Krivotvoren hrvatski mjestopis

Krivotvoren hrvatski mjestopis (naselja, ulice, brda i otoci balkanizirani pod Jugoslaviom): - Sve do kraja Prvoga svjetskog rata, tj. bar do god. 1919/1920., na hrvatskom ozemlju i susjednim pograničnim krajevima gdje žive Hrvati, kroz više stoljeća su po dugoj tradiciji postojala razmjerno stabilna hrvatska imena za gradove, ulice, rieke, brda i ine zemljopisne pojmove, - a samo za gradska središta i glavne ulice ter veće rieke rabili su se paralelno i dvojni nazivi na njemačkom, ili talianskom uz Jadran.

Ova razmjerno trajna i stabilna baština domaćeg mjestopisa (toponimia) po prvi puta je bar dielom poremećena nakon 1.svj. rata s nastankom prve kraljevske Jugoslavie-SHS, kada je dio glavnih imena politički izmienjen balkanskom posrbitvom. Iduće još jače promjene mjestopisa i inog nazivlja su ideološki nametnute pod Titinim jugo-komunizmom od sredine 20. stoljeća sve do 1990, dokle je izbačen i prebrisan veliki dio ranijega izvornohrvatskog mjestopisa iz početka 20.st. i niza ranijih stoljeća.

.

Srbo-novi toponimi Hrvatske

Time je većinom presječena i bačena u zaborav dugotrajna izvornohrvatska baština domaćega zemljopisnog, gradskog i uličnog nazivlja. Ipak nakon 1990. u obnovljenoj samostalnoj Hrvatskoj su dosta skromno i stidljivo postupno vraćeni tek poneki najpoznatiji takvi zemljopisni i gradski nazivi, koji su dotad većinski preživili u pučkom sjećanju, dok je većina inih sličnih prije Jugoslavie i dalje zaostala u poviestnoj 'ropotarnici', pa ih još i dandanas uporno zamjenjuje nametnuti nam balkanski i jugo-komunistički mjestopis.

Dokle će to tako ići i kada ćemo se već jednom u novoj europskoj Hrvatskoj napokom osloboditi tih jugo-balkanskih naplavina iz 20. stoljeća? Na to pitanje ukinutoga hrvatskog geo-nazivlja su u javnosti već javno i pismeno upozoravali, uz ine R. Kalmeta 1990.-1998. ter M. Rac i sur. 1998, ali bez većih pomaka u praksi. Stoga je za osvješćivanje čitatelja i ubrzanje obnove našega izvornog mjestopisa tu niže priložen prvi na medjumrežju sustavni popis ukinutoga i krivotvorenog nazivlja za obnovu, što će se s novonadjenom dokumentaciom postupno dopunjavati i proširivati: uz nadu da će to konačno nadležne službe i hrvatske vlasti ipak početi primjenjivati i u terenskoj praksi.

Izrazito je najviše idejnih promjena i krivotvorbi u imenima vrhova, otoka, naselja i ulica, a razmjerno je najmanje toga kod nas (i u svietu) s vodotocima, gdje je zamalo jedini naš slučaj krivotvorbe hidronima: hrvatsko-ikavska rieka Mrižnica > nova jugo-srbska "Mrežnica". Stoga su 1/4 svih imena vrhova duž Velebita dosad u jugo-kartama i inim pregledima nova kolonialno-izkrivljena tj. pomodna ili srboštokavska, pa čak 1/3 hrvatskih otoka na Jadranu javno još nose novoizmišljena srboštokavska jugo-imena dosta različita od izvornoga domaćeg nazivlja otočnih starosjedilaca u našoj višestoljetnoj baštini.

Najviše brojnih otoka u svietu ima u Oceaniji oko Australie, dok je Europa druga izpred inih kontinenata po brojnosti susjednih otoka (od Grčke do Britanije). Inače se u uljudjenoj Europi ogromna većina tih okolnih otoka u pripadnim jezicima javno i službeno nazivaju podjednako ili vrlo slično kako ih zovu i njihovi domaći otočni starosjedioci, - dok su tu zamalo jedina veća iznimka naši jadranski otoci u Hrvatskoj:

Ovi se hrvatski otoci još uviek velikim dielom javno i pismeno zovu ne po njihovim izvornim starosjediocima,- nego stranim 'ostrvskim' imenima po "srbosvetom" Vuku Karadžiću, tj. onako kako ih zovu srboidni nutarnji Balkanci, koji većinom te otoke nisu vidjeli i uglavnom nemaju pojma o moru. Naši domaći otočni starosjedioci na Jadanu svoje zavičajne otoke uglavnom zovu čakavski: npr. Brijuni, Criš, Kark, Broć (ili Broac), Huor (ili For), Šujac, Lakjan, ... itd. Napotiv takvi starosjedioci tek od škole prisilno nauče da se njihova "ostrva" zapravo po Vuku jugobalkanski trebaju zvati "Brioni, Cres, Krk, Brač, Hvar, Sušac, Jakljan", ...itd.- a koji je absurd u inače civiliziranoj Europi moguć zamalo jedino tu kod nas na primitivnomu 'brdovitom' Balkanu.

Ovo ideopolitičko "silovanje" izvornoga hrvatskog mjestopisa pod velesrbskom Jugoslaviom u 20. stoljeću, bilo je obsegom podjednako kao i u izobličenom mjestopisu donedavnih afro-azijskih kolonija, gdje je tako slično potisnuta i izbačena u zaborav većina izvornoga zemljopisnog nazivlja domaćih starosjedilaca, koji se sada tek djelomice i vrlo postupno vraćaju u javnu uporabu. Stoga je uz ino, baš iz toga nakrivog stanja javnoga hrvatskog mjestopisa posvema očigledno, kako je zapravo kroz 20. stoljeće Hrvatska stvarno bila kulturno-političkom kolonijom jugoslavenske Velesrbije.

Zaštita toponimske baštine

Svrha i smisao novih toponimskih standarda UN je kulturna obnova i očuvanje svjetske raznolikosti izvornoga domaćeg mjestopisa, umjesto ranije nametnutih zemljopisnih naziva na kolonialnim jezicima (engleski, francuski, ruski, itd.). Ovime su uz ino poništeni i danas nevažeći svi ideopolitički toponimi u iztočnoeuropskim zemljama. Po tim općeprihvaćenim standardima u svijetu, mora se u svim atlasima, javnim medijima i školskom obrazovanju rabiti idući geografski sustav javnog mjestopisa (službene toponimije):

• a) Za prvotne prirodne sadržaje koje nije stvorio čovjek npr. za planine, rieke, jezera, otoke i slično, bez obzira na kolonialne izmjene, bezuvjetno je obvezna povratna obnova prvotnih izvornih naziva na domaćem dialektu (local tongue) najbližih starosjedilaca npr. seljaka i ribara na tom području, a nikako ne po kasnijim gradskim doseljenicima. Zato nikakva društvena zajednica nema ovlasti za njihovu izmjenu, a svi novi, umjetni i promijenjeni nazivi za te stare prirodne sadržaje imaju se smatrati kao nevažeći i nepostojeći. Raniji kolonialni nazivi smiju se pridodati tek iza izvornih i samo u zagradi zbog moguće poredbe iz doba kolonializma (tj. kod nas Jugoslavije).

• b) Za naslijedjene ranije tvorevine i starija naselja, a koji su već postojali prije nastupa kolonizacije (tj. u nas prije Jugoslavije), takodjer se preporuča u prvom redu poželjna obnova i povratak ranijega izvornog domaćeg naziva, kakav je bio prije kolonialne promjene.

• c) Samo za novije umjetne tvorevine (antropogeni objekti) kao što su npr. prije nepostojeća nova naselja, nove umjetne hidroakumulacije, planinarski domovi, kupališta i slično, prihvatljivi su slobodno odabrani nazivi i njihove promjene po odlukama nadležne društvene zajednice.

Kratice i ini znakovi

Uporabne kratice češće u idućem popisu: hrv.= hrvatski (u Hrvatskoj), kaj.= kajkavski, čak.= čakavski, ika.= ini ikavsko-štokavski govori (osim Vukopisa), * = prije Jugoslavie, eng.= engleski, lat.= latinski, grč.= grčki, tur.= turski, srb.= srbski; biro.= noviji upravni birokratizam.

Tipovi tiska i ostalo:

• samo kurziv = početni stari nazivi prije 19. stoljeća,
• podebljano (bold) = sada u javnoj uporabi,
• kurziv + bold = novije neslužbeno,
• Veliko slovo unutar imena = ključne razlike izmedju službenoga i izvorno-domaćeg izgovora.

Abstract

Falsified Croatian toponymy: - An annotated list of Croatian towns, streets, mounts and islands, whose original lasting and true geographical names, since WW1 / WW2 up to recently during Yugoslavia were falsified, serbized and balkanized, now requiring the authentic restoration.

Izvori / Literatura

• R. Kalmeta, 1990: Toponimija i politika. Glasnik HDZ, 12: str. 63, Zagreb (11. 6. 1990).
• R. Kalmeta, 1998: O uporabi zemljopisnih naziva. Hrvatsko slovo, str. 12, Zagreb (3.7. 1998).
• M. Rac, 1998: Međunarodni standardi UN i naš kolonijalni mjestopis. Ognjište 9: 422-424, Karlovac-Zagreb.
• M.H. Mileković i sur. 1999: Ranohrvatska etimologija i poredba hrvatsko-jugoslavenskih razlučnica. Ognjište 9, Karlovac.

A

Izvorno-domaće hrvatsko ime	Jugonaziv u 20.stoljeću	Klasični rani naziv	Obrazložba i napomene
Andreisova ulica	Boračka ulica	Térnjanska mitnica	Par stoljeća stara ulica na Trnju, uz južni rub staroga grada Zagreba.
čak.Arta -Sokuol	posrbljen "Rt Soko"	klas.lat.Corynthia ranočak.Kworyta, tal.Punta Falcone	Najiztočniji klisurasti rt otoka Krka spram Senja je izvorno-čakavski Arta-Sokuôl (a novo-posrbljen kao tzv. "Rt Soko"): na grebenu tog rta je antičko-srednjovjeka gradina lat. Corynthia i ranočakav. Kworÿta.
Autobusni kolodvor	Kanál	Dúžica	Raniji nazivi područja sadanjeg Autobusnog kolodvora u gradu Zagrebu.
Afganistan Afganac,-nci	Avganistan Avganistanac	Afghanistan Afghanian	Srbo-balkanski oblici Avganistan i -stanac nametnuti su u 20. stoljeću pod Jugoslaviom.

B

Izvorno-domaće hrvatsko ime	Jugonaziv u 20.stoljeću	Klasični rani naziv	Obrazložba i napomene
velebitski vrh Babin Kuk	novo-planinar. Zoranićev vrh	1.712 m (juž. Velebit)	Babin Kuk (1.712 m) na južnom Velebitu je već stoljećima poznat okolnim domaćim ikavcima, ali su ga odnedavna nadobudni planinari samovoljno preimenovali kao tzv. "Zoranićev vrh".
starohrvatski Banovina	jugo-srb. tzv. Banija	klas.lat. Borona	Banovina je izvorno-hrvatski naziv pograničnog područja južno od donje Kupe do Une tu na domaćoj kajkavici i na ikavici, a koje ovdašnji Srbi i pravoslavni Vlasi nazivaju "Banija".
Bauerova ulica	Krašova ulica	Klaónička cesta	Par stoljeća stara ulica uz središte Zagreba, nekoć na iztočnom rubu Donjeg Grada.
primorsko - čak. Belević	Velebit, štok. ikav. Velebić	ranogrč. Koulikos oros, klas.lat. Mons Baebius, njem. Morlakken-Gebirge	Velebit (1.758 m) je novoštokavsko ime tog gorja: istoznačni su čakav. Belević s primorskog jugozapada i ikav. Velebić u ličkom zaleđu. Najranije je grčki Koulikos oros, pa klasično-rimski Mons Baebius (iz tog je čakavski Belević).
obalno-čakav. Biokovo	zaleđe-štok. Bijakova (gora)	ranogrč. Adrion oros klas.lat. Mons Vardaeus	Najviša obalna planina Dalmacije (1.762 m), s primorske strane čakavski Biokovo, iz Zagore štokavski Bijakova gora (najprije ranogrčki Adrion oros, pa kasnoantičko-rimski Mons Vardaeus).
domaće-čak. Bisovo	jugo-štok. tzv. Biševo	klas.lat.Bucium talian. Busi	Tzv. "Biševo" je noviji srboidni tj. jugoštokavski naziv tog otoka, a domaće izvorno čakavski to glasi Bisòvo, ter prvo klasično-latinski Bucium i potom mletački Busi.
domaće-hrv. Bjelolasica	jugo-srb. tzv. Kula	srednjov. BelaLazica klas.lat.Mons Albius	Tzv. "Kula" (1.534 m) je noviji srboidni tj. jugo-planinarski naziv ovog vrha, a domaće-izvorno hrvatski je to Bjelolasica, ter prvi klasično-latinski Mons Albius.
livanjsko gorje Blejnadòrna	novo-jugosrb. V. Golija	1.892 m, Pleina-Torna	Blejnadòrna (1.892 m) sjeverozapadno iznad Livna je već stoljećima poznata okolnim domaćim ikavcima (ranije Pleina-Torna), ali je u 20. st. preimenovana jugo-srbski kao tzv."Velika Golija".
staročakav. Brači (otočje)	= čakavski otoci Jadrana	tal. Isole Adriatiche, klas.lat.Insulae Hadriacae	"Brači" (u pluralu) je domaći prastari skupni naziv ilirskog izkona kod jadranskih otočana za veće naseljene otoke Jadranskog arhipelaga od Krka do Hvara (manji = školji): npr. Prvi brač = o.Brač, Drugi brač = Hvar, Vejski brać = Krk, itd.
hr.čakav. Brijuni	jugonaziv Brioni	venet. Brioni, klas.lat.Pullariae	Tzv. "Brioni" je talianski naziv toga Titinog ljetovališta (sada Nacionalni park): izvorno-čakavski su to Brijuni, ter klasično rimski Insulae Pullariae.
čakav. Broć ili domaće Broac	jugoštok.tzv. ostrvo Brač	ranogrč. Diskelados, klas.lat. Brattia venet. Brazza	Taj otok je imenom poznat već od rane antike kao starogrčki Diskelados, a kasniji nazivi dosad su od klasičnoga latinskog Brattia: izvorno su domaći čakavski Broć, kao i Broac (nepalatalni cakavizam).
Britanski trg	Ilički plac	Mali plac	Navode se kronološki glavna imena sjeverozapadnog trga u gradu Zagrebu.

C

Izvorno-domaće hrvatsko ime	Jugonaziv u 20.stoljeću	Klasični rani naziv	Obrazložba i napomene
gorje ikav. Cincer	novo jugosrb. Cincar	2.006 m (zap.Bosna)	Zapadnodinarski najviši vrh Cincer (2.006 m) je već stoljećima poznat okolnim domaćim ikavcima (starije Ćinćer), ali je u 20. st. pod Jugoslaviom preimenovan u srbsku inačicu tzv. "Cincar".
velebitski vrh Cipalski Kuk	novo-planinar. Hirčev vrh	1.630 m (sj.Velebit)	Velebitski vrh Cipalski Kuk (1.630 m) u sjevernom Velebitu je već stoljećima poznat okolnim domaćim ikavcima, ali su ga odnedavna nadobudni planinari samovoljno preimenovali kao tzv. "Hirčev vrh".
domaće-čakav. Criš	jugoštok. novije Cres	ranogrč. Krepsa rim.lat. Cressa venet. Cherso	Najraniji poznati naziv tog otoka je starogrčki Krepsa, a romanski "Cherso" je tek srednjovjeka mletačka inačica. Izvorni hrvatsko-čakvski naziv kod starosjedilaca je Criš, a Cres je noviji službeni oblik u javnoj uporabi.

Č

Izvorno-domaće hrvatsko ime	Jugonaziv u 20.stoljeću	Klasični rani naziv	Obrazložba i napomene
hrvat.kajk. Čakovec	jugosrb. ČakovAc	mađ. Csaktorna klas.lat. Aquama	U kasnoantičko doba Rimljana se grad prvo zove Aquama, pa od srednjeg vieka do 19. stoljeća mađ. Csaktorna, pod Jugoslaviom u 20. st. je balkaniziran u jugosrb. "Čakovac" i tek sad je domaće-kajkavski Čakovec.
hrvat.kajk. rieka Čazma	jugosrb. reka Česma	perz. čašme turs. çesme	Od srednjeg vieka je ova moslavačka rieka izvorno zapisana kao Čazma (perzijski hidronim) i tako ju dosad još zovu kajkavci,- ali je zatim nakon turskih provala naknadno poturčena kao tzv. "Česma" i tako ju sad zovu pravoslavci, što nam je dosad nametnuto od Jugoslavije.
Črnomerec	predgradje Černomérec	rubno selo Černomérci	Nedavno prigradsko naselje i ranije posebno selo, izdvojeno zapadnije od užega grada Zagreba.

Ć

Izvorno-domaće hrvatsko ime	Jugonaziv u 20.stoljeću	Klasični rani naziv	Obrazložba i napomene

D

Izvorno-domaće hrvatsko ime	Jugonaziv u 20.stoljeću	Klasični rani naziv	Obrazložba i napomene
izvorno-hrv. Dalmacija	tzv. Južna Hrvatska	ranogrč.Delmatia klas.lat.Dalmatia njem. Dalmatien	Južniji dio primorske Hrvatske uz srednji Jadran, koji se prvo starogrčki (i ilirski) izvorno zvao Delmatia, pa kasnije rimsko-latinski Dalmatia (tek je naknadno talianski Dalmazia i njemački Dalmatien). "Južna Hrvatska" je najnovija podobna konstrukcia.
domaće: dalmatinska Zagora	biro.Zaobalje srednjeg Jadrana	klas.lat.Delmatia, njem.Dalmatische Mittelgebirge	Razni većinom istoznačni nazivi u poviesti, ter domaćemu dialektnom govoru i novoj birokraciji za srednjojadransko zaledje tj. Dalmatinsku Zagoru.
čakav. Dinaruša	novo-umjetno Kamenjak	venet.Tignarossa klas.latin. Mons Scardunus	Najviši sjeveroiztočni greben (408 m) na otoku Rabu je izvorno Dinaruša i novo-turistički "Kamenjak", ili ranije srednjovjeka mletačka Tignarossa i prvo klasični latinski Mons Scardunus.
domaće-čakav. Divinska gora	jugoštok.novo "Plato Mjeseca"	lat.Montes Curictani, staročak.Veyske Hlami	Divynska (= 'djevičanska gora') je već kroz više stoljeća zapisan (i glagoljski), iztočni brdski greben na Krku između Vrbnika i Baške, drugi po visini na otoku (475 m). Tzv. "Plato Mjeseca" je novosmišljeni i javno nametnut štokavski nadimak toga otočnog brda od doba jugokomunizma.
domaće: Donja Posavina	Brodsko- posavska županija	klas.lat. Savus Inferior	Razni većinom istoznačni nazivi iz poviesti, ter u domaćem govoru i novoj birokraciji za donju Posavinu: glavni veći grad tu je bila rimska Marsonia (sada Brod).
domaće: Donja Podravina	Osječko- baranjska županija	klas.lat. Valeria	Razni većinom istoznačni nazivi iz poviesti, ter u domaćem govoru i novoj birokraciji: glavni veći grad tu je bila rimska Mursa (= Osijek).
čakav. Dovanj	Omiška Dinara	lat.Mons Nestius ranogrč.Nestios oros	Obalni ogranak Biokova najzapadnije do Omiša koji zatvara kanjonsko ušće Cetine je čakavski Dovanj (788 m), ili štokavski iz zaleđa kao Omiška Dinara. Prvo ranogrčko ime mu je Nestios oros, potom klasično latinski Mons Nestius.
hrvat. Dubrovnik	venet. Ragusa	klas.latin. Rhagusium	Prvo pisano ime Dubrovnika krajem antike i u ranom srednjovjekovlju je romanski Rhagusium, pa tek potom mletački Ragusa i istodobno dosad slavenski Dubrovnik.

Dj (Đ)

Izvorno-domaće hrvatsko ime	Jugonaziv u 20.stoljeću	Klasični rani naziv	Obrazložba i napomene

Dž

Izvorno-domaće hrvatsko ime	Jugonaziv u 20.stoljeću	Klasični rani naziv	Obrazložba i napomene

E

Izvorno-domaće hrvatsko ime	Jugonaziv u 20.stoljeću	Klasični rani naziv	Obrazložba i napomene

F

Izvorno-domaće hrvatsko ime	Jugonaziv u 20. stoljeću	Klasični rani naziv	Obrazložba i napomene
ul. Franje Andrašeca	Duganđićeva ulica	Želézna cesta	Stara ulica uz prugu na južnom rubu grada Zagreba.
Frankopanska ulica	Kárlovečka vulica	Karlstadt - Gasse	Jugozapadna izlazna ulica prama Karlovcu iz središta grada Zagreba.

G

Izvorno-domaće hrvatsko ime	Jugonaziv u 20.stoljeću	Klasični rani naziv	Obrazložba i napomene
Gračanska cesta	predgradje Gráčani	ranije selo Grádčane	Staro srednjovjeko prigorsko selo pod Medvednicom na sjeveru Zagreba, sada sjeverno predgradje na rubu metropole.
Gradec	Gornji grad	Grič	Raniji i srednjovjeki nazivi najstarijeg poviesnog središta grada Zagreba. Grič je rani predslavenski arhaizam, koji na keltskomu znači 'kameno brdo' (grike).

H

Izvorno-domaće hrvatsko ime	Jugonaziv u 20.stoljeću	Klasični rani naziv	Obrazložba i napomene
Hatzova ulica	ulica 8. maja	Téržna vulica	Par stoljeća stara ulica duž Donjeg Grada na južnom rubu Zagreba.
Hebrangova ulica	ul. Braće Kavurića	Kúkovićeva vulica	Stara ulica u Donjem Gradu na zapadnom dielu središnjeg Zagreba.
Heinzelova ulica	Sájmišna cesta	Laščinčák	Starija ulica na iztočnom rubu Donjeg grada kod središta Zagreba.
domaće: Hercegovina i Crna Gora	biro.Zaobalje Južnog Jadrana	klas.lat.Chelmania et Dioclea, njem. Herzegovina und Montenegro	Razni većinom istoznačni nazivi u poviesti, ter domaćemu dialektnom govoru i novoj birokraciji za južnojadransko zaledje tj. Hercegovinu i Crnu Goru.
domaće: Horvácko Zagórje	Zagorsko- krapinska županija	klas.lat. Interamnia Superior	Razni većinom istoznačni nazivi iz poviesti, ter u domaćemu dialektnom govoru i novoj birokraciji.
čakav. Huor ili domaće For	jugoštok.tzv. ostrvo Hvar	ranogrč. Pyteia, klas.lat. Pharus, venet. Lesina	Taj otok je imenom poznat već od rane antike kao starogrčka Pyteia, a kasniji nazivi dosad su od klasičnoga latinskog Pharus, ter mletački Lesina. "Hvar" je zapravo noviji štokavizirani jugonaziv, a izvorno su domaći čakavski Huor, kao i kraće For (nastalo iz latinskog).

I

Izvorno-domaće hrvatsko ime	Jugonaziv u 20.stoljeću	Klasični rani naziv	Obrazložba i napomene
izvorno-kajk. Ivánščica	novo-jugoštok. Ivančica	klas.lat. Mons Ochra srednjovj. Očura-gora	Prvo rimsko ime toga gorja (1.074 m) iz klasične antike je Mons Ochra, od čega je u srednjem vijeku slavensko Očura gora. Izvorno domaće-kajkavski se ovo zove Ivánščica, a novo-štokavski iz 20. stoljeća je tzv. "Ivančica".

J

Izvorno-domaće hrvatsko ime	Jugonaziv u 20.stoljeću	Klasični rani naziv	Obrazložba i napomene
Jelačićev trg	Trg Republike	plac Harmica	Navode se vremenski važniji nazivi glavnoga središnjeg trga u gradu Zagrebu.
domaće-kajk. JEsenovac	jugosrb. JAsenovac	blizu-južno rims.Praetorium	Navode se vremenski važniji nazivi starijeg hrvatsko-kajkavskog Jesenovca uz ušće Une (srboštokavski: Jasenovac): malo južnije uz donju Unu je prvo bio rimski vojni logor Praetorium.
domaće: Južna Dalmacia	Dubrovačko neretvanska županija	rana Dalmatia Superior, Dubrovačka Republika, njem. Süd-Dalmatien	Slied istoznačnih naziva od Dubrovačke Republike do južne Dalmacije: prije je tu važniji veći grad bio antički Epidaurus (= Cavtat).
domaće:Južna Dalmacija i Boka Kotorska	biro.Priobalje južnog Jadrana	klas.lat.Res Publica Ragusina, njem. Sudostadria	Razni većinom istoznačni nazivi u poviesti, ter domaćemu dialektnom govoru i novoj birokraciji za južnu Dalmaciju do Boke Kotorske (jugoiztok Jadrana).

K

Izvorno-domaće hrvatsko ime	Jugonaziv u 20.stoljeću	Klasični rani naziv	Obrazložba i napomene
ul. Kneza Mislava	ul.Božidara Adžije	Rádišina vulica	Stara ulica na iztočnoj strani Donjeg Grada blizu središta Zagreba.
čakav. Kark ili domaće Khark	jugobalkanski novo tzv. Krk	fenič. Kuraktike, ranogrč. Kourykta, rim.lat. Curicum, venet.Veglia	Taliani nam nameću tek srednjovjeki mletački "Veglia",- iako su izvorno puno raniji fenički Kuraktike (već od 12.stolj. pr.Kr.= najstariji u Hrvatskoj), pa ranogrčki Kourykta i rimski Curicum, iz čega je naše čakavski K(h)ark i novije štokavsko-balkanski tzv. "Krk".
gradina Konuba	pravoslavni manastirRmanj	srednjovjeki grad Conuba	Stara gradina i kasniji manastir na kanjonskom ušću rieke Unca u gornju Unu.
ulica Križnog puta	Kluzova ulica	Kámna vulica	Par stoljeća stara ulica u središnjem dielu grada Zagreba.
velebitski vrh Kukina	novo-planinar. Liburnija	1.719 m (juž. Velebit)	Kukina (1.719 m) na južnom Velebitu je već stoljećima poznata okolnim domaćim ikavcima, ali su ga odnedavna nadobudni planinari samovoljno preimenovali kao tzv. "Liburnija".
Kukuljevićeva ulica	Radnički dol (ulica)	Josipov dól	Par stoljeća stara ulica sjeverno od Britanskog trga na zapadu grada Zagreba.
domaće: Kvarner i Gorski Kotar	Primorsko- goranska županija	klas.lat.Liburnia et Iapudiae pars njem. Liburnien	Razni većinom istoznačni nazivi u poviesti, ter domaćemu dialektnom govoru i novoj birokraciji za Kvarner: ranije je tu veći antički grad bila rimska Tarsatica (= Sušak / Trsat).
domaće: Kvarner i Istra	biro.Priobalje gornjeg Jadrana	klas.lat.Liburnia et Histria, njem. Nordostadria	Razni većinom istoznačni nazivi u poviesti, ter domaćemu dialektnom govoru i novoj birokraciji za Kvarner i sjeveroiztočni Jadran.

L

Izvorno-domaće hrvatsko ime	Jugonaziv u 20.stoljeću	Klasični rani naziv	Obrazložba i napomene
hrv.otok Lakjan	jugosrb.ostrvo "Jakljan"	klas.lat. insula Clia	Među dubrovačkim Elafitima je tzv. "ostrvo Jakljan" jugosrbski oblik, a izvorno-hrvatski je to otok Lakjan, ter klasično latinski: insula Clia.
Langov trg	Biškupski plac	Ríbnjački térg	Prastari trokutasti trg pod Kaptolom uz park Ribnjak u užem središtu grada Zagreba.
velebitski vrh Legčev Kuk	novo-planinar. Pasarićev vrh	1.629 m (sjev. Velebit)	Legčev Kuk (1.629 m) u sjevernom Velebitu je već stoljećima poznat okolnim domaćim ikavcima, ali su ga odnedavna nadobudni planinari samovoljno preimenovali kao tzv. "Pasarićev vrh".
domaće-ikav. Lika	dio Ličko- senjske županije	klas.lat. Iapudia sred.viek: montes Liccavi	Uža Lička visoravan, tj. bez upravno pridodadnih Senja i otoka Paga.
domaće: Lika i Gorski Kotar	biro.Zaobalje gornjeg Jadrana	klas.lat.Japudia, njem. Likaner Regimente	Razni većinom istoznačni nazivi u poviesti, ter domaćemu dialektnom govoru i novoj birokraciji za sjevernojadransko zaledje tj. Liku i Gorski Kotar.
velebitski vrh Lubenski Kuk	novo-planinar. Krajačev vrh	1.659 m (sjev. Velebit)	Lubenski Kuk (1.659 m) u sjevernom Velebitu je već stoljećima poznat okolnim domaćim ikavcima, ali su ga odnedavna nadobudni planinari samovoljno preimenovali kao tzv. "Krajačev vrh".

Lj

Izvorno-domaće hrvatsko ime	Jugonaziv u 20.stoljeću	Klasični rani naziv	Obrazložba i napomene
ul. Ljudevita Posavskog	ulica Anke Butorac	Ivkáncova vulica	Par stoljeća stara ulica iza Krešimirovog parka na jugoiztoku središta grada Zagreba.

M

Izvorno-domaće hrvatsko ime	Jugonaziv u 20.stoljeću	Klasični rani naziv	Obrazložba i napomene
izvorno MarkuševEc	novoštok. MarkuševAc	selo Sveti Šimun	Nabrojeni su raniji nazivi toga prigradskog naselja tj. bivšeg sela na sjeveroiztočnom rubu Zagreba.
domaće-ikav. Matokit	novo-planinarski: Vrgorsko gorje	turs.Sarançdagi tal. Monte del Vergoraz	Primorsko gorje visine do 1.314m u dalmatinskoj Zagori, izmedju delte Neretve i Imotskog polja.
Mažuranićev trg	Zapadni périvoj	plac Gnojník	Stariji i prvi naziv toga zapadnog trga u središtu grada Zagreba.
domaće-kajk. Medžimorje	uprava: Međimurska županija	klas.lat. Halicanum	Daju se razni većinom istoznačni nazivi Međimorja iz poviesti, ter u domaćemu dialektnom govoru i novoj birokraciji: glavni rani gradić tu je bila rimska Aquama (= Čakovec).
velebitski vrh Mićirajnac	srbo-štok. Mali Rainac	1.719 m (sjev. Velebit)	Mićirajnac (1.719 m) u sjevernom Velebitu je već stoljećima poznati vrh okolnim domaćim ikavcima, ali su ga planinari preimenovali na srboštokavski po pravoslavnim Vlasima iz ličkog zaleđa kao tzv. "Mali Rajinac".
izvorno MihaljevEc	novoštok. MihaljevAc	Ksaverska mitnica	Kronološki se navode raniji nazivi Mihaljevca pod Sljemenom na sjevernom rubu grada Zagreba.
Mimara (+ igralište)	Elípsa	Stara Ciglána	Navode se glavni raniji nazivi mjesta današnjeg muzeja Mimara u središtu grada Zagreba.
Miramarska ulica	Martinúška	Martinófka	Par stoljeća stara ulica uz Botanički vrt u Donjem Gradu uz središte Zagreba.
Most Slobode	Pontonski most	Srednji Brot	Daju se kronološki raniji nazivi za sadanje mjesto srednjeg Mosta Slobode na Savi u Zagrebu.
Moslavina i Bilogora	uprava:Koprivničko križevačka županija	klas.lat. Lentula et Valis Claudia	Razni donekle istoznačni nazivi iz poviesti, ter u domaćemu dialektnom govoru i novoj birokraciji.
hrv.čakav Mosor	srb.iz zaleđa Kabanska planina	klas.lat.Mons Massarum	Antički Mosor iz rimskog doba je bio Mons Massarum, od čega nastaje i današnje hrvatsko-čakavsko ime Mosor (visina: 1.319 m). Pravoslavni Vlasi iz zaleđa u Zagori ovo još zovu i "Kabanska planina".
izvorno-hrv. MrIžnica	jugo-srb. MrEžnica	ranogrč. Baloie klas.lat. Bolia	Ovo je zamalo jedini izraziti primjer krivotvorbe rječnih imena kod nas: izvorno je hrvatski od srednjeg vieka sve dosad ikavska Mrižnica, a službena srbo-ekavska "Mrežnica" od pravoslavnih Vlaha nam je nametnuta pod Jugoslaviom u 20. stoljeću. Rani klasični nazivi toga su rimska Bolia i starogrčka Baloie.

N

Izvorno-domaće hrvatsko ime	Jugonaziv u 20.stoljeću	Klasični rani naziv	Obrazložba i napomene
Neretavje Neretvani	Poneretavlje Neretljani	Naronitani	Poviestni nazivi ozemlja u dolini Neretve i pripadnog pučanstva.
Novi Petruševec	Biškuplják	Márof	Ranije prigradsko selo na jugoiztoku, sada južno rubno naselje Zagreba uz Savu.

Nj

Izvorno-domaće hrvatsko ime	Jugonaziv u 20.stoljeću	Klasični rani naziv	Obrazložba i napomene

O

Izvorno-domaće hrvatsko ime	Jugonaziv u 20.stoljeću	Klasični rani naziv	Obrazložba i napomene
Opatička ulica	Poštanska ulica	Biškupova vulica	Dvaput preimenovana, starinska ulica u Gornjem gradu na sjeveru Zagreba.
ikav. Osik NDH: Osiek	jugo-štok. Osijek	klas.lat. Mursa mađ. Essek njem. Esegg	Osiek je jedan od ranih gradova antičke rimske Panonije s klasičnim latinskim imenom Mursa. Noviji izvorni ikavski naziv je OsIk ili koriensko Osiek, a službeno 'Osijek' je novosmišljeni vuko-štokavski oblik.

P

Izvorno-domaće hrvatsko ime	Jugonaziv u 20.stoljeću	Klasični rani naziv	Obrazložba i napomene
školj Parvić	otok Prvić	ranogrč. Proteras, venet. Pervicchio	Kvarnerski otok kod Senja pod srboštokav. nazivom tzv. "Prvić", izvorno je hrv.čakav. Parvîć, a najraniji starogrčki protonim je Protêras (nesos).
domaći cakavizam Pelagruzja	polučakav.novo Palagruža	ranogrč.prvo Pelargousa, venet. Pelagosa	Najraniji poznati naziv toga pučinskog otoka nasred Jadrana je starogrčko Pelargousa, pa potom kasnoantičko-rimski i srednjovjeko-venetski Pelagosa. Izvorni domaći cakavizam na bližem Visu za taj otok je Pelagruzja, dok tek na daljemu kopnenom primorju (i u zaleđu) za ovaj otok postoji još i noviji polučakavski jugo-naziv tzv. "Palagruža".
domaće-čakav. Pelisac	štok. Pelješac ili Stonski Rat	ranogrč. Stantania, klas.lat. Promunturium venet. Sabbioncello	U prapoviesti i antiki je Pelisac bio otok odvojen Stonskim kanalom tek potom zatrpanim. Prvi starogrčki naziv mu je Stantania (od tog sada Ston), pa kasnorimski Promonturium (= 'poluotok'), ter srednjovjeko venetski Sabbioncello. Na zapadu kod Trpnja i Orebića se to ikavsko-čakavski zove Pelisac, a iztočno kod Stona novije Pelješac.
Petrićeva ulica	Marinkovićeva ulica	Jélačićeva vulica	Starija kraća ulica u Donjem gradu kod glavnog trga, uz početak Ilice u najužem središtu grada Zagreba.
Petrinjska ulica	Jozefínska vulica	južni zaselak Med Grabámi	Danas ulica u Donjem Gradu usred Zagreba, nekoć močvarni južni zaselak izvan grada.
hrv. Lička Plješivica	ikav. Plišivica jugosrb. Plješevica	klas.lat. Mons Diaboli	Izvorni hrvatski naziv toga ličkog gorja (1.657 m) od srednjeg vieka do 1.svj. rata je bio ikavski Plišivica, a potom je u 20. stoljeću pod Jugoslaviom prekršteno u srbsku "Plješevicu", pa je sad postao kompromisni srbohrvatski hibrid Plješivica.
ulica Pod Zidom	Píckov prolaz	Harmica	Više stoljeća stara i kraća ulica na sjevernoj strani glavnog trga u najužem središtu grada Zagreba.
domaće: Pokupje	uprava: Karlovačka županija	klas.lat.Valis Colapiana	Razni većinom istoznačni nazivi iz poviesti, ter u domaćemu dialektnom govoru i novoj birokraciji.
domaće: Požeška kotlina	uprava: Požeško- slavonska županija	klas.lat. Interamnia Media, neolat."Valis Aurea"	Razni većinom istoznačni nazivi iz poviesti, ter u domaćemu dialektnom govoru i novoj birokraciji.
ulica Prisavlje	ul. Karla Marksa	Ribárski put	Stara cesta uz Savu na jugozapadnom rubu grada Zagreba.
Prosinačka ulica	Póštanska cesta	Vélka cesta	Više stoljeća stara, glavna izlazna cesta na iztočnoj strani grada u zagrebačkoj Dubravi.
jugosrb. Pula	talian. Pola	domaće - čakav.Pulj	Istarska luka Pulj većinom uzastopno ima strane nazive: od srednjeg vieka do 2.svj. rata je romanski Pola, potom u jugo-komunizmu dosad jugosrbski "Pula", pa nikako domaće-čakavski Pulj.
domaće-čak. Punat	jugo-srb. Aleksandrovo	venet. Ponte	Punat na Krku je poznat u srednjem vieku mletački kao Ponte, pa u Jugoslaviji-SHS kao jugosrb. "Aleksandrovo", a potom dosad domaće-čakavski kao Punat.

Q

Izvorno-domaće hrvatsko ime	Jugonaziv u 20.stoljeću	Klasični rani naziv	Obrazložba i napomene

R

Izvorno-domaće hrvatsko ime	Jugonaziv u 20.stoljeću	Klasični rani naziv	Obrazložba i napomene
Radićeva ulica	Dúga vulica	Šóštarska Ves	Par stoljeća stara ulica, dvaput preimenovana u Gornjem gradu na sjeveru Zagreba.
ul. Republike Austrije	ul. Braće Oreški	Kólodvorska vulica	Par stoljeća stara ulica na zapadnom rubu Donjeg Grada, kod Zapadnog kolodvora u Zagrebu.
Radnička cesta	ulica Đure Đakovića	Na Kanálu	Stara izlazna cesta iz Donjeg Grada na jugoiztoku od središta Zagreba.
čakav. Rika kajk. Reka	novo-srboštok. Rijeka	ranogrč. Tarsatike, rim.lat. Tarsatica, venet. Fiume	Već od klasične antike je tu japodska tvrđava Tarsatike (sad Sušak: Trsat), srednjovjeki mletački je Fiume, domaće-čakavski na obali-otocima je Rika i kajkav. iz zaledja Reka, a tzv. "Rijeka" je tek novosmišljeni jugoslavenski Vukov balkanizam.

S

Izvorno-domaće hrvatsko ime	Jugonaziv u 20.stoljeću	Klasični rani naziv	Obrazložba i napomene
hrv.ikav. Senjsko Bilo	jugo-srb. Kečina Greda	1.494 m (sjeverni Velebit)	To je najsjeverniji niži ogranak velebitskog lanca, koji katolički Hrvati zovu Senjsko Bilo, a pravoslavni Vlasi u zaleđu kao "Kečina Greda".
Sinkovićeva ulica	Nova Ves	Vulica Sv. Ivana	Više stoljeća stara ulica na sjevernoj strani grada blizu središta Zagreba.
domaće-kajk. SisEk	jugosrb. SisAk	ranoperz. Segeste, starogrč. Segestike klas.lat. Siscia	Prvo rano ime grada je perzijsko Segeste, pa starogrčki Segestike, potom rimska Siscia. Pod Jugoslaviom je nametnuto srbo-balkansko Sisak, iako je domaće-kajkavski to Sisek.
kajk.grad SisEk	jugo-štok. SisAk	ranoperz.Segeste, starogr.Segestike rim.lat.Siscia	Sisak kao najraniji zapisan grad jugozapadne Panonije već od 6. stoljeća pr.Kr.: prvo ranoperzijski Segeste, pa starogrčki Segestike ter rimska Siscia. Sad je to domaće-kajkavski Sisek, ali još jugoštokavski nametnuto tzv. "Sisak".
domaće: Siverna Dalmacia	uprava: Šibensko -kninska županija	njem.Nord-Dalmazien ven.Dalmazia del'Norte klas.lat. Delmatia Inferior	Razni većinom istoznačni nazivi iz poviesti, ter u domaćemu dialektnom govoru i novoj birokraciji za sjevernu Dalmaciju.
izvorno-hrv. Slavonija	tzv. Istočna Hrvatska	klas.lat.Interamnia njem. Slawonien	Pretežno nizinski dio sjeveroiztočne Hrvatske u Panoniji, koji se u rimskoj antici izvorno latinski zove Interamnia (tzv. "Sclavonia" je tek naknadna kasna konstrukcia).
Slavonska avenija	Beogradska avenija	Rugvički kanál	Stara cesta uzduž Save na južnom rubu grada Zagreba.
hrv. Slavonsko gorje	jugosrb.Pobrđe Slavonije	klas.lat. Interamniae montes, njem. Slawonishe Gebirge	Sjeveroiztočno hrvatsko gorje u Slavoniji obuhvaća Psunj, Papuk, Krndiju, Dilj itd. Klasično latinsko ime mu je Interamniae montes, njemački Slawonische Gebirge i jugosrbski Pobrđe Slavonije.
domaće-čakav. Snižak	novo-planinar. tzv."Hrvatski Snježnik"	ranogrč. Oeneos oros klas.lat. Mons Venas	Zbog njihove zbrke sa susjednim višim slovenskim Snežnikom, planinari su izvorni domaći Snižak (1.506 m) iznad Rijeke samovoljno prekrstili u novi tzv. "Hrvatski Snježnik" (= međunarodno zabranjeno krštenje gorja po U.N. !).
ikav.čak. Split	jugosrb. Spljet	klas.grč. Aspalathos klas.lat. Spalatium	Split je klasični antički grad od rimskog doba, nazvan po Dioklecianovoj palači u središtu. Propali jugo-nametnuti srbizam od vlaških pravoslavaca iz dalmatinske Zagore u prvoj Jugoslaviji bio je tzv. "Spljet".
domaće: Srednja Dalmacija	biro.Priobalje srednjeg Jadrana	klas.lat.Dalmatia media, njem. Mitteldalmazien	Razni većinom istoznačni nazivi u poviesti, ter domaćemu dialektnom govoru i novoj birokraciji za srednjodalmatsku obalu i otoke.
domaće: Srednja Podravina	uprava:Virovitičko -podravska županija	klas.lat. Dravus medius	Razni većinom istoznačni nazivi iz poviesti, ter u domaćem govoru i novoj birokraciji.
domaće: Sridnja Dalmacia	uprava: Splitsko-dalmatinska županija	njem. Mittel-Dalmatien	Razni većinom istoznačni nazivi iz poviesti, ter u domaćemu dialektnom govoru i novoj birokraciji: prije je tu glavni veći grad bila rimska Salona (= Solin).
Starotrnjanska ulica	Škrnjugova ulica	Škólska cesta	Stara cesta, pa ulica na Trnju uz južni gradski rub starog Zagreba.
kajk. gora Strahinščica	novo-jugoštok. Strahinjčica	(vrh 847 m)	Izvorno-domaći kajkavski naziv toga gorja (847 m) iznad Krapine je starije Strahinščica, dok je pod Jugoslaviom u 20. stoljeću nametnuto novo-štokavsko tzv. "Strahinjčica" (po srbskom knjazu Strahinji).
ulica Sveti Duh	ul. Pavleka Miškine	Ilička mítnica	Ulica u Černomercu na zapadnom dielu Zagreba, nekoć zapadni rub grada.
izvorno-hrv. vrh Sv.Gera	novonazvano- slov. Trdinov vrh	klas.lat. Mons Romulae, njem. Uskokengebirge	Klasični rimski naziv Žumberka je Mons Romulae, a austrougarski Uskoken-Gebirge. Naziv najvišega pograničnog vrha (1.172 m) kroz više stoljeća je Sveta Gera (po kapeli), a novo slovensko ime odnedavna je i tzv. "Trdinov vrh".

Š

Izvorno-domaće hrvatsko ime	Jugonaziv u 20.stoljeću	Klasični rani naziv	Obrazložba i napomene
hrv.čakav. Šagargur	srboštok. (Sv.) Grgur	klas.lat.Larta venet. San'Gregorio	Otok "(Sveti) Grgur" je novo-umjetni štokav. prijevod, a izvorno-domaće čakav. je Šagargur, ter klasično latinski Larta.
velebitski vrh Šegestin	novo-planinar. Kitajbelov vrh	1.715 m (južni Velebit)	Šegestin (1.715 m) na južnom Velebitu je već stoljećima poznat okolnim domaćim ikavcima, ali su ga odnedavna nadobudni planinari samovoljno preimenovali kao tzv. "Kitajbelov vrh".
velebitski vrh Štirovac	novo-planinar. Novotnijev vrh	1.678 m (sjev. Velebit)	Vrh Štirovac visok 1.678m u Sjevernom Velebitu, već stoljećima je poznat obližnjim domaćim ikavcima,- ali su ga naši nadobudni planinari sada samovoljno preimenovali u tzv. "Novotnijev vrh".
izvorno-čak. Štondria ili Ondrin škoj	jugoštok. novo: Svetac	ranogrč. Niassa, venet.Sant'Andrea	Tzv. otok "Svetac" (novi jugonaziv) nasred pučine Jadrana između Visa i Jabuke je noviji štokavski izvod s talianskog (Sant'Andrea), a izvorno-domaće čakavski je to otok Štondria (ili Ondrin škoj), ter klasično grčki Niassa: bio je dugo naseljen do 1990tih godina (sada napušten).
čak.otok Šujac	srboštok. Sušac	klas.grč.Choasa talian. Cazza	Tzv. otok "Sušac" nasred pučine Jadrana (između Lastova i Palagruže) je noviji štokavski jugoprijevod, a izvorno-domaće čakavski je to Šujac, ter klasično grčki Choasa i talianski Cazza.

T

Izvorno-domaće hrvatsko ime	Jugonaziv u 20.stoljeću	Klasični rani naziv	Obrazložba i napomene
Tomislavov trg	plac Franje Josipa	Lopátek	Daju se kronološki ranija imena za Tomislavov trg u Donjem Gradu usred Zagreba.
Kázališni térg	Trg Maršala J.B. Tita	Sajmíšče	Navode se kronološki glavni raniji nazivi Kazališnog trga u gradu Zagrebu.
naselje Travno	Krčevíne	Karvanják	Navode se kronološki glavni raniji nazivi za sadanje naselje Travno južno od grada Zagreba.
Trenkova ulica	ulica 8. maja	Vojníčka cesta	Stara ulica u Donjem Gradu, ranije na južnom rubu Zagreba.
Trešnjevka	predgrađe Črišnjéfka	zaselak Bánovica	Arhaična ranija ikavsko-kajkavska imena naselja na jugozapadnom rubu staroga grada Zagreba.
Trešnjevački trg	Črišnjevéčki plac	Plac pot Čríšnjom	Arhaična ikavsko-kajkavska imena sadanjeg Trešnjevačkog trga na jugozapadu grada Zagreba.
Trnjanska cesta	Térnjanska vulica	Med Grabámi	Više stoljeća stara izlazna cesta iz Donjeg Grada na južnoj strani starog Zagreba.

U

Izvorno-domaće hrvatsko ime	Jugonaziv u 20. stoljeću	Klasični rani naziv	Obrazložba i napomene

V

Izvorno-domaće hrvatsko ime	Jugonaziv u 20.stoljeću	Klasični rani naziv	Obrazložba i napomene
primorsko - čak. Belević	Velebit, štok. ikav. Velebić	ranogrč. Koulikos oros, klas.lat. Mons Baebius, njem. Morlakken-Gebirge	Velebit (1.758 m) je novoštokavsko ime tog gorja: istoznačni su čakav. Belević s primorskog jugozapada i ikav. Velebić u ličkom zaleđu. Najranije je grčki Koulikos oros, pa klasično-rimski Mons Baebius (iz tog je čakavski Belević).
domaće-ikav. Veliki Kozjak	novo-planinarski: "Zagorski Kozjak"	grč. Tragon oros	Vel. Kozjak (1.207 m) u dalmatinskoj Zagori je najsjeverniji viši vrhunac na planinskom lancu Svilaje zapadno od Vrlike, koji je duplo viši od popularnoga ali manjeg primorskog Kozjaka (779 m) iznad Kaštela.
izvorno hrv.ikav. Veli Golić	novo jugosrb. Vaganski vrh	Alpis Baebiae culmen summus	Izvorno hrvatski se najviši vrh Velebita (1.758 m) već stoljećima zapravo zove ikavski Veli Golić,- ali nam je pod Jugoslaviom u 20. stoljeću nametnut srbski naziv pravoslavnih Vlaha iz Like kao tzv. "Vaganski vrh".
hrv.ikav. Vilica (gora)	srboštok. Ilica (planina)	klas.lat. Mons Ludrum	Vilica gora (1.542 m) je najsjeverniji niži ogranak planinskog lanca Dinare uz tromeđu Lika-Bosna-Dalmacija.
Vlaška ulica	Láška vulica	zaselak Láška Ves	Više stoljeća stara ulica na sjeveroiztoku gradskog središta Zagreba, ranije prigradsko selo Laška Ves.
Voltino naselje	Tórdica	Kostájnica	Kronološki se nabrajaju glavni raniji nazivi za današnje Voltino naselje uz Savu na jugu grada Zagreba.
naselje Vrbani	Rúdeška Lesa	Bérek	Prigradsko naselje i raniji zaselak preko Save, sada na južnom rubu širjeg Zagreba.
izvorno-hrv. Vrebačka gora	novo: Ličko Sredogorje, ikav. Resnik-planina	klas.lat. Mons Liccavius	Novokršeno nutarnje "Ličko Sredogorje" (1.269 m) je već odprije hrvatski stoljećima poznato kao Vrebačka gora ili Resnik-planina, a prvo klasično latinsko ime mu je Mons Liccavius (= "vučja gora").
Vukovarska avenija	ul.Proleterskih brigada	Varaždínska cesta	Par stoljeća stara cesta uzduž južnog ruba grada Zagreba.

W

Izvorno-domaće hrvatsko ime	Jugonaziv u 20.stoljeću	Klasični rani naziv	Obrazložba i napomene

X

Izvorno-domaće hrvatsko ime	Jugonaziv u 20.stoljeću	Klasični rani naziv	Obrazložba i napomene

Y

Izvorno-domaće hrvatsko ime	Jugonaziv u 20.stoljeću	Klasični rani naziv	Obrazložba i napomene

Z

Izvorno-domaće hrvatsko ime	Jugonaziv u 20.stoljeću	Klasični rani naziv	Obrazložba i napomene
domaće-čak. Zadar	talian. Zara	klas.lat. Iadera ranogrč. Diadora	Najranije prvo pisano ime Zadra je starogrčko Diadora i zatim kasnoantičko-rimska Iadera, ter srednjovjeka mletačka Zara do 2.svj. rata i potom dosad čakavski Zadar.
domaće-kajk. ZagreP	novo-srboštok. ZagreB	grč.bizan. Agranon, njem. Agram, venet. Zagabria	Najranije prvo pisano ime Zagreba: bizantski Agranon iz 6.-8. stolj. i potom austro-njemački Agram, pa mletački-novolat. Zagabria. Domaće izvorno-kajkavski je Zagrep, a Zagreb je novije srbo-balkanski.
domaće-kajk. ZagrebEčka gora	novije srboštok. ZagrebAčka gora (= Medvednica)	grč. Pyrrhos oros, mađ. Zselemen hegy, njem. Slemengebirge	Najranije pisano ime Medvednice je grčko Pyrrhos oros iz ranog srednjovjekovlja (6.- 8. stoljeće) i potom mađarski Zselemen hegy i njemački Slemengebirge, pa kajkavski Zagebéčka gora i Medvédnica (tzv. "ZagrebAčka" gora je tek noviji štokavski jugo-naziv).
domaće:Zapadni Sriem	uprava:Vukovarsko -srijemska županija	klas.lat. Interamnia inferior	Razni većinom istoznačni nazivi iz poviesti, ter u domaćemu dialektnom govoru i novoj birokraciji.
velebitski vrh Zeleni Kuk	novo-planinar. Rosijev vrh	1.601 m (sjev. Velebit)	Zeleni Kuk (1.601 m) u sjevernom Velebitu je već stoljećima poznat okolnim domaćim ikavcima, ali su ga odnedavna nadobudni planinari samovoljno preimenovali kao tzv. "Rosijev vrh".
velebitski Zeleni vrh	novo-planinar. tzv. "Brundo"	1.714 m (južni Velebit)	Zeleni vrh (1.714 m) na južnom Velebitu je već stoljećima poznat okolnim domaćim ikavcima, ali su ga odnedavna nadobudni planinari samovoljno preimenovali kao tzv. "Brundo".
domaće: Zgorne Podravje	uprava:Varaždinska županija	klas.lat.Dravus superior	Razni većinom istoznačni nazivi iz poviesti, ter u domaćemu dialektnom govoru i novoj birokraciji.
domaće:Zgornje Posavje	uprava:Zagrebačka županija	klas.lat.Savia superior	Razni većinom istoznačni nazivi iz poviesti, ter u domaćemu dialektnom govoru i novoj birokraciji za gornju Posavinu: prvi je tu važniji veći grad bila rimska Andautonia (= Ščitarjevo) i potom bizantski Agranon (= Zagreb-Grič).
Zvonimirova ulica	ul.Socijalističke Revolucije	Peščeníčka vulica	Stara izlazna ulica na iztočnoj strani Donjeg Grada uz središte Zagreba.
izvorno-hrv. Zrinska gora	jugo-srb. Šamarica	klas.latin. Mons Stridon	Gorje na Banovini (615 m) se prvo latinski zvalo Mons Stridon od čega tu nastaje srednjovjeko naselje Zrin i hrvatsko ime Zrinska gora. Potom su pravoslavni Vlasi doseljeni s Turcima u novijim stoljećima to prekrstili u "Šamarica", što je nametnuto pod Jugoslaviom kroz 20. stoljeće.

Ž

Izvorno-domaće hrvatsko ime	Jugonaziv u 20.stoljeću	Klasični rani naziv	Obrazložba i napomene
Žajina ulica	Donje Svetice	Cirkveníca	Stara ulica pred 2 stoljeća kod sadanjeg područja Maksimir na iztoku Zagreba.
Žerjavićeva ulica	ulica 8. maja	Réinerova vulica	Starija veća ulica uzduž Donjeg Grada uz središte Zagreba.

Poveznice

• Starohrvatski (izvornohrvatski)
• Klaić i sur.: Strane riječi
• Starohrvatski mjestopis
• Agrámerska špreha

Reference

Collective original compilation of natural and urban toponyms across Croatia, partly loaded from former WikiSlavia and available by GNU license.