Najiztočniji kajkavci
Najiztočniji kajkavci (kajkafska naselja donje Podravine i do Rumunjske): - Hrvatski kajkavci manjeviše cjelovito prevladavaju na sjeverozapadu od slovenske granice, preko Zagorja, Medjimorja i Moslavine na iztok do polukajkavskog Đurđevca (Gjurgjevec). Dalje iztočnije su izdvojene samo njihove razpršene polukajkavske oaze: Pitomača, magjarska Podravina, iztočni Banat i Krašovani na zapadu Rumunjske.
Sadržaj
Rubni kajkavci Gjurgjevca
Gjurgjevec (= kajkav.: štok. 'Đurđevac') je u Hrvatskoj danas najiztočnije polukajkavsko naselje, koje je izravno povezano i naslanja se na najveće kajkavsko prostranstvo sjeverozapadne Hrvatske. Ranije sve do provala Turaka tj. do 16. stoljeća su kajkavci bili prošireni i dominantni još puno iztočnije nizvodno duž Podravine, gdje je od toga poviestnog prostranstva, nakon turskog protjerivanja još dosad preostala samo manja polukajkavska oaza oko Pitomače.
Polukajkavci Pitomače
Danas je izdvojeno od nekoć prostranih kajkavaca iz donje Podravine, na sjeveroiztoku Hrvatske još preostala samo manja polukajkavska oaza oko Pitomače. Ipak se još iztočniji tragovi ranijih kajkavaca nalaze i do danas, u par polukajkavskih sela iz magjarskog Prekodravja sjeveroiztočno od Pitomače.
Inače se nizvodno od Pitomače, na sjeveroiztoku Slavonije još nalaze kajkavski tragovi u dosad očuvanom kajkavskom mjestopisu zaselaka, šuma i brežuljaka dalje na iztoku sve do gradića Belišče, čije je ime izvorno takodjer bilo kajkavsko.
Iseljeni kajkavci Banata
Ovi polukajkavci kod Pitomače su do danas naiztočniji izvorno-autohtoni stariji kajkavci, koji su se tu stalno održavali još od srednjeg vieka već odprije Turaka. Svi ini iztočniji kajkavci koji danas postoje u Slavoniji, Vojvodini i Rumunjskoj, uglavnom su naknadno preseljeni, koji tamo žive tek kroz zadnjih par stoljeća.
Takvi su npr. i Banatski kajkavci uglavnom preseljeni od 18.st. pod Austrougarskom, pa dosad žive u par sela na iztočnom rubu Vojvodine: Boka, Konak i Neuzina, ter susjedna Keča preko granice na jugozapadu Rumunjske.
Zapadnorumunjski Krašovani
Najiztočnija skupina naknadno preseljenih kasnijih kajkavaca iz doba Austrogarske su tzv. Krašovani: Ovi su dielom već romanizirani rumunjski polukajkavci, koji žive na zapadu Rumunjske u desetak sela najviše oko gradića Carasova.
Dosad tu u zapadnoj Rumunjskoj živi oko 7.500 Hrvata, a glavna su njihova sela Rekaš, Čenej, Keča, Rešica itd. Dio tih rumunjskih Hrvata su miešani doseljenici, tj. dielom južniji ikavci.
Abstract
The easternmost Kaykavians: - One offers herewith a condensed survey on the easternmost habitations of Croatian Kaykavians (a NW Croatian tongue), found eastwards up to Pitomača, then emigrated in eastern Banat (Vojvodina), and at Carasova in western Romania.
Poveznice
Referenca
Almost condensed digest, from other Kaykavian texts in actual Wiki.
