Kriesnice (meteoriti)

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži
HrvatGrb.png

Krijesnice ili meteoriti (grčki: metéoros (μετέωρος) = uzdignut - lebdeći, kajk. nebesne kresnice) su djelovi svemirskog tiela (meteoroida) koje pri padu kroz atmosferu ostavlja svietleći trag. Svjetlosni trag nastaje tiekom prielaza kinetičke energije meteoroida na atome atmosfere kroz koju prolazi uz ablaciju erozivnim trenjem i izgaranjem vanjskih slojeva meteoroida, zbog čega mnoge manje svemirske krhotine pri upadu u atmosferu posve izgore i ne padnu do tla. Temperatura u udarnom valu izpred veće meteoroidske gromade iznosi i preko 10.000 stupnjeva C, pa iza njega ostaje "cijev" od ioniziranog plina ili užarene plazme koja svietli. Boja tog svietlog traga iza meteorita ovisi o njegovu dominantnom kemijskom sastavu pa može biti modroljubičasta (od kalcija), modrozelena (magnezij), žuta (željezo), narančasta (natrij) do crvena (silikati).

Meteoriti (kriesnice)

Meteorit (tzv. "nebeski kamen", kajk. kresnica, čakav. feralić, štokav. proletuša, srbski: zvezda padalica) je leteći kamen ili komad stiene meteoroida, koji je iz svemira pao na površinu Zemlje (ili nekoga drugog nebeskog tijela). Potječu još od vremena nastanka Sunčevog sustava. Velik broj meteorita dosad je pao na Zemljinu površinu, a još više njih sitnijih su pregorili pri preletu kroz atmosferu da nisu ni stigli do tla. Dijele se po sastavu na tri osnovne skupine: željezni sideriti, kameni aeroliti i željezno-kameni sideroliti.

Čestice prašine, krhotine stiena i slične ostatke koji kruže oko Sunca od ranog doba nastajanja Sunčevog sustava nazivaju se meteoroidi. Takve krhotine takodjer nastaju i izparavanjem materiala iz jezgre kometa: zaledjeni plin u njima se topi pod utjecajem Sunčeve topline, pa oslobadja povezane komade stiena, kamenja i prašine. Ako takvo tielo uleti velikom brzinom u atmosferu planeta, pregrijava se i trenjem izgara, ostavljajući svietli trag, pa se ova pojava naziva meteorit.

Bolid (feralina)

Bolidi (grč. bolides, čakav. feralyna): To je velika i vrlo sjajna gromada meteorita, kao leteća vatrena kugla kojoj sjaj prelazi -13. magnitudu, a često ju još prate i jake eksplozije elektrofonih zvukova. Kada tako veliki meteoroid udje u Zemljinu atmosferu, veća je vjerojatnost da će se bar dielom očuvati do njegova pada na tlo, ako su čvrstoća, brzina i nagib ulaznog meteoroida povoljni. U slučaju jačeg udara od bolida može na tlu nastati i meteorski udarni krater na čijem je dnu ukopana ili rasprsnuta meteorska gromada.

Iza meteoroidskog tijela koje doživljava žestoku ablaciju (vatreno ljuštenje) ostaje taman trag sastavljen od staklastih mikrosferula. Pojava takvoga danjeg bolida je razmjerno rietka pojava, nakon kojih se organiziraju ekspedicije u traganju za meteoritom i mikrosferulama. Očevidi se šalju u međunarodni centar za praćenje vatrenih kugli: FIDAC (Fireball Data Center).

Iako se naziv "bolid" često koristi u hrvatskomu, značenje mu je dvojako. U prvom izvornom značenju Otona Kučere je to iznimno sjajna vatrena kugla (veći meteorit) čiji je sjaj blizak sjaju od -13 magnitude i danas se to naziva superbolid. U drugoj novijoj inačici, prenesenoj 1970-tih godina iz češkog jezika, to je svaki veći meteor sjajniji od -4 magnitude (engl. fireball). Dovoljno veliki meteoroidi i osobito bolidi ne uspijevaju cijeli pregoriti u atmosferi i bar jedan njihov dio pada na zemlju. Takvi kameno-metalni ostatci se zovu meteoriti, a kada padne superbolid onda ostaje poveća stijena i do desetak metara, većinom s udarnim kraterom oko nje.

Meteorski rojevi

Sitniji meteoriti na noćnom nebu nerijetko prelijeću u skupnim rojevima, a ovi se razmjerno najčešće pojavljuju u kolovozu iz zvieždja Perzeja (ljetni Perzeidi) i u listopadu iz zviježdja Oriona (jesenski Orionidi).

Meteorski "pljusak" je nebeska pojava pri kojoj se veliki broj sitnih meteorita vidi u kratko vrieme, obično nekoliko sati do par dana. Ovi su meteorski rojevi zapravo svemirske krhotine koje velikim brzinama udaraju u Zemljinu atmosferu, pri čemu se na nebu uz putanje užarenih meteora stvaraju svietle trake. Većina je tih meteorskih krhotina poput zrna pijeska koje posve pregore u atmosferi, pa ih vrlo mali broj dospije do tla.

Iskon meteorskog roja

Ovakvi meteorski ropjevi često nastaju kao krhotine od glave repatice (komete) i obično se nastavljaju gibati na njezinoj putanji. Kako se približavanjem kometa Suncu povećava temperatura na njegovoj površini, led se počinje topiti i s topljenjem leda se komet počinje raspadati. Iza njega ostaje trag prašine i krhotine stijena. Ako se kometova orbita presječe sa Zemljinom i na Zemljinoj stazi ostavi prašine, Zemlja će svake godine ulijetati u taj oblak prašine. Zbog trenja zraka u atmosferi, čestice prašine se zapale i u atmosferi nakratko ostave sjajan trag - nastaje meteorska kiša.

Glavni meteorski rojevi

  • Perzeidi: Najčešći meteorski roj su ljetni Perzeidi ili "Suze svetog Lovre", koji lete iz zvieždja Perzeja, najčešće u noćima oko 12. i 13. kolovoza, a nastali su kao krhotine od kometa Swift Tuttle.
  • Orionidi su takodjer razmjerno česti i poznati roj jesenskih meteora koji u listopadu izlijeću iz zvieždja Oriona.

Ime meteorita i tradicie

U našoj pučkoj tradiciji srednjovjekog ikona, meteoriti se zovu kajkavski kresnice (krijesnice) i čakavski feralići, a štokavski nazivi za meteor iz 18/19. stoljeća su nebeska krijesnica i proletuša. Veći eksplozivni meteor tj. gorući bolid na Kvarneru se još zove feralÿna (= žarnica). Kada po starohrvatskoj pučkoj predaji "zvizda padne" tj. izgori meteor, to znači da odlazi duša nakon smrti nekog pravednika, a po smrti zločinaca na nebu nema vidljivog znaka, dok veći vatreni bolid najavljuje kraj pravednog vladara (cara ili kralja). Ako preko neba iz nekog zvieždja povremeno padaju cieli rojevi svjetlećih meteora (feralići ili nebesne kresnice), to je po starohrvatskoj predaji (čakavci i kajkavci) jasni izraz pravednoga Božjeg gnijeva zbog masovnog pokolja nevinih žrtava negdje u svijetu.

  • Feràlići: To je vjerojatno naš najstariji čakavski naziv za meteore (arhajski: feralÿtje na Kvarnerskim otocima), koji je povezan sa sličnim nazivima iz prapoviesnog Sredozemlja za 'lampaš' ili svjetlilo: staroegipatski far, pa ranohebrejski fera i etruščanski phera (to je puno starije i nije noviji romanizam).
  • Nebesne kresnice je izvorni kajkavski naziv meteorita srednjovjekog izkona koji se sve dosad rabi u domaćim selskim govorima Hrvatskog Zagorja i drugdje u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
  • Nebeska krijesnica je stari hrvatski (izvorno kajkavski) naziv za meteorit, koji je donedavna u Jugoslaviji nepravedno zanemarivan i potiskivan, iako su ga dugo rabili svi očevi astronomske literature kod nas. U zadnjih je tridesetak godina zamalo posve nestao iz javnosti, zamijenjen i iztisnut bilo stručnim nazivom meteorit ili istočnom pučkom riječi zvijezda padalica, koja dolazi iz srpskog i ruskog jezika. Po mišljenju astrofizičarke Virginie Trimble, vjerojatno se radi o jednomu od svjetski najpoetičnijih naziva za meteorite.
  • Proletuša - uz nebesku krijesnicu, u hrvatskom jeziku rjedje rabljen štokavski narodni naziv za meteorit, takodjer podpuno i nepravedno zanemaren. Vjerojatno se prvi put spominje u pisanom obliku u knjizi Otona Kučere, "Naše nebo".
  • Zvezda padalica u zadnjih tridesetak godina je izraz često korišten i nametnut u našoj javnosti kroz popularnu astronomsku literaturu. To je noviji ijekavizirani iztočni naziv za našu nebesku krijesnicu (meteorit) koji je pod Jugoslavijom u hrvatski jezik prešao iz ruskog jezika posredstvom srpskoga.

Meteorski padovi kod nas

Prvi i najpoznatiji pad meteorita u Hrvatskoj, koji je pobliže dokumentiran pismeno i očuvanim uzorkom, je meteorski pad kod Hraščine u Hrvatskom Zagorju dne 26. svibnja 1751.- vidi pobliže: Hraščinski meteorit. U novije doba tj. od 20. stoljeća su dokumentarno i uzorcima potvrdjena 2 glavna meteorska pada u Hrvatskoj:

  • Uz Molunat na konavoskoj obali kod Cavtata na krajnjem jugoistoku Hrvatske, 20. veljače 1951: uzorak od 1,9 kg.
  • Sjeverno kod Križevaca 5. veljače 2011.: 450 grama, uglavnom željezni s malo nikla.

Abstract

Meteorites: A condensed astronomical and cultural survey of different meteorites and bolides is offered, including their impact craters, origin, classification, nomenclature, and mythological influence.

Vanjske sveze

Poveznice

Reference

Adapted and elaborated by GNU-license almost from Croatian WikiSlavia.

Dobavljeno iz "http://hr.metapedia.org/m/index.php?title=Kriesnice_(meteoriti)&oldid=35760"