Jadranski rakovi

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži

Jadranski rakovi (Crustacea, kajk. raki, otočno-dalm. roki, ranočakav. rudâne - od perz. rudejan): - Rakovi (Crustacea) su razred vodenih člankonožaca, većinom morskih i manje sladkovodnih životinja, a tek neznatni broj sitnih vrsta (npr. babure) žive po vlažnim mjestima na kopnu. Različite su veličine, od mikroskopski sitnih promjera oko 0,1 mm, pa do golemih, npr. japanskoj golemoj rakovici (Macrocheira kaempferi) su noge dulje od 1,5 m. Rakovi tvore skupinu od preko 67.000 poznatih i opisanih vrsta životinja.

Gradja tijela

Tijelo rakova je člankovito tj. izgradjeno od većeg broja kolutića, medju kojima se razlikuju kolutići glave, prsa i zadka. Od ostalih se člankonožaca razlikuju time što dišu škrgama. Najčešće imaju dva para ticala koja služe kao osjetilni organi, ali i za gibanje i pridržavanje. Kod nižih rakova npr. škrgonožaca (Branchiopoda) i tankoljuskara (Leptostraca) tielo se sastoji od tri diela: glave, prsa i zadka.

Kod ostalih je skupina glava srasla s prsnim segmentima u glavopršnjak. Trbušni segmenti su odieljeni pa svaki, izim zadnjega nosi par nogu. Kod nametničkih oblika noge su zakržljale, a prvi i drugi par pretvoreni su u ticala i služe kao osjetila za opip i miris. Kod pričvršćenih (sesilnih) vrsta prva dva para nogu pretvorena su u organ za pričvršćivanje, a ina tri para ekstremiteta na glavi služe za prihvaćanje i drobljenje hrane.

Tijelo rakova je izvana zaštićeno hitinskim oklopom, koji je očvrsnut kalcijevim karbonatom i fosfatom, pa tvori jak vanjski kostur (egzoskelet). Oklop pri presvlačenju rakovi odbacuju i zamjenjuju novim. Rakovi i osobito kopneni imaju veliku moć regeneracije izgubljenih dielova, a kod viših rakova postoji mogućnost samoosakaćivanja npr. odbacivanja nogu ako su za njih uhvaćeni. Dužina života rakova je različita, od nekoliko mjeseci do više od 50 godina (npr. jastog).

Prehrana i razvoj

Rakovi se hrane sitnim životinjama ili životinjskim ostatcima u raspadanju (čistači vode), a neki se hrane i biljem. Osim malobrojnih iznimaka radjanjem živih mladunaca, rakovi se većinom legu iz jaja. Većinom zaštićuju potomstvo, pa ženka nosi oplodjena jaja na trbušnim nožicama. Vrlo su plodni: ženka jastoga izpusti do 9.000 jaja, a neke vrste i do 2 miliuna. Iz jajeta se razvije ličinka nauplij, a iz nje naprednija ličinka zoea. Presvlačenjem ličinka mijenja oblik i približava se obliku odraslog raka.

Viši desetonožni raci

Viši rakovi deseteronošci (Crus­tacea Decapoda, Kvarner: "ràki", dalm.otoci: "rôki"): Najbrojnije vrste viših rakova duž iztočnog Jadrana obale žive na poluizloženim dnima, dok su na olujnim obalma i mirnim zamuljenim dnima manje raznovrstni. Kod nas su na jaču hidrodinamiku obalnih valova razmjerno najodporniji: Eriphia spinifrons, Pachygrapsus marmoratus i Palaemon elegans.

  • Pachygrapsus marmoratus (Fab.) (= Grapsus va­ri­ans Nardo) je spram jake hidrodinamike najodpornija krat­korepa rakovica u Sredozemlju i Jadranu. Kod nas je ova če­sta od poluizloženih do olujnih obala, uz istaknute rtove i olujne otočiće, a najviše uz donju granicu oseke u biljnoj svezi Spongito-Nemodermion oko burnih Senjskih vrata, pučinskog Visa i dr.
  • Eriphia spinifrons (Herbst) = E. verrucosa (Forsk.) brojnija je uz prosječne poluizložene obale, a rjedje pridolazi i na olujnim mjestima. Kod nas je najčešća na kvarnerskim i srednjodalmatinskim otocima u svezi s većim algama Cystoseirion strictae na kamenju uz donju granicu oseke.
  • Palaemon elegans Rath. (= Leander squilla (L.) ampl., u Kvarneru i Dalmaciji: "kozica") kod nas često pliva ma­s­ov­no u jatima uz olujne obalne stijene u biljnoj svezi Corallinion. Za najjačih oluja se ova povlači u veće dubine ili podmorske špilje. Srodni Pal. serratus Penn. je kod nas češći u jatima uz zaštićene obale u uvalama i lagunama.
  • Galathea cenarroi Alvarez (= G. "intermedia" auct.ampl., Kvarner: "mića batikùla"), je najotporniji od dugorepih rakova na olujnim šljunkovito-detriti nim dnima npr. pod strmim oba­lama Velebitskog kanala i Kvarnerića u zajednici alga Cystosei­re­tum adriaticae-corniculatae i Peyssonellietum ro­sae­mari­nae. Naprotiv je tipska Gal. intermedia Lill. češća uzduž Jadrana na mirnim do poluizloženim dnima u biljnoj svezi Sargassion horn­sch­u­chii.

Veći dugorepci (Macrura)

Poluotporni veliki dugorepci su uz kvar­nerske i srednjojadranske otoke najviše zastupljeni u polu­izloženim plitkomorskim špiljama pod kamenitim oba­lama s umjerenom hidrodinamikom, npr. oko Visa, Hvara, Baške, Lopara, Prvića, Sv.Grgura i dr. Tu su glavna lovišta velikih jestivih rakova u Jadranu:

  • Izvorno-hrvatski pra­vi jastog - Homarus gammarus (L.) (= Hom. vulgaris M. Edw.): u Senju, Baški, Loparu, Visu i Hvaru = "jastog", na dal­ma­tin­skom kopnu = "hlap", ini nazivi: muški jastog, fetivi jastog, bodulski jastog, stari jastog, jaštrog, itd.
  • Tzv. jugo-srpski "jastog" - Palinurus ele­phas (Fab.) (= Pal. vulgaris Latr.): u Senju: "prûg", u Baški, Loparu, Visu i dr.= "ràrog", na dalmatinskom kopnu: "jastog", ini nazivi: ženski jastog, novi jastog, jugojastog, falši jastog, vlajski jastog. Ovaj posljednji kontinentalno-štokavski naziv tzv. "jastoga" za rod Palinurus donedavna je forsiran u bivšoj Jugoslaviji, tj. tek naknadno je nametnut zbog srbohrvatskog je­zi­čnog jedinstva, a na štetu ukidanja izvornih hrvatsko-čakav­skih naziva rarog = Palinurus i jastog = Homarus, poznatih kod nas već stoljećima, još od Hektorovićeva "Ribanja..." god. 1555.
  • Škamp, Nephrops norvegicus (L.) je jestivi dubinski rak, koji živi na sedimentacijskim dnima izvan hidrodinamike valova: u Kvarneru izpod 60m, a u srednjem Jadranu još puno dublje.

Raci-samci (Paguridea)

Poluodporni rakovi-samci (Paguridea) koji se na­se­ljuju u starim puževim kućicama su većinom neodporni na hidrodinamiku valova, pa češće žive uz zavjetrinske obale i na mirnim dubljim dnima. Medju njima je na otvorenim nobalama razmjerno najodporniji Clibanarius misanthropus (Risso) = Cl. erythropus (Pennant), koji većinom živi u staroj kućici puža Monodonta turbinata, a u biljnoj svezi Cystoseirion strictae na olujnim kamenitim oba­lama uz donji rub oseke, npr. na burnim istočno­kvarnerskim i pučinskim srednjojadranskim otocima.

Ine rakovice (Brachyura)

Ostale poluodporne rakovice (Brachyura) koje se nalaze uglavnom uz umjereno poluizložene kamenite obale oko isto jadranskih otoka, još su npr. Maja crispata Risso (= M. verrucosa M.Edw.), pa Dromia personata (L.) (kod Trogira: "hùmbaba"), zatim Pilumnus hirtellus (L.) ter Xantho hydrophilus Herbst. (= X. poressa (Olivi)) i sitna račica Pisidia longimana (Risso) (= Porcellana longicornis (Pennant), Kvarner: "malamîća") i dr.

  • Odporni sitni račići (Isopoda): medju obalnim baburama uz Jadran su na jaču hidrodinamiku valova uz rub oseke najodpornije na obalnim stijenama Ligia italica Fab., a uz izložene šljunkovite plaže Tylos sardous (Arc.).

Dodatak: Astacus pallipes

Od slatkovodnih rakova je uz Jadran najvažniji južni primorski Austropotamobius pallipes (Lereb.) (Kvarner: "rudân") koji kod nas živi najviše na Kvarnerskim otocima, npr. u Vranskom jezeru na Cresu i u rječici Velarîka na jugoiztočnom Krku (a inače u južnim slatkim vodama oko Sredozemlja).

Summary

The Crustacea are a subphylum of arthropods with 50,000 described species. They are a part of the phylum Arthropoda. Crustaceans include crabs, lobsters, crayfish, shrimp, krill and barnacles. If the Arthropods are regarded as a superphylum, then the insects and crustaces would be phyla. This group has an extensive fossil record, reaching back to the Cambrian. Most crustaceans are aquatic, mostly marine. Some have moved onto land permanently. Crustaceans that live on land include some crabs, and woodlice. Crustacea range in size from a parasite 0.1 mm long, to the Japanese spider crab with a leg span of up to 14ft (4.3 m) and a mass of 44lb (20kg). The North Atlantic lobster can weigh more than 40 pounds.

Most crustaceans are mobile, but some become sessile after their larval stage. Barnacles become attached to rocks on thesea shore. Some are parasitic, like fish lice, and tongue worms. Crustacea usually have separate sexes, and the eggs hatch into larvae. Crustaceans have three major body parts, front to back: head, thorax, and abdomen. Generally, they have two pairs of antennae, two eyes, and three pairs of jaws on their head. Most breathe with gills, although certain land crabs have developed lungs. Lobsters and crabs have hard outer skeletons, and tend to preserve well as fossils. As adults, they moult their shells as they grow in size.

Most crustaceans crawl along the bottoms of streams, rivers, and the ocean, sometimes coming on land. Because they move along the ground under the water, they are called benthic creatures. Even though lobsters and shrimps can swim a bit, they usually walk along the bottom of the body of water in which they live. More than 10 million tons of crustaceans are catched by fishery or farming for human consumption, the majority of it being shrimps and prawns. Krill and copepods are not as widely fished, but may be the animals with the greatest biomass on the planet, and form a vital part of the food chain.

Poveznice

Reference

Introduction and Summary partly loaded from Wikipedia by GNU license, and others in mid are mostly original compilation.

Dobavljeno iz "http://hr.metapedia.org/m/index.php?title=Jadranski_rakovi&oldid=35943"