Krašovani u Rumunjskoj
Krašovani u Rumunjskoj (rumunjski Hrvati, kajk. Horvati f' Rumunskoj, čak. Harvatje od Rumanye): Hrvatska zajednica u Rumunjskoj nije brojna, ali je razmjerno stabilna s dobro očuvanom tradicijom i jezikom. Popisanih Hrvata danas u Rumunjskoj službeno ima oko 7.500, ali je ukupni broj njihovih potomaka tj. romaniziranih katolika vjerojatno veći možda i do 14.000, no odvojenost od matice zemlje, donedavna izoliranost Rumunjske i srbizacija iz susjednih prekograničnih medija imali su veliki utjecaj na taj smanjeni broj.
Sadržaj
Abstract
Croats in Romania (Krashovani): The easternmost early diaspora of ethnic Croats now occurs in Romania. Within Romance-orthodox surroundings in Romania now occur about 7,500 catholic Slavs that mostly consider alone as the descendants of ancient Croatian diaspora. Their largest group (about 5,000 ones) called Krashovani, live in Carasova-Severin county of southwestern Romania, being the earliest Croatian diaspora in Romania immigrated before seven centuries there. Other minor and younger catholic groups with better conserved Croatian language occur in rural areas of Checea Croata and adjacent Chenei and Rekash in western Romania, and the easternmost minor Croatian group nearly extinction is found in port Sulina at Danube estuary on Black Sea coast.
Proslovne napomene
Hrvati u Rumunjskoj nisu imali većih dodira s maticom zemljom. Između Kraljevine Jugoslavije i Rumunjske postojao je dogovor koji je jamčio Hrvatima 5 hrvatskih učitelja. Taj dogovor je vrijedio od 1936-1948 i sukoba J.B. Tite sa Staljinom. Nakon toga veliki je period mraka do 1973, kada se postupno obnavljaju veze. Nakon osamostaljenja Hrvatske, veze su se intenzivirale, no velikosrpska propaganda koja se širila preko medija do rušenja Slobodana Miloševića, bila je prava agresija na Rumunjske Hrvate jer su se zbog ravnog terena signali srpskih elektronskih medija vrlo dobro «hvatali». Najveće je hrvatsko naselje Karaševo ([1]). Uglavnom iz ideopolitičkih razloga, neki srpski historičari Krašovane navode kao "rumunske Srbe", a isto tako i povjesničari iz susjedne Bugarske smatraju Krašovane "bugarskom manjinom" u jugozapadnoj Rumunjskoj (vidi srpsku i bugarsku Wikipediju).
Brojnost i raspored
Po dostupnim podatcima iz Hrvatske matice iseljenika, sadašnji raspored i brojnost Hrvata u Rumunjskoj bili bi slijedeći. Koncentrirani su najviše u dva općinska središta Karaševo i Lupak. Općina Karaševo obuhvaća grad Karaševo s 2629, te sela Jabolče s 277 i Neremić sa 644 Hrvata, a općina Lupak obuhvaća sela Lupak s 1084, Klokotić s 1013, Ravnik sa 642 i Vodnik s 482 Hrvata. Tu su još Općina Doklin, sa selima Tirol u kojem živi 85 stanovnika hrvatske nacionalnosti, općina Oravica koja obuhvaća 30 Hrvata u istoimenom gradiću, županija Timiş gdje u općini Rekaš i istoimenom gradiću živi 99, u selu i općinskom središtu Čenej živi 18 i u selu Keča 68 Hrvata. U Rešici, koja je regionalno središte i u kojoj postoji počasni konzulat RH, živi 296 stanovnika hrvatske nacionalnosti. Procjenjuje se da je danas ukupni broj Hrvata u Rumunjskoj oko 7500. Rumunjske Hrvate možemo podijeliti u nekoliko grupa:
Hrvati Krašovani kod Ričice
Krašovani (također i Karašovani, Karaševci i Koroševci, rum. Caraşoveni, Cârşoveni, Cotcoreţi, Cocoşi) su hrvatska iseljenička zajednica, koja živi u zapadnoj Rumunjskoj, u blizini grada Karaševa (rum. Caraşova), u županiji Karaš-Severin u rumunskom dijelu Banata. Hrvati oko grada Ričice najstarija su hrvatska diaspora u Rumunjskoj, jer oni tamo žive preko 500 godina i dosad su većinom po vjeri ostali katolici u pravoslavnom okruženju okolnih Rumunja. Ima ih ukupno oko 5.000, od čega se većina izjašnjavaju kao Hrvati, a manji dio kao Srbi i svega oko 200 kao posebna etnička grupacija. Ovo je najbrojnija hrvatska zajednica [2]. Njih je tamo preko osam tisuća u osam naselja. To je najstarija hrvatska dijaspora nastala možda već u 14. stoljeću (po jugoslavenskoj hipotezi, otišli su nakon bitke na Kosovu, 1396. godine, a podrijetlom su iz srednje Bosne s planine Vlašića), dok neki Krašovani smatraju da su naseljeni iz Turopolja u Hrvatskoj, pa su poslije izgubili prvobitni kajkavski i prešli na štokavsko-ekavski (kako se slično zbiva i danas u donjoj Podravini i Banovini). Zadržali su svoje običaje, govor i nošnju.
Ne baš plodna zemlja uzrokovala je slab priliv naseljenika iz drugih naroda. Hrvati su se prilagodili tom području i žive od stočarstva, voćarstva, rudarstva, a rade i u industrijskim pogonima u Ričici. U novije vrijeme znatan broj stanovnika ovih sela odlazi na rad u inozemstvo (proces uočljiv u cijeloj Rumunjskoj). U svim se tu naseljima govori hrvatski, jedino u Jabalču, najstarijem, ali i najmanjem i vjerojatno najizoliranijem od karaševskih sela, broj govornika hrvatskoga opada. Kako Hrvati tu čine većinu pučanstva, pripadanici inih naroda koji žive u karaševskim selima (npr. ovdašnji Romi) također govore hrvatski. U karaševu je aktivna i hrvatska kulturno-umjetnička udruga "Karaševska zora", a imaju i vlastiti internetski portal Krašovana. U ovim je selima udjel Rumunja neznatan pa je ta zajednica stabilna. Ovdašnje Hrvate zovu još i Krašovanima.
Ine manje skupine
Hrvati u Hrvatskoj Keči
To su kajkavci koji su se doselili kasnije, na prijelazu iz 18. stoljeća na 19. stoljeće (proces preselidbe završen je 1801.), kada je zagrebački biskup za zemlje oduzete u Pokuplju dobio posjede u Banatu. Veliki su hrvatski posjedi za vrijeme komunizma oduzeti hrvatskoj manjini, ali su im vraćeni nakon demokratskih promjena. Selo i danas na rumunjskom nosi ime "Checea Croată" (Hrvatska Keča). Selo se nalazi nedaleko od srpsko-rumunjske granice, nekih par kilometara, na 45° 45' s.z.š. i 20° 49' 60" i.z.d..
Hrvati u Hrvatskom Čeneju
Oni su podrijetlom Ličani. U komunizmu im je oduzeta imovina, a nakon demokratskih promjena nije im u potpunosti vraćena. Za mnoge je to sve prekasno jer su to uglavnom starci; ovdje se rađalo jako malo djece. Hrvatski pridjev u imenu se može naći na mađarskim zemljovidima iz 19. stoljeća. Selo se također nalazi u Banatu, nekoliko km jugoistočno od Hrvatske Keče, na 45° 42' 57" s.z.š. i 20° 54' 14" i.z.d..
Hrvati u Rekašu
U ovom velikom selu (6 500) Hrvati danas čine manjinu. Doselili su se iz Dalmacije, Bosne, Slavonije i Gorskog kotara. Došli su sredinom 17. stoljeća i na ovome su području manjina iako su starosjedioci. Govore pretežno ekavicom s velikim primjesama ikavskog govora. Hrvati se iz ovog područja okupljaju u svetištu Marija Radna za vrijeme blagdana. Danas u pripadnim selima Radna i Lipovac živi jako malo Hrvata.
Hrvati u Sulini
Ovo je najistočnija i ujedno najmanje brojna zajednica primorskih Hrvata u Rumunjskoj na obali Crnog mora uz luku Sulina. Hrvata je tamo jako malo, no ostali su vrlo brojni tragovi koji upućuju na činjenicu da je Hrvata tu nekad bilo više. Ovo lučko naselje nalazi se u Dobrudji uz deltu Dunava na obali Crnog mora.
Krašovanski govor
Hrvati u Hrvatskoj Keči su najmladji doseljenici pred 2 stoljeća, pa su još donekle očuvali svoju prepoznatljivu hrvatsku kajkavicu. U ostalim starijim hrvatskim naseljima u rumunjskom okružju je izvorni hrvatski manjeviše izmjenjen i dijelom već zamijenjen rumunjskim, pa se od okolnih pravoslavnih Rumunja ti hrvatski potomci razlikuju tek po staroj katoličkoj vjeri. Najveće su jezične promjene dosad nastale kod najranije doseljenih Krašovana koji su u Rumunjskoj već preko pola tisućljeća, pa je pod rumunjskim utjecajem tamo nastao posebni balkanski krašovanski govor, razmjerno najbliži torlačkom dialektu hrvatskih Janjevaca iz Kosova.
Vidi još
Vanjske sveze
- Carasova, Karaševo, rumunjski Hrvati
- Mladost Karaševo
- MVPEI.hr Hrvatska nacionalna manjina u Rumunjskoj
Reference
Combined and elaborated by GNU-license, mostly from Wikinfo and Wikislavia [3]
