Hrvatska sveučilišta i više škole

Hrvatska sveučilišta (naše visoke i više škole na akademskoj razini): - Sveučilišta u Hrvatskoj pripremaju visokokvalificirane stručnjake različitih visokih stupnjeva stručnosti, za rad u proizvodnji ili za znanstveni rad. Ova sveučilišta su uglavnom ustrojena po teritorialnom načelu od tri ili više fakulteta ili odjela, ali se fakulteti mogu udruživati i po srodnosti struka, a mogu postojati i samostalno.

Popis hrvatskih sveučilišta

Javna sveučilišta

• Sveučilište u Dubrovniku
• Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
• Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
• Sveučilište u Rijeci
• Sveučilište u Splitu
• Sveučilište u Zadru
• Sveučilište u Zagrebu

Privatna sveučilišta

• DIU Libertas (u Dubrovniku)
• Hrvatsko katoličko sveučilište (U Zagrebu)
• Sveučilište Sjever (Koprivnica-Varaždin)

Pregled hrvatskih sveučilišta

Iako je većina hrvatskih sveučilišta službeno osnovana tek nedavno većinom u 20. st., njihov se razvitak kroz poviest može pratiti još od srednjeg vijeka. Prvo osnovano sveučilište na prostoru današnje Hrvatske bilo je Sveučilište u Zadru (Universitas Studiorum Jadertina), koje je od svog osnutka 1396. godine djelovalo do 1807. godine. Od tada su u Zadru djelovale ustanove visokog školstva koje su pripadale inim sveučilištima, do ponovne obnove ukupnog Sveučilišta u Zadru 2002. godine.

Sveučilište u Zagrebu

Najstarije naše sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i jedno od najstarijih u Europi je Sveučilište u Zagrebu (Universitas Studiorum Zagrabiensis). Njegova poviest počinje 23. rujna 1669. kada su diplomom rimskoga cara i ugarsko-hrvatskoga kralja Leopolda I. priznati status i povlastice sveučilišne ustanove tadanjoj Isusovačkoj akademiji u slobodnom kraljevskom gradu Zagrebu, što je prihvaćeno na saboru Hrvatskoga kraljevstva 3. studenog 1671. godine. Sveučilište u Zagrebu u današnjem obliku je proglasio 1874. austrijski car i hrvatsko-ugarski kralj Franjo Josip I..

Od tada je Sveučilište u Zagrebu dugo bilo jedino sveučilište u Hrvatskoj i okupljalo je hrvatske fakultete koji nisu svi bili u Zagrebu. Nakon prosvjeda na tom Sveučilištu u doba Hrvatskog proljeća 1971. godine, tadašnje komunističke jugo-vlasti diele Sveučilište u Zagrebu osnivajući nova sveučilišta: 17. svibnja 1973. osnovano je Sveučilište u Rijeci (Universitas Studiorum Fluminensis), 15. lipnja 1974. Sveučilište u Splitu (Universitas Studiorum Spalatensis), a 1975. Sveučilište u Osijeku. Istodobno se razdjeljuju i sama ta sveučilišta povećavanjem samostalnosti fakulteta u njihovom sastavu.

Ina hrvatska sveučilišta

Do kraja 20. stoljeća je postojanje 4 hrvatskih sveučilišta bilo samo formalno. Visoku su naobrazbu pripadni fakulteti provodili većinom samostalno. Od tada se ova posebna sveučilišta polako integriraju u postupku koji još traje.

Istodobno se otvaraju još ina nova sveučilišta: već spomenuto Sveučilište u Zadru 2002. godine, Sveučilište u Dubrovniku (Universitas Studiorum Ragusina) 1. listopada 2003., Hrvatsko katoličko sveučilište u Zagrebu (Ilica) od 3. lipnja 2006. i Sveučilište Jurja Dobrile u Puli od 29. rujna 2006. Nadalje spajanjem Veleučilišta u Varaždinu i Medijskog sveučilišta iz Koprivnice 22. siječnja 2014. je utemeljeno novo Sveučilište Sjever, kojega su osnivači gradovi Koprivnica i Varaždin.

Poveznice

• Sveučilište u Zagrebu

Referenca

Compiled and condensed survey, almost from Croatian Wikipedia by GNU license.