Hrvatske / srbske 'krajine'
Hrvatske / srbske "krajine" (čakavsko kraye, krayãn i kraÿna / vlaško krajina i krajišnik): - Sadašnjim jugo-balkancima vrlo podoban prostorni pojam tzv. "krajine" poviestno stvarno postoji zapisan kod nas već cijelo tisućljeće, - ali je pritom ta riječ odonda dosad drastično izvrnula svoj smisao, zbog naknadne doselidbe pravoslavnih Vlaha s Turcima i njihovog nerazumijevanja izvornoga hrvatskog jezika.
Ukratko: prvotna srednjovjeka krayna već na glagoljici zapravo je u starohrvatskom doslovce značila slično kao kasnije novovjeko primorje, dok su naknadno doseljeni novovjeki Vlasi zbog nerazumievanja hrvatskog, to nesmisleno izvrnuli kao nutarnje kontinentalno-vlaške pokrajine.
Sadržaj
Abstract
Divergent Serbian / Croatian "krajina": - The medieval Croatian krayna in Glagolitic texts, also now presented in the Chakavian dialect of Adriatic islanders, originally means a coastland or littoral country. Then with the subsequent immigration of Orthodox Vlachs accompanying Turkish invasions, these Balkanic Vlachs loaded "krajina" in a new inversed signification, as an Orthodox inland county inhabited by these Vlachs, Serbs, and other Balkanic populations.
Rano kraye i krayãn
U srednjovjekim glagoljičnim tekstovima, pa dijelom sve do danas kod nekih otočnih čakavaca sjevernojadranskih otoka, starohrvatska riječ kraye doslovce znači isto što i sadanja novovjeka obala: Ovo je arhaična inačica za rubni pojas kopna spram susjednog mora, koji se u novije doba kod nas još naziva i nadmorje ili priobalje: isto je starogrč. ochthe, latin. litus, engl. shore, njem. Küste, rus./srb. pribrežje, itd.
Prva poznata srednjovjeka izvedenica iz toga već na glagoljici, rjedje očuvana i do danas kod kvarnerskih otočnih "Bodula", je starinski pojam krayãn sa starom množinom krayâne, a koji je uglavnom istoznačan s novovjekim i današnjim pojmom primorac / primorci.
Srednjovjeka kraÿna
Od toga osnovnog glagoljsko-čakavskog izvornika kraye (= obala) je već od srednjeg vijeka, tj. u doba Kraljevine Hrvatske pod dinastijom Trpimirovića, ušao u uporabu takodjer i širji starohrvatski prostorni pojam kraÿna: Ovo je tada prvotno, kao još i sada kod kvarnerskih čakavaca zapravo značilo isto što i dobro poznato novovjeko primorje, odnosno danas pomodno novo-vukovski tzv. "zaobalje" tj. širji zemljišni prostor u zaledju iza obale (tada kraye), koji je povezan s obalama i bar donekle pod ujecajem mora i primorske klime.
Ova prvotna primorska kraÿna u izvornomu staročakavskom značenju se višeput pojavljuje u starohrvatskim srednjovjekim tekstovima na glagoljici, pa se uz ino već pred jedno tisućljeće takodjer javno nalazi i pri kraju Bašćanske ploče oko god. 1100. Medjutim, neki ideološki zatucani noviji bratski jugoslavisti o tom naklapaju, kako se možda već onda i na Bašćanskoj ploči navodno tu spominje nekakva njima poželjna 'srpska krajina', koja bi još tada možda postojala u susjednomu ličkom zaledju blizu Kvarnera.
Novije krajina, krajišnik
Ova starohrvatsko-čakavska kraÿna je kroz niz ranih hrvatskih stoljeća zadržala to svoje prvotno primorsko značenje sve do kraja srednjeg vijeka (a kod izvornih otočnih čakavaca i do danas). Medjutim, potom uz provale Turaka od novog vijeka s njima se u blizinu čakavskog primorja i dijelom sve do kopnenih obala Dalmacije, s turskom vlašću naknadno naseljuju i balkanski pravoslavni Vlasi.
Ovi novonaseljeni balkanski Vlasi su tada od čakavskih starosjedilaca dijelom preuzimali poneke primorsko-sredozemne pojmove koji su im manjkali,- ali su im te čakavske riječi ipak ostale tek polurazumljive, pa su ih bar dijelom izkrivljavali i ponekad im posve izvrtali smisao. Jedan od takvih sličnih primjera je starohrvatsko (čakavsko-kajkavski) plišiv/plešiv s izvedenicama plišivac/plešivec i plišivica/plešivica (hrv.= ćelav/gologlav i ćelavac-ćelavica ter goli vrh). Doseljeni balkanski Vlasi iz nerazumijevanja su ovo izvrnuli u besmislenu tautologiju "Gola Plješevica" (tj.= 'Gola Golija').
Slično tomu je bilo i s prvotnom starohrvatskom kraÿnom (= izvorno primorje), što su doseljeni novovjeki Vlasi potom preuzeli i izvrnuli u njihovu kopnenu "krajinu" s posvema promjenjenim smislom u značenju nekakve "pokrajine" ili obćenitog područja, čiji su glavni stanovnici sada postali novovjeki "krajišnici". Ovo je prvo uvedeno u vlaškomu izkrivljenom smislu 'Vojne krajine' koja više nema neke veze s izvornim smislom primorja, a to su konačno nedavno u Domovinskom ratu dogurali čak do jezičnog absurda s privremenom autonomnom "Srpskom Krajinom" usred nutarnje Hrvatske.
Naprotiv je u Hrvatskoj već bio izpravno i smisleno uporabljen raniji naziv Krajina ili latinski Mariania za Neretvansku banovinu, kao i do danas za primorsku Omišku krajinu, - dok su sve ostale tzv. "krajine" po hrvatskomu kopnenom zaledju zapravo jezično nehrvatske i besmisleno-izkrivljenoga vlaškog značenja.
Poveznice
Reference
Original digest loaded from Wikinfo (and partly from WikiSlavia), available by GNU license.
