Hrvatski najveći otoci

Hrvatski najveći otoci (najviši i najduži naši otoci Jadrana): - Uzduž iztočnih obala Jadranskog mora, tj. uz hrvatske obale i podalje do pučine Jadrana se nalazi, nakon Egejskog arhipelaga u Grčkoj, druga najbrojnija skupina uz Europu našega hrvatskog otočja koja ukupno obuhvaća oko 1175 većih otoka i manjih otočića ter sitnih kamenih školja (srb.tzv. 'hridi').

Ini jadranski otoci

Na ostalom Jadranu izvan hrvatskih obala se nalaze uglavnom samo pojedini manji otočići i sitniji priobalni školji: npr. veći je kameni Sazan na jugozapadu Albanije uz Otrantska vrata, pa niži dugi pješčani Lido pred Mletačkom lagunom (južno od ušća rijeke Pada) i grupa Tremiti na jugozapadu, a desetak sitnih kamenih školja su uz crnogorske obale tj. od Boke Kotorske do Budve gdje je na jugoiztoku i najveći crnogorski otočić Sv.Nikola.

Iznimni oblik tih otoka

Izim po velikoj brojnosti, hrvatski kameni otoci kraškog tipa se takodjer iztiču i razmjerno većom visinom spram većine inih oko Europe, često sa strmima stjenovitim vrhuncima. Nizki i plosnati pješčano-muljasti otoci su inače česti oko Europe i drugdje, ali su kod nas na iztočnom Jadranu vrlo riedki: npr. na sjeveru samo Susak, Srakane, Ilovik, ter iztočno močvarni otočići pri ušću Neretve.

Stoga tu visoke strme kraške vrhunce nemaju samo najveći naši otoci, nego i neki osrednji kraški otočići usred morske pučine su planinskog izgleda i medju najvišima na Jadranu: npr. klisurasti kvarnerski Prvić (čakav. Parvyć) visok do 363m, pa pučinski visoki Svetac (čak. Štondria) do 318m, ter na pučini sitne klisuraste Jabuka i Palagruža do 93m, itd.

Izduženost naših otoka

Većina hrvatskih otoka na Jadranu su izdvojeni i nastali potapanjem pojasa jugozapadnih primorskih Dinarida izmedju Istre, Konavala i rta Gargana, pa uglavnom imaju izdužene oblike lančanih hrbtova, tj. kao nepotopljeni vršni grebeni pod Jadranom zaronjenog gorja.

Najizrazitiji i najduži takvi potopljeni gorski otoci na hrvatskom Jadranu su sadanji poluotok (bivši otok) Pelješac, pa po smanjenoj dužini još redom Hvar, Cres, Pag, Brač, Dugi otok, Korčula, Brač, ter ostali kraći od pedesetak kilometara. Pobliži pregled dužih otoka:

• (Polu)otok Pelješac je od prapoviesti pa do ranije starogrčke antike bio pravi otok, skoro do Kristova doba odvojen plovnim i dugim Stonskim kanalom, kojime su raniji antički brodovi izravno iz ušća donje Neretve uplovljavali na južnojadransku pučinu.

Tek od rimskog doba kasne antike i u srednjem vieku je taj nutarnji Stonski kanal umjetno nasipan pieskom i muljem, pa je tako dosad postao neplovan i noviji je Pelješac time odnedavna kao poluotok spojen s južnodalmatinskom obalom. Pelješac je najduži u jadranskom arhipelagu i od zapadnog rta Lovišće do Vratnika na jugoiztoku ima 72km.

• Hvar (čak. For) je od današnjih pravih otoka najdulji u Dalmaciji i drugi je nakon Pelješca s razponom grebena od 68km.
• Cres (čak. Cryš) je duljinom treći izduženi otok na Jadranu i od sjevernog rta Jablenac pa do najjužnijeg Suha Punta ima 66km.
• Pag je po duljini četvrti duži jadranski otok i od poluotoka Lun na sjeverozapadu pa do iztočnoga Ljubačkog tjesnaca ima razpon od 64km.
• Korčula ima dužinski razpon oko 58km, od sjeverozapadnog rta Proizd pa do jugoiztočnog rta Ražnjić.
• Brač je najviši dalmatinski otok, ali je kraći jajolikog oblika i od zapadnog rta Zaglav pa do najiztočnijeg Lašćatna mu je razpon 52km.
• Dugi otok nasuprot svom nazivu je po duljini tek sedmi na Jadranu, ali je širinom najuži od velikih i od tog ima naziv. Razpon tog otoka od Velog Rata na zapadu pa do rta Vidilica na jugoiztoku iznosi 50km.
• Svi ostali hrvatski otoci na Jadranu su dužinom razmjerno kraći, pa im razpon do krajnjih rtova ne prelazi ni 50 km.

Površine hrvatskih otoka

U poredbi s ostalim otocima oko Europe od Baltika do Egejskog mora, iako su naši jadranski otoci izrazito brojni, oni su uglavnom manjih do osrednjih površina. Veličina najprostranijega hrvatskog otoka ovisi da li se on promatra samo suho kopno ili su tu uključene i slatke vode tj. jezera.

Tako je po čistoj suhozemnoj plohi bez vode naš najprostraniji kopneni otok Krk sa 405 km2, dok je kompromisno gledano po obuhvatu kopna + slatkih voda tj. s uključenim Vranskim jezerom otok Cres od 406 km2 tek formalno veći za par km: Medjutim je opet i tu druga formalna kvaka, jer je u stotinjak metara dubokomu Vranskom jezeru donji dio podmorska kriptodepresija pa taj pripada podmorju i time su Krk i Cres približno izjednačeni. Stoga su površine ta 2 naša najveća otoka uglavnom podjednake,- a koji je tzv. "najveći" ustvari je ovisno o nasilnoj turističkoj promičbi.

Od inih većih tj. naseljenih jadranskih otoka, po smanjenoj površini medju većim otocima još npr. sliede: Brač 394 km2, Hvar 299 km2, Pag 285 km2, Korčula 279 km2, Dugi otok 124 km2, Mljet 101 km2, ter ini manji jadranski otoci s površinama izpod 100 km2.

Visine otočnih grebena

Iako u novije doba (umjetnim nasipanjem) Pelješac sad više nije otok nego noviji poluotok, njegov najviši greben inače ima većinu značajki okolnih otočnih vrhova Dalmacije tj. geoekološki nije sličan inima primorskim Dinaridima. Stoga njegov vršni greben Sutilija iznad Orebića treba smatrati najvišim vrhuncem jadranskog arhipelaga visine 961m, a ini mu je raniji naziv štokavsko jugoime Sveti Ilija, pa ranije još i razna romano-talianska imena.

Od inih pravih formalnih otoka je najviši Brač s južnim vrhuncem Vidova gora na 778m, potom su Gorice (650 m) na sjeveru Cresa, pa Hum (603 m) na jugozapadu Hvara, Televerina (588 m) na sjeverozapadu Lošinja, Kom (587 m) na jugozapadu Visa, Obzovo (569 m) na jugu Krka, Klupca (568 m) na Korčuli, Velji Grad (514 m) nasred Mljeta, ter ostali niži grebeni izpod 500m na inima manjim jadranskim otocima.

Abstract

Croatia's major isles: - The Croatian islands archipelago along NE Adriatic Sea is the second major isles group at Europe (since the Aegean one), including even 1175 islands and minor isles. These ones are almost rocky calcareous isles with rather elevated ridges mostly between 300m to 960m tall ones. Major islands are very elongated as protruded mount ridges of 50-70 km often with cliffy nearshores, and flat sand-muddy isles there are minute and very rare.

Poveznice

• Jadranski otoci

Referenca

A condensed compiling of natural data on Croatia's Adriatic islands.