Katedrala Notre-Dame u Parizu
Katedrala Notre-Dame (Naše Gospe) u Parizu (fr. Cathédrale Notre-Dame de Paris) gotička je katedralna crkva Pariške nadbiskupije i jedna je od najistaknutijih i najznačajnijih znamenitosti grada Pariza i Francuske. Katedrala se nalazi na riječnom otoku Île de la Cité na rijeci Seni, a posvećena je Blaženoj Djevici Mariji.
Kao mjesto zbivanja brojnih značajnijih događaja francuske povijesti, katedrala ima snažno simbolično značenje za francusko društvo i Katoličku Crkvu u Francuskoj.
Povijest
Izgradnja katedrale započela je na poticaj biskupa Mauricea de Sullya 1163. i dovršena je 1345. godine, nakon čega je tijekom idućih nekoliko stoljeća uslijedilo nekoliko arhitektonskih intervencija i obnova.
Za vrijeme Francuske revolucije, katedrala je bila metom vandalizma, te je 10. studenoga 1793. bila pretvorena u „hram Razuma” i njezini su oltari na neko vrijeme bili pretvoreni u oltare Božice Razuma. Sa zabranom katoličke liturgije u cijelom Parizu u istom mjesecu, katedrala je postala skladište hrane i prostor za svjetovne svrhe. S Konkordatom iz 1801. godine, Napoleon Bonaparte povratio je katedralu Katoličkoj Crkvi.
21. svibnja 2013. godine, u znak prosvjeda protiv masovne imigracije, dekulturizacije Europe i legalizacije istospolnih brakova u Francuskoj, politički aktivist i povjesnik Dominique Venner počinio je samoumorstvo unutar katedrale.
Požar i obnova
15. travnja 2019. godine, katedrala je ozbiljno oštećena u velikom požaru koji je razorio njezino drveno krovište sa šiljkom i veliki dio unutrašnjosti.
Francuske vlasti ubrzo su izjavile kako uzrok požara nije palež, premda postoje sumnje u namjerno podmetanje požara s obzirom na val oskvrnuća brojnih crkvi u Francuskoj počinjenih tijekom druge polovice 2010-ih. Različiti muslimanski, nebjelački i ljevičarski pojedinci veličali su požar ili ga nisu smatrali negativnim[1], te su također iskazali nezadovoljstvo na prikupljanje donacija za obnovu katedrale argumentom o „gladnoj djeci u Africi”[2] (→ tu quoque, teleskopska filantropija).
Ubrzo nakon požara, predsjednik Emmanuel Macron najavio je obnovu katedrale u roku od pet godina. Pitanje obnove u međuvremenu je postalo predmet prijepora između zagovaratelja obnove katedrale u izvornom obliku i zagovaratelja njezine modernizacije u skladu s trenutnim duhom vremena, koje su također poduprli predsjednik Emmanuel Macron i predsjednik vlade Édouard Philippe. Unatoč raspisanom međunarodnom natječaju i prijedlozima za obnovu s ciljem modernizacije, francuski Senat odobrio je zakon o obnovi kojega je predložila vlada, ali je dodao klauzulu po kojoj katedrala mora biti vraćena u izvorno stanje prije požara.[3] Francuski parlament izglasao je zakon o obnovi 29. srpnja 2019. godine.[4]
Obnova se odvijala u dvije faze: sanacije zgarišta i osiguravanja katedrale od urušavanja, te rekonstrukcije izvedene izvornim materijalima. Svečano otvorenje katedrale održano je 7. prosinca 2024., a inauguracijska sveta misa s posvetom velikoga oltara održana je dan kasnije, 8. prosinca.[5]
Vanjske sveze
- Službena mrežna stranica (fr.)
- Hrvatska enciklopedija: Notre-Dame
Članci:
- Vijenac: Dino Milinović: „Notre-Dame kao pupak svijeta”
Izvori
- ↑ American Renaissance: Gregory Hood: „Who Hates Notre Dame?” (eng.)
- ↑ Narod.hr: Marcel Holjevac: „‚Za Notre Dame skupljeno je milijardu dolara dok u Africi djeca gladuju’: Što ne valja s tom argumentacijom?”
- ↑ Narod.hr: Marcel Holjevac: „Ništa od Macronove ‚inventivne obnove’, Senat izglasovao obnovu Notre Dame ‚upravo onakve kakva je bila’”
- ↑ The Art Newspaper: Francesco Bandarin: „New law regarding Notre Dame says restoration must preserve its ‚historic, artistic and architectural interest’” (eng.)
- ↑ Notre-Dame de Paris: Cérémonies de réouverture, du 7 au 8 décembre (fr.)
