Obitelj

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži

Obitelj (lat. familiačakav. fameja, familja, familija, stčakav. barbâna, kajkav. obitel, čakav., kajkav., slov. družina, srb. porodica), u sociološkom smislu, zajednica je ljudi čiji se suživot temelji na braku i/ili podrijetlu, a u europskom kulturnom krugu sastavljena je uglavnom od roditelja i djece, u nekim slučajevima proširena rodbinom što živi u istomu kućanstvu. Obitelj je stoga bliža skupina srodnika, te je jedna od najmanjih zajednica unutar naroda.

U biologiji, obitelj je sustavni pojam kojim se raspoređuje nekoliko srodnih životinjskih, biljnih rodova ili rodova gljiva.

Pregled

Obitelj čini jezgru naroda, prvu naravnu odgojnu zajednicu i temeljnu jedinicu naroda i države. U prvim fazama razvitka, na gospodarskoj razini lovaca i skupljača prevladava jezgrovna obitelj. U ovom je slučaju majka obično nositeljica obiteljske jedinice. 2005. godine, prilikom istraživanja nekoliko grobova iz kamenog doba u Eulauu kod Naumburga, njemačko-engleska skupina istraživača pronašla je najstariji poznati dokaz o jezgrovnoj obitelji. Pomoću genetske analize, pokazalo se kako su ljudi prije 4.600 godina zajedno živjeli u jezgrovnoj obitelji s ocem, majkom i dvoje djece.

Proširena patrijarhalna obitelj prevladavala je u Kini, zapadnoj i istočnoj Africi, u starom Rimu i srednjovjekovnim europskim dvorima, te je djelomice bila i nositeljica političke moći. Primjeri ustanove proširene obitelji jesu selske zajednice u Rusiji (mir, obščina) i jugoistočnoj Europi (zadruga). Germani su imali snažnu patrijahalnu obiteljsku konstituciju.

Pripadnost obitelji, što je ujedno bila i kultna zajednica, također je osigurala opstojnost pojedinca. Do kraja 18. stoljeća, obitelj je u Europi još na okupu održala jaka vjerska sveza. Počela je popuštati s pojavom liberalnih svjetonazora, osobito u 19. stoljeću. Djeca su izrabila pravo na slobodnu i osobnu odluku, dok je „oslobođenje žena” često otuđivalo žene od njihovih obiteljskih odgovornosti.

Izgradnja suvremenoga kapitalističkog gospodarstva također je doprinijela onemogućivanju upravljanja obiteljskim gospodarstvom. Općenito su još uvijek postojali suživot članova obitelji, roditeljska odgovornost roditelja i zakonite ovlasti glave obitelji pri odlučivanju. Marksizam teži raspadu obitelji u svojim ćudorednim temeljima, dok ju je povijesni nacionalsocijalizam promicao iz duševnih, ćudorednih i rasno-bioloških razloga, te joj je pridavao veliku važnost kao prvoj izobrazbenoj zajednici i čuvarici snage naroda.

Podjela

Postoje dva glavna oblika obiteljske veze: afinitetne veze proizašle iz uspostavljanja društveno priznate veze, poput braka (neka društva dopuštaju jedino zajednicu dvoje ljudi, dok je poligamija moguća u ostalim društvima), i krvne veze, poput roditeljstva između roditelja i djece ili veze uspostavljene između braće i sestara poteklih od istoga oca. Obitelj se također može razlikovati po stupnju srodstva između članova:

  • jezgrovna (nuklearna) obitelj: roditelji i dijete/djeca,
  • proširena obitelj, što uz jezgrovnu obitelj uključuje bake i djedove, ujake, rođake i ostalu rodbinu, bilo krvnu ili srodničku,
  • zajednička obitelj, u kojoj djeca zajedno sa supružnicima žive u svojem roditeljskom domu (produžetak jezgrovne obitelji)[1],
  • jednoroditeljska obitelj, u kojoj jedno ili više djece živi jedino s jednim roditeljem,
  • ostali oblici obitelji: zajednica sastavljena isključivo od braće i sestara, prijatelja (značenje riječi „obitelj” u ovom je smislu povezano s osjećajima, poput suživota, solidarnosti, i ostalih), i sl.

Poveznice

Vanjske sveze