Marcel Kiepach
| Marcel Kiepach | |||
|---|---|---|---|
| Smrt | 12. kolovoza 1915. ruska fronta | ||
| Narodnost | Hrvat | ||
| Poznat/a po | izumitelj dinama | ||
| Zanimanje | izumitelj | ||
Marcel pl. Kiepach (Križevci, 12. veljače 1894. - ruska fronta, 12. kolovoza 1915.) bio je hrvatski izumitelj i čudo od djeteta. Njegovi radovi pokrivaju područja elektronike, magnetizma, akustike, prijenosa zvučnih signala i transformatora.
Životopis
Potomak je vlastelinske obitelji Kiepach, koja je došla u Križevce početkom 19. stoljeća i obćenito utjecala na poviest grada. Rodjen je u Križevcima 12. veljače 1894. kao prvo od četvero djece, uz tri sestre, Marcel je u svome gradu završio pučku školu. Potom je nastavio gimnaziju u Zagrebu. Iz toga vremena sačuvana je Marcelova fotografija, koja datira iz 1905. a snimljena je u fotografskom ateljeu Mihaila Merčepa, koji se nekoliko godina kasnije proslavio kao konstruktor zrakoplova na kojima je letio i prvi hrvatski avijatičar Dragutin Novak. Nije rečeno da Marcel možda nije i sam bio očevidac prvih letova hrvatskih zrakoplova u lipnju i srpnju 1910. na uzletištu Črnomerec kada se tamo sjatio cijeli Zagreb, posebice mladež. Tada je Marcel imao 15 godina i posve je moguće da je kao oduševljeni pristaša tehnike s uzdahom pratio letove ondašnjeg zagrebačkog izumitelja ing. Slavoljuba Penkale i već spomenutog Novaka. Studirao je gospodarske znanosti u Berlinu i elektrotehniku u Charlottenburgu. U Berlinu je kao šesnaistogodišnjak 16. ožujka 1910. patentirao brodski kompas koji pokazuje sjever bez obzira na blizinu željeza ili magnetskih sila, a usavršio ga je i patentirao u Londonu 20. prosinca 1911. kao uredjaj za daljinsko pokazivanje brodskog kompasa, koji se sastoji od ampermetara kao pokaznih instrumenata smještenih u raznim dijelovima broda, na čiji rad ne mogu utjecati magnetske sile niti magnetske mase u njihovoj blizini. Marcel je bio posebno nadaren dječak, osim tehničkog talenta, izvrsno je crtao te svirao glasovir i violinu. Jednako uzpješno kao i tehnici mogao se posvetiti humanističkim i umjetničkim znanostima. No, uvijek ostaje nadasve skroman, reklo bi se danas samozatajan, jer slava koju je doživio kao dječak, nikada mu nije udarila u glavu. Koliku su važnost "Narodne novine" pridavale izumima gimnazijalca Marcela Kiepacha sažeto je na kraju članka:
„Sve su ovo tako važna iznašašća da će u cielom svietu pobuditi najživahniji interes, pa i čitav preokret. Mladom našem maturantu možemo dakle najtoplije čestitati i zaželjeti, da mu i daljnji rad (a čujemo da je zabavljen desetkom novih izuma) urodi ovakvim plodom.“
U Francuzkoj je patentirao dinamo za rasvjetu vozila. Bio je to električni generator s mehaničkim pogonom samoga vozila. Njegov "mali transformator" za niski napon široko se primjenjivao po sustavu "Kiepach-Weiland", a patentirao je i strujni prekidač na principu strujnog tlaka za rendgen. Radio je i na raznim drugim područjima mehanike i elektronike. Dopisivao se s uglednim svjetskim znanstvenicima i izumiteljima. Kad je izbio Prvi svjetski rat, javio se kao prvi ratni dragovoljac tadašnje bjelovarsko-križevačke županije, pošto mu to nije uspjelo u Berlinu gdje ga zbog mladosti nisu htjeli primiti u vojsku. Poginuo je na ruskoj fronti u 21. godini. Njegovi su posmrtni ostatci 1917. doneseni u Križevce, gdje su položeni u obiteljsku grobnicu na Gradskom groblju.
Počasti
Njegova dva patenta su uključena u veliku izložbu "Znanost u Hrvata: prirodoslovlje i njegova primjena" (lipanj-listopad 1996., Klovićevi dvori). Prof. Vladimir Muljević je govorio o njegovu radu na IV. medjunarodnom simpoziju o novim tehnologijama 1993. U Križevcima djeluje Inovatorsko društvo "Marcel Kiepach". Gradski muzej Križevci posjeduje njegovu opsežnu dokumentaciju te brojne obiteljske fotografije i dokumente, a 2004. priređena je izložba o obitelji Kiepach u Križevcima.
