Jadranski otočni kanjoni
Jadranski otočni kanjoni (kvarnerski otočni geti i stinive dalmatinskih otoka): - Na karbonatnom Dinarskom krasu u Hrvatskoj je usječeno oko 70 manjih i većih klisurastih kanjona sa strmim stjenovitim stranama i dubljim kanjonskim koritom pri dnu.
Od toga se njih dvadesetak jugozapadnih nalaze na jadranskim otocima. Na domaćoj čakavici Kvarnerskih otoka se takvi otočni kanjoni arhaično indoiranski nazivaju geti, a južnije na dalmatinskim otocima ih domaći starosjedioci čakavski zovu stiniva.
Geti Kvarnerskih otoka
Najveći i najbrojniji otočni kanjoni su arhaični geti na Kvarnerskim otocima, koji su veličinom drugi najveći medju sredozemnim otocima, nakon onih najvećih na grčkoj Kreti. Jedini pravi tj. sladkovodni kanjon jadranskih otoka je klisurasti Žanac sa slapovima, izmedju 2 gornja cestovna mosta nad selom Baškadraga na jugoiztoku Krka. Kanjon je dug oko 1km s bočnim klisurastim odsjecima do 70m, vidi još pobliže: Velarika na Krku.
Ostali naši otočni kanjoni na dnu sadrže slanu ili bar zasoljeno-poluslanu vodu. Izrazito najveći otočni kanjon na Jadranu je Triget na iztočnoj klisurastoj obali otoka Krka, koji je veličinom i oblikom vrlo sličan Maloj Paklenici u južnom Velebitu: dug je preko 2 kilometra i pri dnu uz more je s klisurastim odsjecima visine do 300m.
U njegovoj okolici na klisurastoj obali iztočnog Krka, izmedju Vrbnika i Baške je još par sličnih manjih kanjona kao obalni klanci dubine 70-150m, koji su kamene doline kanjonskih potoka što ljeti presuše, a zatim su transgresijom pri dnu dielom potopljeni morem: Kundrep, Nerezina, Mratina, Grohotna, itd.
Sličnih manjih kanjonskih klanaca još ima i na južnoj stjenovitoj obali Krka kod Stare Baške, npr. Surbova, Crikvena, Marna i dr. Niz sličnih manjih kanjonskih klanaca takodjer ima i južnije na susjednom otoku kvarnerskom Prviću, osobito duž sjeveroiztočne obale: Vocjak, Samonjin, Pećna, Macar, itd.
Dalje na jugoiztoku i u Dalmaciji su takvi slični otočni kanjoni rjedji i razmjerno manji, pa su ovima slični npr. na sjeveroiztočnim klisurastim strminama brda Tinjaruša (Kamenjak) na Rabu i na sjevernoj stjenovitoj obali poluotoka Lun na sjeverozapadu otoka Paga.
Stinive dalmatinskih otoka
Slični obalni kanjoni pri dnu potopljeni morem, nalaze se još ponegdje i uz strme klisuraste obale srednjidalmatinskih otoka, gdje su većinom manjih dimenzija tek kao obalni klanci. Medju ovima južnijim su razmjerno najveće dvije velebne Stinive na otocima Hvaru i Visu, koje su pri dnu izpunjene morem a u srednjem tieku njima teku sezonske bujice.
Najveća dalmatinska obalna Stiniva je klisurasta kanjonska dolina i uvala (nalik sjevernom fjordu), usječena u stjenovitoj sjeverozapadnoj obali otoka Hvara, izmedju sela Brusje i Vira. Druga ovoj slična, kanjonska obalna Stiniva je na južnoj klisurastoj obali otoka Visa, izmedju sela Podšpilje i Rukavac. Na južnijim dalmatinskim otocima bliže Dubrovnika uglavnom nema sličnih obalnih kanjona, osim tek ponekih manjih obalnih klanaca bez vode.
Summary
Canyons in Adriatic islands (named geti in NW Adriatic, and stiniva in central offing): - Some major Adriatic islands in southwest Croatia include a dozen of insular rocky canyons with deep narrow beds. The largest one on islands is Triget canyon of Krk, ca. 2 km long and to 300m deep. Other minor ones occur also in isles Krk, Rab, Prvić, Pag, Hvar, Vis, etc.
Reference
Herewith one offers a condensed survey of the abrupt canyon valleys in some major Adriatic islands.
