iz Reda Manje braće. 1999. godine su uzurpirane župe u Grudama, Tepčićima-Pločama, Crnču i Mostaru. U idućih nekoliko godina, 6 osoba je otpušteno iz franjevačkog reda zbog uzurpacije navedenih župa. Župe Blagaj-Buna, Jablanica i Nevesinje su franjevci mirno predali 1999. godine.
Slučaj danas
Uzurpacija župa u Čapljini, Grudama, Mostaru, Crnču i Pločama-Tepčićima se rješava na sudu. U tim župama, biskup ne želi dijeliti sakrament svete krizme (potvrde). Unatoč kazni, otpušteni franjevci i dalje protupravno djeluju u navedenim župama.
Kažnjeni franjevci
Ukupno je 28 osoba kažnjeno u Hercegovačkom slučaju.
Otpušteni iz Reda Manje braće
Po proglasu biskupijskog ordinarija, iz Reda Manje braće je otpušteno 9 osoba što po kanonskom pravu ne pripadaju nijednoj biskupiji ili redovničkoj zajednici u Katoličkoj Crkvi ipso facto (po samom činu) i oduzete su im svećeničke ovlasti - nijedan nema ovlasti dijeliti sakramente.
- otpušten 1998. - Petar (bivši fra Bonifacije) Barbarić, protupravno služi u Čapljini
- otpušten 1998. - Bože Radoš, protupravno služi u Čapljini.
- otpušten 1999. - Mile Vlašić, protupravno služi u Čapljini.
- otpušten 1999. - Luka Marić, protupravno služi u Mostaru.
- otpušten 2001. - Branko (bivši fra Leonard) Hrkać, protupravno služi u Crnču.
- otpušten 2001. - Stanko Pavlović, protupravno služi u Grudama.
- otpušten 2001. - Martin Planinić, protupravno služi u Pločama-Tepčićima.
- otpušten 2007. - Žarko (bivši fra Bernard) Marić, protupravno je služio u Grudama.
- otpušten 2007. - Ante Šaravanja, protupravno služi u Grudama.
Franjevci bez ovlasti ispovijedanja
Osamnaest franjevaca nema dopuštenje ispovijedati u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji zbog odbijanja potpisivanja Izjave o poslušnosti, dogovorenu između Generalne uprave Reda i Biskupskog ordinariata u Mostaru, te potvrđenu od Svete Stolice. Na svoju su odgovornost ostali bez regularne kanonske misije, ovlasti ispovijedanja, propovijedanja i bilo koje ine pastoralne svećeničke zadaće za koju se traži kanonsko poslanje:
- fra Andrija Nikić
- fra Ante Penava
- fra Ante Tomas
- fra Berislav Kutle
- fra Drago Čolak
- fra Ferdo Majić
- fra Jozo Jolić
- fra Jozo Pejić
- fra Klement Galić
- fra Kornelije Kordić
- fra Petar Krasić
- fra Vendelin Karačić
- fra Vinko Mikulić
- fra Vitomir Musa
- fra Vlado Buntić
- fra Vlado Lončar
- fra Zdenko Karačić
- fra Žarko Ilić
Fra Jozo Zovko je razriješen svih svećeničkih službi u Mostarsko-duvanjskoj i Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji.
Poveznice
Vanjske sveze
Službeni osvrti i priopćenja
- Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija: Hercegovački slučaj (pohranjeni prikaz)
