Ćudoređe
Ćudoređe ili moral je u najširjem smislu oblik društvene svijesti, skup nepisanih pravila, običaja, navika i propisa prihvaćenih u životu neke zajednice. Ćudoređe određuje kako ljudsko djelovanje treba biti, a pripadnici zajednice prihvaćaju ta načela kao dolične i podvrgavaju im se, na taj način regulirajući međuljudske odnose. Ćudoredna pravila nisu potpuno važeća, već se razlikuju i vremenski i prostorno. Utoliko je pojam ćudoređa blizak pojmu ethosa.
Za razliku od pozitivnih zakona, ćudoredna pravila - kad su prekršena - ne donose političke ili gospodarske sankcije. Kao sankcije nećudorednog (nemoralnog) ponašanja, javljaju se grižnja savjesti, prijekor ili bojkot okoline. Na ćudoređe utječu: svijest ljudi, odgoj u obitelji, vjera, običaj, životno iskustvo i politika. Pravni propisi imaju svoj izvor u ćudorednim zakonima. Ćudoredni zakoni i pravni propisi su jaki obrambeni mehanizam društvene zajednice, posebice u slučaju opasnosti.
U filozofskom značenju, pojam ćudoređa (ili ćudoredne filozofije) je istoznačan s praktičkom filozofskom disciplinom etikom. Glavne teme ćudoredne filozofije ili etike su: dobro, ispravno djelovanje, ćudoredan život.
Ćudoređe također označuje spremnost i volju za sudjelovanjem u nekom pothvatu, polet i oduševljenost.
