Konuba (Rmanj, Martinbrod)
Konuba (Rmanj, Martinbrod): - Martinbrod je najveće naselje u kanjonu gornje Une na sastavcima pritoke Unca blizu hrvatsko-bosanske granice. Njegova tisućljetna poviest doseže u srednji viek, najprije pod nazivom hrvatske gradine Conuba od 12. stoljeća, pa potom od 16. stoljeća dosad kao pravoslavni manastir Rmanj koji su osnovali doseljeni Vlasi, a osvajački Turci su ga potom višeput osvajali i razrušili.
Sadržaj
Kanjon Une i slapovi
Sedreno područje kanjona srednje Une se pruža od sastavka pritoke Unca do proširenja doline kod Ripača spram Bihaća. Administrativno pripada obćini Bihać, a do rata u BiH Drvaru i dio je Nacionalnog parka Una. Ovo sedreno područje tvore brojni slapovi i vodopadi, uz okolno zemljište koje je Una u prošlosti plavila i na njemu stvorila sedru. Sedreno područje može je podijeliti na dva diela: gornji dio koji je i danas plavljen i donji dio koji je suh. Oba ova diela leže između 300 i 400m visine.
Slapovi toga sedrenog područja se zbog blizine naselja Martinbroda nazivaju martinbrodski slapovi (vodopadi). Glavni veći martinbrodski slapovi su Jalački buk, Srednji buk, Milančev ili Veliki buk i Mali slap. Milančev Buk je glavni i najljepši dio ovoga sedrenog područja. Ovaj vodopad ima sedrenu barieru visoku 54 m, a preko nje se prelieva prosječno 63 m3/s vode. Pri ušću je Unac širok do 30m s dubinama od 0,5 do 4m. Izuzetno je bogat potočnom i kalifornijskom pastrvom, a uz ove Unac naseljava i lipljen.
Poviest grada i samostan
Srednjovjeki grad Conuba kod Martinbroda je postojao bar krajem XIV. ili početkom XV. stoljeća na ušću Unca u Unu, ali po poviestnim podatcima ovaj stari grad datira još iz XII. st. Po zapisima iz 1396 god. ovaj se grad nazivao Konuba. Gradski bedemi su porušeni do temelja i očuvala se samo obla kula visoka oko 10m, čije su etaže odvojene svodovima. Po izvorima iz 1431. godine, ugarski kralj Sigismund ga je založio Nikoli Frankopanu.
Udovica Anža Frankopan je 1436. godine stanovala neko vrijeme u toj gradini i podpisivala se kao kneginja Rmanjska. Sredinom XV. st. ga je dobio Juraj Frankopan. U ovom se gradu 1451. spominje «sudac» i «bratstvo purgari“. Pod kasnijim nazivom Rmanj, ovaj grad se spominje 1504. godine medju gradovima koje je trebalo popraviti i bolje utvrditi. Na žalost je Rmanj danas zapušten i u lošem stanju.
Pravoslavni manastir Rmanj u Martin Brodu je važno duhovno središte sjeverne tromedje BiH, Like i Dalmacije. Pučka tradicija pripisuje njegovo podizanje Katarini Branković, kćerki despota Đurđa Brankovića. Prvi pouzdani podaci o manastiru Rmanj datiraju iz 1498. godine. Manastir je bio srušen od Turaka 1638. pa 1661. i 1785. godine. Rmanj su 1944. bombardirali i srušili njemački avioni. Manastirski hram je obnovljen 1974. i proglašen je nacionalnim spomenikom.
Pučanstvo Martinbroda
Nacionalni sastav stanovništva u Martinbrodu 1991. godine je bio je sljedeći: ukupno: 187, od čega su Srbi - 179 (95,72%), Jugoslaveni - 5 (2,67%), Muslimani - 2 (1,07%) i Hrvati - 1 (0,53%).
Poveznice
Referenca
Condensed and adapted from the Bosnian and Croatian Wikipedias.
