Lažna jugo-imena 'naših ostrva'
Lažna jugo-imena 'naših ostrva' (srbo-vukovizirani nazivi jadranskih otoka): - Još od srednjeg vieka pa sve do 1. svj.rata, većina hrvatskih otoka su, uz starije romanske (prve latinske i potom venetske) nazive, uglavnom nosili izvorna hrvatsko-čakavska imena.
Tek u 20. stoljeću od stvaranja unitarne Jugoslavije započelo je naknadno srbo-balkančenje njihovih novovukovskih naziva, tj. potisnuta su im izvorna otočna imena samih jadranskih otočana, pa su dosad već za njih desetak manjeviše silom i idejnim podvalama naknadno nametnuti ini nazivi, koje su dotad rabili uglavnom samo srbo-pravoslavni kontinentalci iz balkanskog zaledja.
Sadržaj
Tzv.'Jakljan' u Elafitima
Najzapadniji otok u dubrovačkim Elafitima, izmedju Pelješca i Šipana se izvorno na hrvatskomu tj. u Dubrovačkoj Republici još od srednjeg vieka pa sve do 2. svj.rata redovno pisao i nazivao Lakjan. Tek nakon rata u jugo-komunizmu je ovaj balkanski preimenovan u tzv. "Jakljan", kako ga izkrivljuju malobrojni vlaški pravoslavci iz istočne Hercegovine u zaledju Dubrovnika. Prvotno antičko ime tog otoka bilo je Clia.
Tzv.'Sušac' nasred Jadrana
Tzv. 'Sušac' je novo-nametnut vukovsko-balkanski naziv za pučinski otočić zapadnije od Lastova i jugozapadno od Korčule, a koji okolni dalmatinski otočani (NE turisti i novi doseljenici) oduviek većinom zovu: Šujac. Prvotno antičko ime ovoga pučinskog otoka je bilo Choasa, a srednjovjeko mletačko kao Cazza.
Tzv.'Svetac' usred Jadrana
Tzv. 'Svetac' je ideopolitička novo-kovanica iz jugo-komunizma, gdje su bili nepodobni i često izbačeni vjerski nazivi po kršćanskim svetcima. Od srednjeg vieka sve do 2. svj.rata taj se javno zvao i pisao kao Sv. Andrija tj. izvorno domaće-čakavski kao Štondria.
Prvo najranije ime toga pučinskog otoka iz antike grčki i latinski je bilo Niassa,- od čega je sve do danas očuvan naziv drugoga važnijeg vrha na otoku: Nijaša. Potom se nakon srednjeg vieka taj otok talianski zove Sant'Andrea, od čega je nastalo novo-štokavizirano "Sv. Andrija" ter novije protuvjerski u jugo-komunizmu kao tzv. 'Svetac'.
Tzv.'Pakleni' o. uz Hvar
Novo-štokavska izkrivljenica tzv. "Paklena ostrva" sklepana je u balkanskoj Jugoslaviji od 20. st., gdje novoštokavski Jugo-balkanci nisu razumjeli, što to znači izvorno Paklinski otoci kako se oduviek izvorno zvala i ranije pisala otočna skupina na jugozapadu Hvara.
Stoga su takvi "Pakleni" otoci u Jugoslaviji jugo-balkanska glupost zbog jezičnog neznanja, jer taj otočni naziv nema nikakve veze s vjerskim paklom, nego s borovom smolom - na čakavskom paklina, kojom su se na Jadranu stoljećima premazivali i konzervirali drveni brodovi protiv trulenja.
Tzv.'Brioni' kod Istre
Brioni je kasniji talianski naziv za otočnu skupinu na jugozapadu Istre, a kojih je prvi klasični naziv iz antike i srednjeg vieka bio insulae Pullariae. Izvorno-hrvatski i izpravan domaći čakavski naziv ovog otočja kod istarsko-čakavskih starosjedilaca bio je prije jugo-komunizma kao Brijuni, što je sada nakon jugo-razpada vraćeno u javnu uporabu. Naprotiv su tzv. Brioni srbsko-talianski oblik i dosad su bili nametnuti zato, jer je to otočje u komunizmu postalo privatnom morskom vikendicom za jugo-diktatora J.B. Tita.
Tzv.'Krk' na Kvarneru
Tzv. oblik otok/ostrvo "Krk" je ranije do 1. svj.rata je u hrvatskoj javnosti bio uglavnom nepoznat, jer je to tek novosklepana srbo- štokavska izkrivljenica, koju su prije tek rjedje rabili kopneni vlaški pravoslavci iz Like, ali još ne naši izvorni otočani.
Izvorni hrvatsko-domaći nazivi ovoga jadranskog otoka prije jugo- balkanskog nametanja tzv. "Krka", kod njegovih starosjedilaca je bio 'Kark ili još starije Khark (očuvano kod otočnih staraca), ter takodjer i čakavska Veja što talianski iredentisti navlače na venetsko Veglia,- ali je ipak vjerojatniji raniji izkon toga iz indovedskog Vaejo (= zavičaj, domovina).
Tzv.'Pelješac' uz Neretvu
Tzv. 'Pelješac' je u Jugo-balkaniji bio poželjan i podoban oblik, ali kod starosjedilaca je to manjinski oblik iztočno-kopnenog diela tog poluotoka oko Stona (+ noviji doseljenici). Pored toga se tu rabi i drugi raniji naziv kao Stonski Rat (čakavski: Artastona). Naprotiv veći dio na zapadu i sredini ovog poluotoka prije Jugoslavije izvorni starosjeditelji zovu kao Pelišac, a što je i u logičnom sladu s većinom jadranskih otočnih imena.
Tzv.'Mamula' uz ulaz Boke
Taj otočić s tvrdjavom i svjetionikom leži na sredini tjesnaca pred vanjskim ulazom u Boku Kotorsku. Još od srednjeg vieka je niz stoljeća pripadao Dubrovačkoj Republici i potom je dalje u gradskom katastru Dubrovnika sve do 2. svj.rata, a sve dotada se javno i službeno zvao Žanjica ili Lastovica. Vidi pobliže: Dubrovačka Žanjica (Mamula).
Tek nakon tog rata u jugo-komunizmu političkim mešetarenjem je ovaj stoljetni dubrovački otok neslužbeno prebačen pod Crnu Goru kao tzv. ostrvo Mamula. U nastavku toga nakon novijeg jugo-razpada, naši komunisti na vlasti u smjeni stoljeća pri razgraničenju su taktički prešutili taj naš otok i izdajnički su ga i nadalje prepustili neka ostane u Crnoj Gori.
Poveznice
Referenca
A critical revision on the serbo-balkanized names of Croatian isles.
