Hrvatski sladkovodni raci

Hrvatski sladkovodni raci (Astacidae u hrvatskoj ostrakofauni): - U Jadranskom moru živi razmjerno bogata ostrakofauna od stotinjak raznovrstnih viših rakova - Decapoda, vidi pobliže Jadranski rakovi. Naprotiv se u nutarnjim vodama po Hrvatskoj nalaze samo 4 domaće sladkovodne vrste viših rakova, svi iz porodice Astacidae i iz rodova Astacus i Austropotamobius. Uz ove su u 20. stoljeću kod nas unesene i podivljale još 2 sjevernoameričke vrste sladkovodnih rakova. Pregled naših sladkovodnih rakova u Hrvatskoj:

• Astacus leptodactylus Esch.: naš najveći sladkovodni, inače iztok Europe
• Astacus astacus Linnaeus: najpoznatiji jestivi, srednja i sjeverna Europa
• Austropotamobius pallipes Lerebullet: primorje jugozapadne Europe
• Austropotamobius torrentium Schrank: sladkovodni najmanji, europska gorja.

Veći rakovi roda Astacus

Veliki sladkovodni rakovi kod nas pripadaju rodu Astacus. To je obični rječni rak (Astacus astacus Linnaeus), ter naš najveći sladkovodni, iztočni močvarni rak Astacus leptodactylus Esch.

Astacus leptodactylus

Iztočni močvarni rak, Astacus leptodactylus (Eschcholtz 1823), srb. barski rak, tzv. "veliki rak" laičkih amatera: - Ovaj živi većinom u iztočnoj Europi tj. najviše u Rusiji i na jugu do Turske, pa na iztočnom Balkanu i dielom u Panoniji, a u novije doba se širi dalje na zapad, dielom uz pomoć čovjeka. Kod nas u Hrvatskoj najviše živi uz Savu i zapadnije u dielu Pokuplja.

Većinom nastava pliće i sporo-tekuće vode i močvare, pa takodjer i zasoljene močvarne slatine Ukrajine i Panonije. To je najduži sladkovodni rak u Europi i spram običnoga riječnog raka (A. astacus) se ovaj izdvaja vitkim, izduženim tielom i produženim nogama (nalik na pauka), pa svjetlijom sivožutom do svjetlosmedjom bojom. U zrelosti ovaj prosječno naraste oko 17 cm dužine, a u starosti može biti i znatno duži preko 20 cm.

Astacus astacus Linne

Obični riječni rak, Astacus astacus Linnaeus (1758), tzv. "slatkovodni rak" nestručnih laika i amaterskih ribiča: - Ovo je najpoznatiji i jestivi rak iz sladkih voda srednje i sjeverozapadne Europe. Proširen je od Francuske, Engleske i Skandinavije pa do Balkana.

Uglavnom nastava veće sporo-tekuće nizinske rijeke i močvare, a kod nas u Hrvatskoj najviše živi uz Savu, Dunav i Dravu. Od gornjega iztočnoeuropskog raka se izdvaja zbijeno-zdepastim debljim tielom, ter odozgor većinom tamnijom bojom, mračnozelenom do tamnosmedjom, a noge su mu većinom manjeviše crveno obojene. U zrelosti ovaj naraste nešto kraći, većinom oko 15 cm.

Manji rod Austropotamobius

Drugomu sladkovodnom rodu Austropotamobius u Europi pripadaju razmjerno manji rakovi, koji u zrelosti izrastu izmedju 6 cm - 14 cm dužine. Tu takodjer pripadaju 2 sladkovodne vrste europskih rakova: Austropotamobius torrentium (Schrank) u brdskim potocima i gorskim jezerima uglavnom po srednjoj Europi, ter primorski Austr. pallipes (Lerebullet) u toplijim sladkim vodama i primorskim rijekama oko jugozapadne Europe.

Austr. torrentium

Brdski potočni rak, Austropotamobius torrentium (Schrank 1803), tzv. "kržljavi rak" laičkih amatera: - Ovo je razmjerno najmanja vrsta medju europskim sladkovodnim rakovima, koja ujedno živi i na većim visinama u gorju, po kamenitim brdskim potocima i u gorskim jezerima.

Najviše se nalazi u Alpama, Dinaridima, Karpatima i Pirenejima. Kod nas je proširen u kamenitim i sedrenim vodotocima Dinarskog krasa. Po tamnijoj boji tiela je inače manjeviše sličan običnomu riječnom raku. Od inih sladkovodnih rakova se ovaj najviše iztiče sitnijim rastom i kraćim tielom, koje je u zrelosti dugo tek po 6 cm do 11 cm.

Austr. pallipes

Južni bjelonogi rak, Austropotamobius pallipes (Lerebullet 1858) je kod nas pretežno primorska i dielom otočna vrsta sladkovodnog raka, koji živi u toplijim vodama što se zimi većinom ne smrzavaju. Nalazi se po primorskim rijekama od iztočnog Jadrana do zapadne Francuske, a najčešći je u Italiji i Španjolskoj.

To je takodjer i zamalo jedini sladkovodni rak koji živi u otočnim vodama sredozemnih i jadranskih otoka, npr. kod nas Vransko jezero na Cresu (ranije do 20. stoljeća takodjer na Krku i Mljetu gdje je iztriebljen). U zrelosti je većinom dugačak oko 14 cm. Po boji je ovaj većinom svjetliji od potočnoga i rječnog raka, tj. sličniji je kao iztočni močvarni rak: odozgor je uglavnom svjetlosmedje do sivožute boje.

Doseljeni raci: vodena gamad

Izim gore prikazane, 4 izvorno-domaće vrste sladkovodnih rakova oko Hrvatske, od 20. stoljeća se kod nas pojavljuju još najmanje 2 ine vrste stranih sladkovodnih rakova pomodno unesenih i tu naseljenih iz Sjeverne Amerike. Ovi strani rakovi su za našu domaću sladkovodnu ostrakofaunu vrlo opasni i dvostruko štetni:

• Prenose iz Amerike račju kugu, koja potom masovno uništava naše domaće sladkovodne rakove, dok je za strane naseljene ova manje opasna jer su imuni i lako ju prebole.
• Vrlo su agresivni spram inih domaćih rakova, koje često napadaju, potiskuju i iztrebljuju ih.

Oreonectes limosus

Oreonectes limosus (Rafinesque 1817) je sladkovodni rak duž zapadnog primorja Sjeverne Amerike, koji se nakon prienosa u zapadnu Europu odatle počeo ubrzano širiti u 20.st. već kroz veći dio Europe, gdje je dielom potisnuo ili već iztriebio domaćeg A. astacus. Kod nas je ta novija vodena gamad već proširena velikim dielom Hrvatske, osobito u dunavskom slivu panonskog zaledja. Od domaćih rakova se već na prvi pogled izdvaja svjetlijom sivoplavkastom bojom.

Pacifastacus leniusculus

Pacifastacus leniusculus (Dana 1852) je novija vodena gamad, koja se kod nas tek nedavno počela širiti na krajnjem sjeveru Hrvatske. Dosad se do nas najviše naseljuje od sjeverozapada kroz vodotok Mure, pa je zasad zahvatila uglavnom vode Medjimurja, ali se uskoro očekuje i njezino proširenje kroz Podravinu i dalje po vodotocima sjeverne panonske Hrvatske. Obćim izgledom i tamnom bojom je taj američki rak razmjerno sličan kao i domaći A. astacus.

Abstract

Croatia's freshwater crayfish: - A condensed survey of the freshwater crayfish species native to Croatia is given, including Astacus leptodactylus Esch., Astacus astacus Linnaeus, Austropotamobius pallipes Lerebullet, and Austropotamobius torrentium Schrank. Beside them, also the new invasive Oreonectes limosus (Rafin.) from recently there is present, too.

Poveznice

• Jadranski rakovi

Reference

Condensed compilation from diverse sources on internet, partly from Wikipedia by GNU license.