Hrvatske osobitosti

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži

Hrvatske osobitosti (kritički izvod knjige 'Hrvatski identitet', MH 2011.): - Ovo je recenzia zbornika Matice hrvatske, o etničkom identitetu Hrvata tj. svih svjestnih osoba koji sebe smatraju Hrvatima, pripadnicima hrvatskog naroda.

Obilježja identiteta

Glavne značajke hrvatskog identiteta su:

Izvorno-hrvatski jezik

Jedna od najvažnijih značajki Hrvata kao osoba i naroda je uporaba izvorno-hrvatskog jezika. U staromu hrvatskom jeziku i u inima slavenskim jezicima je rieč jezik ujedno značila narod ili naciju. U 19. stoljeću srboidni unitaristi tzv. "mladogramatičari" su težili Hrvate podieliti tako da kajkavce pripišu Slovencima, štokavce Srbima a samo bi čakavci ostali Hrvatima! Taj su neznanstveni priedlog Hrvati odbili iz stanovišta jezika i državne politike.

Nakon stotinjak godina kasnije je napisana "Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika", kada su nadošli noviji jugo-unitarni napadi na hrvatski jezik koji se time htjelo posvema zatrti tj. ujednačiti sa srpskim. Nastali su žestoki jugo-komunistički progoni, ali se potom pritisak postupno smanjuje, a nametnuti 'novosadski pravopis' u Hrvatskoj nije doslovno primjenjen. Takvo stanje je manjeviše potrajalo je do jugo-propasti 1990tih tj. stvaranja neovisne Republike Hrvatske, kada započinje bar dielom normalniji dalji razvitak hrvatskog jezika bez jugo-unitarnih prisila.

Hrvatska književnost

Hrvati su kroz niz stoljeća pisali i stvorili bogatu književnost, u srednjem vijeku na sva tri naša jezika i pisma, potom u humanizmu i renesansi na latinskomu i hrvatskom, pretežno na latinici.

Tri hrvatska pisma

Hrvati su kroz povijest rabili tri pisma: glagoljicu, latinicu i bosančicu (tzv. 'hrvatsku ćirilicu'), od ranoga srednjega vieka pa do 19. stoljeća.

Poviestni prostor Hrvatske

Hrvatski narodnostni identitet tvori i etnički zemljopisni prostor na kojemu Hrvati žive.

Vjeroizpoviest

Element etničkog identiteta takodjer je i vjeroizpoviest tj. religiozna pripadnost. Ako je jezik Hrvata dielom sličan nekim susjedima, vjerskom smo pripadnošću u povijesti do danas različiti, jer Hrvati pretežno pripadaju zapadnom katoličkom kršćanstvu, dok Srbi, Crnogorci i ini slični pripadaju iztočnomu pravoslavnom kršćanstvu. Iako smo po vjeri sličniji Slovencima, bitno nas razlikuje to što smo imali bogoslužje na hrvatskom jeziku u glagoljaškim krajevima, ter dielove koji su čitani na hrvatskom iz lekcionara na štokavsko-ikavskom i kajkavskom jeziku. Time je uz ino i vjerska pripadnost postala jakim znakom identiteta: vjerskog i nacionalnog.

Vizualna simbolika

Grveno-bijela šahovnica, pleter i kravata su neki od elemenata hrvatskoga vizualno-kulturnog identiteta. Tako je dizajner Boris Ljubičić 1991. godine oblikovao plakat "Krvatska" (naziv je preveden kao "The Tie is Croatian") kojim se pridružio prosvjedima umjetnika protiv agresije na Hrvatsku.

Poviestni razvitak

Identitet hrvatske nacije se završno oblikovao u drugoj polovici 19. i u prvim desetljećima 20. stoljeća. Unatoč tomu je hrvatski narod suvremenu vlastitu državu ostvario tek od 20. stoljeća, jer ranije nije dobio poviestne mogućnosti do kraja izgraditi i osmisliti nacionalni identitet.

Glavni problemi koji su u prošlosti ometali i dielom zapriečili podpune ostvarbe hrvatskoga nacionalnog identiteta, kakvim se tragičnim povijesnim košmarom teško može pohvaliti bilo koji ini europski narod:

  • tri uzastopna rata: dva svjetska pa još Domovinski
  • dvije propale-promašene velikodržavotvorne ideje: austrougarska i jugoslavenska
  • četvrt stoljeća suživota pod velesrbianskom diktaturom i jugo-krunom (1918.- 1941.), pa još i pola stoljeća pod komunizmom (1945.- 1990.)
  • sve su to bile propale totalitarne ideologije.

Poviestne smetnje

Tiekom cijeloga 20. stoljeća (izim u Austro-Ugarskoj do 1914.), glavna smetnja hrvatskom identitetu su Srbijanci i dielom Crnogorci. Slično se i dosad dielom nastavlja u 21. stoljeću, gdje se krše ljudska prava Hrvata u Srijemu i jugozapadnoj Bačkoj početkom i sredinom 1990-ih, pa na sjeveru Vojvodine koncem 2003. i početkom 2004. godine, ter u Boki Kotorskoj.

Izvorna literatura

  • J. Bratulić i surad.: Zbornik "Hrvatski identitet", Matica hrvatska, Zagreb 2011.

Poveznice

Reference

Condensed digest on above quoted proceedings of Matica hrvatska, by GNU license partly also from Croatian Wikipedia.