Jadranski tjesnaci
Jadranski tjesnaci (uzki morski prolazi izmedju 2 zaljeva ili lagune): - Tjesnac tj. domaće-čakavski tisno ili ždrilo je uži plovni dio prirodnoga morskog kanala izmedju dva morska zaljeva, ili od zaljeva do poluslanog jezera (lagune). To su kod nas stoljećima bili važni akvatoriji za morski ribolov zbog češćeg prolaza većih ribljih jata i ranije su bili osobito vriedni za tunolov, pa su prije uz njih bile česte i obalne tunolovke.
Sadržaj
Pregled tjesnaca uz Jadran
Ovakovih manjeviše sličnih ili još većih tjesnaca inače ima i ponegdje drugdje oko Europe, osobito tamo gdje ima više bližih primorskih otoka: npr. Bospor i Dardaneli oko Mramornog mora, pa Mesinski tjesnac izmedju Sicilije i Kalabrije, ter Skagerrak i Kattegat oko Danske uz Baltik, itd.
Takvih se sličnih morskih tjesnaca kod nas nalazi barem desetak uzduž iztočnog Jadrana izmedju kopnenog primorja i otočja, a najviše ih je na sjeveroiztoku Jadrana oko Kvarnera: npr. Tihi kanal na sjeveru Krka, pa Osorski tjesnac izmedju Cresa i Lošinja, Ljubački tjesnac izmedju Paga i Ravnih Kotara, Novsko ždrilo izmedju Velebita i Novigradskog mora, pa južnije u Dalmaciji još npr.Šibenski kanal izmedju ušća Krke i Prukljanskog jezera, Trogirski kanal izmedju Čiova i Trogira, dok južnije od Splita uglavnom nema sličnih većih tjesnaca.
Tihi kanal na sjeveru Krka
Najsjeverniji ovakav morski tjesnac i jedan od najpoznatijih na Jadranu je Tihi kanal (talij. Maltempo) blizu Jadranova tj. izmedju sjevernog kraja otoka Krka i jugozapadne Vinodolske obale. Širina tog tjesnaca je tek parsto metara.
Ovaj tjesnac je na zapadnom kraju spram Riječkog zaljeva zatvoren najsjevernijim jadranskim otokom Sv. Marko, preko kojega je sada izgradjen most Krk-kopno. Dalje prama sjeverozapadu se ovaj tjesnac još nadovezuje i na Bakarski zaljev, a prama jugoiztoku se nastavlja u veći Vinodolski kanal.
Domaći hrvatski naziv "Tihi kanal" zapravo je suprotan stvarnom podneblju oko ovog tjesnaca, koji je zato na talianskom opravdano nazvan Maltempo (= "Olujni"), jer je to nakon senjskog Prvića i Paškog tjesnaca najburniji olujni tjesnac na cielom Jadranu. Ovo su odnedavna potvrdila i novija mjerenja vjetrova na susjednom Krčkom mostu, gdje su već u više navrata izmjereni pravi orkani preko 200km/h.
Osorski kanal Cres-Lošinj
Osorski kanal izmedju naših najzapadnijih većih otoka Cresa i Lošinja se nalazi uz gradić Osor, gdje je na najužem dielu i Osorski tjesnac koji je ovdje još od klasične antike premošten mostom Cres-Lošinj.
Još u ranije prapoviestno doba su tu kod grada Osora otoci Cres i Lošinj bili spojeni nižom kopnenom prevlakom, koja je potom prokopana za kraći prolaz brodova Kvarnerom izmedju Cresa i Lošinja, kada je tu uz tjesnac nastao i antički grad Osor.
Ljubački tjesnac kod Paga
Ljubački tjesnac je uzki i burni morski prolaz izmedju najizočnijeg ogranka otoka Paga i poluotoka Rtina na sjevernom kraju Ravnih Kotara. Tuda preko izgradjenoga morskog mosta prolazi i cesta Pag-kopno, kao glavna kopnena veza otoka Paga spram ostale Dalmacije.
Zajedno s klimatski sličnim Krčkim mostom je Ljubački tjesnac jedan od najburnijih morskih prolaza na Jadranu: Ovdje su izmjerene još i veće brzine orkanske bure čak blizu 250km/h, ali su ipak ovdje uz Pag takvi burni orkani razmjerno rjedji, negoli oko Krčkog mosta gdje ih ima najviše tj. pojavljuju se preko 70 dana godišnje.
Novsko Ždrilo pod Velebitom
Novsko Ždrilo je duboki i slikoviti, kanjonski morski tjesnac u sjevernoj Dalmaciji, izmedju poluslane lagune Novigradskog mora i jugoiztočnog kraja Velebitskog kanala. Zbog razmjerne dubine od par desetaka metara, kroz taj tjesnac u lagunu mogu uploviti i veći brodovi, što je ranije kroz prošla 2 stoljeća služilo za redovnu brodsku liniju Senj - Karlobag - Novigrad - Obrovac (koja je dosad ukinuta).
Danas ovim putom kroz Novsko Ždrilo za Obrovac tek rjedje plove teretni i izletnički brodići, ali je preko tog tjesnaca izgradjen novi cestovni most, koji je zbog prejake Velebitske bure tu često zatvoren, jer tu najjači orkani zimi nadilaze čak 270km/h. Stoga je ovo naše Novsko Ždrilo daleko najburniji olujni tjesnac, ne samo kod nas na Jadranu nego i na cielom Sredozelju, tj. daleko burniji i stvarno opasniji negoli inače svjetski poznata i popularna "Scila i Haribda" u Mesinskom tjesnacu kod Sicilije.
Šibenski kanal za Prukljan
Ovi dosad nabrojeni najburniji morski tjesnaci oko Velebita tj. najsjeverniji Tihi kanal, pa Ljubački tjesnac i Novsko Ždrilo, zbog svojih sjevernijih položaja i blizine olujnog Velebita imaju krajnje burno podneblje i zimi su najopasniji za plovidbu. Naprotiv ini južniji morski tjesnaci u Dalmaciji podalje od Velebita, ponekad isto imaju ponešto bure ali je ova tamo južnije ipak razmjerno blaža i znatno rjedja ter manje opasna negoli na našemu olujnom sjeveru Jadrana.
U ove južnije naše morske tjesnace pripada npr. i Šibenski kanal, koji spaja morsko ušće rieke Krke s poluslanim Prukljanskim jezerom, što je ustvari velika i plovna kraška laguna, kojom tek povremeno zapuše razmjerno podnošljiva šibenska bura, pa ovim plovnim putom normalno prolaze teretni i izletnički brodovi sve do Skradina.
Trogirski tjesnac uz Čiovo
Trogirski kanal izmedju otoka Čiova i srednjodalmatskog kopna je naš razmjerno najjužniji i plovni morski tjesnac, jer ini južniji npr. izmedju kopna i Pelješca, dielom su preplitki i neplovni za veće brodove. Na zapadu ovog tjesnaca je i Trogirsko brodogradilište.
Preko ovog tjesnaca je na njegovu najužem dielu uz grad Trogir već odavna izgradjen i nadmorski cestovni most, koji je već dosad postao preuzak i zastario, pa se iztočnije od ovoga izvan grada tj. na rubu Kaštelanskog zaljeva uskoro planira izgradnja novoga i većeg cestovnog mosta kopno-Čiovo.
Taj južniji Trogirski tjesnac je inače i klimatski razmjerno povoljniji od svih inih naših morskih tjesnaca, jer ima razmjerno blažu i rjedju buru pa je bar načelno, kroz cielu godinu prohodan za cestovni promet (kad inače ne bi bio već zastario i razmjerno preuzak za vožnju).
Ini manji bočni tjesnaci
Izim gornjih nekoliko najvažnijih tjesnaca na iztočnom Jadranu kojima vode glavne plovne putanje, tu se nalazi još po nekoliko inih sporednih tjesnaca, koji većinom rjedje služe za plovidbu. Takvi su npr. (od sjeverozapada spram jugoiztoka):
- Senjska Buka je burni lokalni prolaz izmedju kvarnerskog Prvića i Baške na Krku, a ranije je bio važniji dok je Senj bio glavna luka gornjeg Jadrana.
- Barbatski kanal je uži tjesnac izmedju jugoiztočnog Raba i otoka Dolina, kojim se plovi iz luke Rab za Velebitski kanal.
- Karinsko Ždrilo je manji i plitak lokalni tjesnac, uglavnom za brodice izmedju podvelebitskih laguna Karinskoga i Novigradskog mora.
- Pašmanski kanal izmedju dalmatinskog kopna i otoka Pašmana plovidbom povezuje luke Zadar i Biograd.
- Paklinski kanal je na jugozapadu otoka Hvara, izmedju Paklinskog otočja i luke Hvar (jugosrb. tzv."Pakleni" otoci/ostrva).
- Malostonski kanal je spram kopna na sjeveroiztoku Pelješca i nutarnjim plićim dielom služi kao Stonska solana.
Abstract
Adriatic Sea straits in Croatia: - Within Adriatic, the main dozen navigable sea straits occur at its northeast side including: Maltempo at northernmost Krk island, Osor between Cres and Lošinj isles, Ljubač between Pag isle and mainland Dalmatia, Novigrad one from related lagoon to Adriatic, Šibenik one from Prukljan lagoon to Adriatic, and Trogir one between Čiovo isle and mainland, etc.
Poveznice
Referenca
A condensed digest on the Croatian sea straits between Adriatic islands and mainlands.
