Zagrebački perivoji
Zagrebački perivoji (poluprirodne park-šume i umjetni parkovi u Zagrebu): - Ovdje se daje provizorni pregled poluprirodnih i umjetno sadjenih perivoja u urbanom prostoru na klasičnom ozemlju grada Zagreba: uključivo osobito Maksimir, Tuškanac, Botanički vrt, Farmaceutski vrt i park Zrinjevac. Od tih su u razmjerno najboljem stanju još očuvani i održavani Maksimir i Botanički vrt, dok je u najlošijem stanju i dosad većinom uništena donedavna (bivša) šuma Tuškanac.
Sadržaj
Park-šuma Maksimir
Park-šuma Maksimir, prva u jugoistočnoj Europi, otvorena je 1794. godine na inicijativu biskupa Maksimilijana Vrhovca. Godine 1839. dao ju je urediti u engleskom pejzažnom stilu biskup Juraj Haulik. U parku od 316 hektara je dielom očuvana flora i fauna dolnskih šuma, a u njemu se nalazi i pet jezera dielom prirodnih i umjetnih.
Na južnom kraju ove park-šume je smješten Zoološki vrt grada Zagreba. Inače ime tog parka nosi i gradska četvrt koja obuhvaća područja obližnjih gradskih naselja (kao i stadion NK Dinama). Arhitektonski objekti većinom su djela graditelja Franje Schüchta. Važniji gradjevni objekti u park šumi su:
- kiosk Vidikovac je najiztaknutiji objekt perivoja (izgradjen 1843.),
- Švicarska kuća izgradjena 1842. (obnovljena 2005.),
- Paviljon Jeka izgradjen 1840. (obnovljen 2001.),
- Kapela Sv. Jurja podignuta 1880.
Park-šuma Tuškanac
Nekoć gusta, prirodna tuškanačka šuma pružala se sve do 20. stoljeća kao sljemenski šumski ogranak od Medvednice do gradskog središta Zagreba. Mala ulica koja povezuje Mesničku s početkom ulice Tuškanac i Dežmanovim prolazom je Streljačka ulica. Ulica Tuškanac s okolnom (većinom bivšom) šumom se pruža od istoimenog kina, pa dalje na brežuljkastom sjeveru sve do Cmroka i Gornjeg Prekrižja. Tuškanac se oduvijek smatrao tzv. 'plućima' grada Zagreba. Danas je spram Maksimira, Tuškanac u daleko lošijem stanju tj. većinom opustošen i uništen kao tek bliedi trag negdašnje park-šume Tuškanac.
Izvorno je to do 19. st. bila tipska brežuljkasta šuma kitnjaka i graba, koja zbog raznih privatno-političkih interesa u novija doba nije bila učinkovito održavana niti zaštićena, pa je dosad velikim dielom uništena i izobličena ili posječena, ter nagrižena i presjecana polulegalnom izgradnjom. Jedini njezin dosad razmjerno očuvani dio je na sjeverozapadu ogradjena park-šuma oko predsjedničke rezidencije, koji je još najbliži prvotnomu prirodnom stanju normalne park-šume.
Botanički vrt Zagreb
To je službeno Botanički vrt Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu (= Bot. vrt PMF), kao glavni i najveći botanički vrt u Hrvatskoj. Taj prvi Botanički vrt je u doba osnutka 1889. godine pripadao Matematičko-naravoslovnom odjelu Mudroslovnog (Filozofskog) fakulteta, a od 1946. je zajedno s Botaničkim zavodom postaje dielom Prirodoslovno-matematičkog fakulteta koji je tada osnovan. Zbog svoje obrazovne, kulturno-poviesne i turističke vriednosti, pa sveukupnog značenja za grad Zagreb i Hrvatsku, Botanički vrt PMF-a je od 1971. godine zakonom zaštićen kao spomenik prirode i spomenik vrtne arhitekture.
Potrebu osnutka botaničkog vrta u Zagrebu izrekao je 1876. tadašnji rektor Sveučilišta prof. S. Spevec, a ujedno je davao veliku podršku prof. B. Jirušu koji je nastojao da se ta zamisao provede u djelo. Profesor Jiruš je obavio mnoge predradove no 1886. vratio se u Prag. Na katedri za botaniku naslijedio ga je prof. dr. A. Heinz, koji je 1889. od Kraljevske zemaljske vlade dobio zadatak da izradi nacrt i uredi botanički vrt. God. 1889., kad je izrađen nacrt se smatra utemeljenjem Botaničkog vrta, a prof. Heinz njegovim osnivačem.
Radovi na uređenju započeli su 1890, kada je izgradjena vrtlarska kuća (sad zgrada ravnateljstva), a Vrt ogradjen drvenim plotom koji je potom zamienjen uresnom željeznom ogradom. Prvi radovi započeli su 1891. i prva sadnja 1892. Vrt je izgradjen u pejsažnom stilu sa slobodnim skupinama drveća i krivudavim stazama, a samo je cvjetni parter strogo simetričan. God. 1911. u Botaničkom je vrtu izgrađen i morski akvarij (sad ne postoji).
Od gradjevina u Vrtu izim staklenika još je i upravna zgrada u secesijskom stilu (nekoć vrtlarska kuća), zgrada Botaničkog zavoda (prije Fiziološki laboratorij), stari izložbeni paviljon iz 1891., započeta i nedovršena zgrada Botaničkog zavoda, itd. God. 1927. uredjena je hrvatska biljnogeografska skupina (kasnije nazvana krškom), koju je planirao poznati botaničar prof. Ivo Horvat i gdje su sadjene domaće vrste iz raznih krajeva Hrvatske. Do 1985. su još uredjene sredozemna, submediteranska, alpska i zapadnoeuropska kamenjara.
Farmaceutski vrt Šalata
To je specializirani botanički vrt ljekovitoga i planinskog bilja na brežuljku Šalata u Zagrebu, pod naslovom "Botanički vrt ljekovitog bilja Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta". Osnovao ga je prof.dr. Fran Kušan. Nalazi se iznad Gubčeve zvijezde i Rockfellerove ulice na kraju sliepe Šrotove ulice u Zagrebu uz zagrebačko groblje Mirogoj.
Taj vrt se prostire na nekoliko hektara blago položenog zemljišta. U vrtu raste više stotina različitih vrsta ljekovitog bilja koje su sa svojih istraživačkih putovanja donosili suradnici prvenstveno Fran Kušan i Zlatan Martinis. Dio biljaka zasadjen je iz sjemena koje su donosili ili slali inozemni prijatelji, suradnici i poznanici.
Nakon smrti idejno nepodobnog prof F.Kušana, nasljednik dr. Zlatan Martinis je višeput uspio spriječiti uništenje toga Farmaceutskog vrta, kako od onih koji ga hoće spojiti s Botaničkim vrtom PMF-a u Zagrebu, tako i od inih koji su tu samo gledali prostrano gradjevno zemljište za privilegirane na južnomu zagrebačkom brežuljaku za elitne urbane vile privilegiranih.
Zrinjevac (Lenucieva potkova)
Zrinjevac (u širem smislu) je u gradskom žargonu Zagreba zeleni parkovni niz od više povezanih trgova usred grada smjerom sjever-jug, uključivo na sjeveru Trg Nikole Šubića Zrinskog, pa u sredini Strossmayerov trg i na jugu Trg kralja Tomislava. To je zagrebački perivoj s alejom platana, kao iztočni krak tzv. Zelene ili Lenucijeve potkove, koju čine sedam zagrebačkih donjogradskih trgova. Prostire se na površini od 12 540 m2.
Na sjevernom rubu stoji meteorološki stup postavljen 1884. godine kao dar vojnog liječnika dr. Adolfa Holzera. Na srednjem dijelu Zrinjevca uz glavnu ulicu su poredana poprsja hrvatskih značajnih ličnosti: Julija Klovića, Andrije Medulića, Krste Frankopana, Nikole Jurišića, Ivana Kukuljevića Sakcinskog i Ivana Mažuranića. Na sjeveru parka se nalazi glazbeni paviljon, postavljen 1891. godine. Na sjeveru uz Zrinski trg su sjedišta nekih institucija:
- na sjevernoj strani trga Vrhovni sud Republike Hrvatske
- na sjeverozapadnoj strani je Arheološki muzej u Zagrebu
- na sjeveroiztoku Ministarstvo vanjskih poslova R. Hrvatske i Županijski sud u Zagrebu
- na sredini je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
- Južnije na sredini je Umjetnički paviljon i iza njega više fontana.
Poveznice
Reference
Comparative compilation from different articles by GNU license in actual wiki (and partly from Croatian Wikipedia).
