Ivan Paskvić
Ivan Paskvić, (madj. János Pasquich, njem. Johann Pasquich: Senj, 3. siečnja 1754. - najvjerojatnije Budim, 15. prosinca 1829.), hrvatski i madjarski astronom i matematičar.
Životopis
Bio je ravnatelj i osnivač zvjezdarnice na Gellert brdu (Budim), ter jedan od najeminentnijih hrvatskih i mađarskih intelektualaca svog vrjemena. Školovao se i službovao u Zagrebu, ali je vrhunac njegovog znanstvenog i edukacijskog posla doživio u Mađarskoj. Tijekom života i rada u Budimu, učenik mu je bio i jedan drugi slavan hrvatski matematičar/astronom Mirko Daniel Bogdanić. Živući u vrijeme nastanka pravih znanstvenih publikacija neprilika u kojoj se našao promijenila je svijet tih publikacija. Njegov ga je slovački asistent Danijel Matej Kmeth, u časopisu Astronomische Nachrichten, optužio za falsifikat, a nakon toga i u prestižnom mađarskom časopisu Tudományos Gyüjtemény ter časopisu Baruna Franz Xaver von Zach-a, Zach's Correspondance Astronomique. U obranu Paskvićeva rada i točnosti izračuna stali su najpoznatiji znanstvenici tog doba: Heinrich Christian Schumacher, Carl Friedrich Gauss, Johann Franz Encke, Heinrich Wilhelm Olbers i Friedrich Bessel, a cijeli je dogodjaj bio uvod u nastanak recenziranja znanstvenih radova i pisama prije objavljivanja, kako se takav događaj više ne bi ponovio. Napisao Osnove cjelokupne teorijske matematike (1812, 1813). Dopisivao se s C. F. Gaussom. Bavio se mehanikom, teorijom strojeva, a posebno astronomijom i višom geodezijom. Izveo je formulu za duljinu jednostavnog sekundnog njihala na bilo kojem mjestu Zemlje, poopćio Pronyjevu formulu za duljinu složenoga sekundnog njihala, odredio sploštenost Zemlje, suradjivao s najpoznatijim europskim znanstvenicima toga doba.
