New Orleans i čakavci

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži
HrvatGrb.png

New Orleans i čakavci (hrvatska diaspora u Louisiani): New Orleans (francuski: La Nouvelle-Orléans) je važan američki lučki grad i donedavna najveći grad u saveznoj državi Louisiani. Nalazi se u jugoistočnom primorskom dijelu Louisiane na početku delte velike rijeke Mississippi i južno od jezera Pontchartrain. New Orleans je i jedan od najstarijih gradova u SAD-u, a osnovali su ga Francuzi 1718. i nazvali u čast Philippea II. vojvode od Orléansa, tadašnjeg vladara Francuske. New Orleans je poznat po multikulturnoj baštini najviše pod francuskim, španjolskim i afroameričkim utjecajem, kao i po svojoj glazbi i osobitoj kuhinji. Grad je svjetski poznato turističko odredište zahvaljujući mnogim festivalima i proslavama. Prama posljednjem popisu stanovništva iz 2000., New Orleans je imao 484.674 stanovnika i bio je najveći grad u saveznoj državi Louisiani, a njegovo šire metropolitansko područje nastavalo je 1.337.726 stanovnika. Ljeti 2005., nakon što je pučanstvo evakuirano, a grad uništen zbog uragana Katrina, populacija se značajno smanjila i većina stanovnika su potražili sklonište drugdje ili se za stalno odselili iz grada. Po procjenama s kraja 2005., u gradu je potom živjelo manje od 150.000 ljudi. New Orleans je ipak dosad ostao važan lučki grad zbog svojegs povoljnog položaja blizu Meksičkog zaljeva u delti rijeke Mississippi, pa je glavno središte za uvoz raznih dobara iz Latinske Amerike. Naftna industrija također ima veliku važnost za gradsku privredu i u zaljevu ispred delte su brojne naftne platforme. New Orleans je i najveća američka luka za uvoz proizvoda poput gume, cementa i kave. Luka Port of South Louisiana u New Orleansu je po kapacitetu peta najveća luka na svijetu. Oko New Orleansa su i značajna naselja jadranskih pomorskih čakavaca.

Abstract

New Orleans & Croats (Croatians in southern Louisiana): New Orleans is a major United States port and the largest city and metropolitan area in the state of Louisiana. The New Orleans metropolitan area, (New Orleans–Metairie–Kenner) has a population of 1,235,650 as of 2009, the 46th largest in the USA. The New Orleans – Metairie – Bogalusa combined statistical area has a population of 1,360,436 as of 2000. The city is named after Philippe d' Orléans, Duke of Orléans, Regent of France, and is well known for its distinct French Creole architecture, as well as its cross cultural and multilingual heritage. New Orleans is also famous for its cuisine, music (particularly as the birthplace of jazz), and its annual celebrations and festivals, most notably Mardi Gras. The city is often referred to as the "most unique" city in America. New Orleans is located in southeastern Louisiana, straddling the Mississippi River. The boundaries of the city and Orleans Parish (French: paroisse d'Orléans) are coterminous. The city and parish are bounded by the parishes of St. Tammany to the north, St. Bernard to the east, Plaquemines to the south and Jefferson to the south and west. Lake Pontchartrain, part of which is included in the city limits, lies to the north and Lake Borgne lies to the east. New Orleans includes a considerable colony of Croatian fishermen from Dalmatia.

Zemljopisni položaj

New Orleans se nalazi na jugu SAD-a u saveznoj državi Louisiana i leži u delti rijeke Mississippi na prevlaci između rijeke i jezera Pontchartrain. Položaj na ušću plovne rijeke Mississippi ima veliko značenje za trgovački razvoj grada. Velik dio grada se nalazi ispod morske razine. Oko grada ima mnogo močvara i riječnih rukavaca. Klima je vlažna subtropska s blagim zimama i vrućim ljetima. Količina oborina je visoka cijele godine. Ljeti je grad izložen uraganima jer se nalazi na glavnoj putanji ciklonskih orkana koji nastaju iznad vrućeg srednjeg Atlantika i preko Karibskog mora udaraju na obalu Sjeverne Amerike. U tom prostoru prolazi najviše ciklonskih uragana na svijetu (ravni barički orkani su naprotiv češći oko Antartika, na Kvarneru, zapadnom Kavkazu itd). New Orleans je važan američki lučki grad i donedavna najveći grad u saveznoj državi Louisiani. Nalazi se u jugoistočnom dijelu Louisiane na početku delte velike rijeke Mississippi i južno od jezera Pontchartrain. To je i jedan od najstarijih gradova u SAD-u, a osnovali su ga Francuzi još 1718. i nazvali u čast tadašnjeg vladara Francuske, Filipa II. vojvode od Orléansa.

Značenje i pučanstvo

New Orleans je važan lučki grad zbog svojeg položaja u blizini Meksičkog zaljeva i delte rijeke Mississippi, pa je glavno središte za uvoz dobara koja dolaze iz Latinske Amerike. Industrija nafte također ima veliku važnost za gospodarstvo grada, a u zaljevu ispred delte su brojne naftne platforme. New Orleans je i najveća američka luka za uvoz proizvoda poput gume, cementa i kave. Luka Port of South Louisiana uz New Orleans je po kapacitetu peta najveća luka na svijetu. Po zadnjem popisu iz 2000., New Orleans je imao 484.674 stanovnika i bio najveći grad u saveznoj državi Louisiani, a njegovo šire metropolitansko područje nastanjivalo je 1.337.726 stanovnika. No u kolovozu 2005., nakon što je pučanstvo evakuirano, grad je većinom uništio uragan Katrina, pa se populacija značajno smanjila i većina stanovnika je potražila sklonište drugdje ili su se za stalno odselili iz grada. Po procjenama s kraja 2005., u gradu potom živi manje od 150.000 ljudi.

Kulturne znamenitosti

New Orleans je poznat po multikulturalnoj baštini, osobito pod francuskim, španjolskim i afroameričkim utjecajem kao i svojoj jazz-glazbi i osobitoj kuhinji. Grad je svjetski poznato turističko odredište s mnogim festivalima i proslavama. Najpoznatiji je stari kolonialni dio grada nazvan Francuska četvrt, gdje se još nalaze mnoge autentične kolonialne gradjevine. Unutar Francuske četvrti je i katedrala St Louisa. Najpoznatija ulica Francuske četvrti je Bourbon Street s brojnim ugostiteljskim objektima. Novi dio grada ima mnogo nebodera i poslovnih zgrada, a značajan je Svjetski trgovački centar i toranj Plaza. U New Orleansu se održava najpoznatiji američki karneval nazvan Mardi gras. U njemu je nastala jazz glazba pa je poznat po brojnim festivalima jazza.

Kratka povijest grada

Prije doselidbe Europljana su na prostoru New Orleansa živjeli Indijanci iz plemena Chitimacha. Grad New Orleans su osnovali Francuzi 7. svibnja 1718., a utemeljio ga je Jean-Baptiste Le Moyne de Bienville, direktor francuske kompanije za istraživanje i kolonizaciju doline Mississippija. Osnovan je kao trgovačka postaja na ušću rijeke i nazvan je po Filipu II., vojvodi od francuskog grada Orléansa. Od 1723. je glavni grad francuske kolonije Louisiane. Godine 1763. je sporazumom u Parizu grad pripao Španjolskoj i bio pod španjolskom vlašću do 1801. kad je opet vraćen Francuskoj i postao je dio kolonije Louisiane. God. 1803. je Napoleon prodao Louisianu SAD-u i od 1812. je organizirana američka savezna država Louisiana. Grad je pod američkom vlašću brzo rastao i bio je centar uzgoja pamuka i šećerne trske u okolici. U grad se doselilo mnogo južnih doseljenika s Haitija gdje je 1804. izbila revolucija. Tijekom Američko-britanskog rata je 1815. vođena bitka kod New Orleanska u kojoj su Amerikanci pobijedili i potjerali Britance iz Louisiane, a američke snage je vodio Andrew Jackson, kasniji predsjednik SAD-a.

Gradsko pučanstvo se udvostručilo do 1840. i New Orleans se razvio kao značajna trgovačka postaja, osobito za trgovinu robljem na jugu SAD-a. Tijekom građanskog rata su sjevernjačke snage brzo zauzele grad, pa nije jako nastradao. Grad se i dalje razvijao, ali je njegovo širenje ograničavao zemljopisni položaj između rijeke Mississippi i jezera Pontchartrain uz mnogo močvarnog zemljišta u okolici. Inžinjer Baldwin Wood je početkom 20. st. osmislio sustav odvodnjavanja močvarnog zemljišta što je omogućilo daljnji razvitak i širenje grada. Oko grada su izgrađeni brojni nasipi i sustav pumpi koji grad štite od poplava. 1965. je grad pogodio uragan Betsy, a 1995. jaka poplava uzrokovana obilnim kišama.

NewOrleans i orkan Katrina

Katrina je bio jedan od najjačih ciklonskih uragana u američkoj povijesti. Nastao je 24. kolovoza 2005. blizu Bahama i prvi udar na kopno dogodio se kraj Miamija (Florida) kad je jakost uragana bila kategorije 1 na Safir-Simpsonovoj skali za uragane. Tamo je uzrokovao veće poplave i 11 poginulih. Svoj put je uragan nastavio u Meksičkom zaljevu gdje se pojačao. 29. kolovoza uragan nalijeće na američke države Louisiana i Mississippi s jakosti razine 4 uz vjetrove do 250 km/h. Uzrokovane su velike štete na priobalnim područjima, a 80% New Orleansa je potopljeno. Uragan je potom također izazvao žrtve i štete u američkim državama Alabama, Tennessee, Georgia i Kentucky. Procijenjeno je da je to bila najskuplja prirodna katastrofa u SAD-u do tada.

Uragan je dne 26. kolovoza 2005. zahvatio obalu Louisiane i njegovo središte je prošlo upravo u blizini New Orleansa. Grad su pogodili vjetrovi brzine preko 250 km/h i vrlo obilne oborine, što je uzrokovalo rušenje brane prama Mississippiju i jezeru Pontchartrain. Zbog toga je grad poplavljen, a visina vode je ponegdje dosezala preko 9m. Po službenim podacima je zbog tog uragana poginulo 1.464 gradjana. U grad su iz okolnih močvara ušli krokodili i ine divlje životinje, a gradom su počele harati gangsterske bande pljačkaša. U tim uvjetima se nije moglo dalje živjeti, pa je naredjena masovna evakuacija grada. Dodatan problem je što grad većinom leži ispod morske razine, pa se voda nije mogla prirodno povući i zato su bili potrebni mjeseci da se obnove okolne brane i ispumpa voda iz grada. Obnova grada teče vrlo sporo i stanovnici se polagano vraćaju. Smatra se da će grad teško u bližoj budućnosti postići broj stanovnika od prije uragana.

Čakavci oko New Orleansa

U New Orleansu i okolici po delti Mississippija dosad je živjelo desetak tisuća doseljenih južnih Hrvata-dalmatinskih čakavaca. Najviše njih se doselilo iz Pelješca i Korčule s početkom od 1830.- 1845., a prezivali su se Bačići, Cilibići, Ćurlice, Cvitkovići, Jurišići, Konjevići, itd. Zato je New Orleans nakon San Pedra u Kaliforniji po broju čakavaca druga aglomeracija Sjeverne Amerike, a najviše ih ima u predgradjima Buras i Empire. Obzirom da su naši Dalmatinci već doma na Jadranu odavna navikli na naše dugotrajne bure i žestoke orkanske "šijune" (i preko 200 km/h), to njih ovdašnji kratkotrajni uragani ranije baš nisu previše uzbudili - za razliku od inih neiskusnih Amerikanaca i tek zadnji najjači orkan Katrina ih je tu dijelom prorijedio zbog gospodarskih šteta i uništene infrastrukture. Dio tih naših ribara je i nedavno gospodarski stradao od novih zagadjenja zbog izljeva iz srušenih naftnih platformi. Dalmatinski ribari su se od 1855. tu počeli najviše baviti izlovom rakova i školjaka, pa su dosad u SAD uglavnom stvorili hrvatski monopol na izlov i uzgoj oštriga (kamenica). Ovim je tu prvi započeo Luka Jurišić iz čakavske Dube na zapadu Pelješca pa su sada ti iseljeni Dalmatinci razmjerno najvažniji u marikulturi na obali Louisiane. Manji dio njih je uz toplije obale Louisiane pokušao i s farmama južnih agruma koje već poznaju iz svoga otočnog zavičaja, ali su tu slabije uspjeli zbog prejake konkurencije i povremenih zimskih mrazova uz smrzavanje nasada.

Uz razne ine specialitete koje naši tamo nude u restoranima iz dalmatinske kuhinje poznate u gradu, naši takodjer uglavnom imaju i monopol na američku proizvodnju kozjeg sira. Glavne njihove čakavske udruge tu imaju ribarske pošte (lovne baze i farme oštriga) na susjednom otočju Breton u istočnom dijelu delte Missisippija uz gradić Baton-Rouge. Tu se naša američka čakavica još razmjerno dobro održala u dosta arhaičnom obliku s više asimiliranih španjolskih i engleskih primjesa za tehničke i ine pojmove u rječniku. Od god. 1874. su osnovali u New Orleansu Slovinsko društvo od dobročinstva, pa Dom ribara 1905, Ribarsku zadrugu 1916, zatim još Slavenski zabavni klub itd. Dalje su se njihovi potomci još školovali i doprinjeli napretku ovog grada kao znanstveni istraživači npr. A. Cilibić, A.G. Juraković, P.B. Šalatić i ini. Od tih hrvatskih potomaka oko New Orleansa, većina onih iz kasnijih generacija ili s višim obrazovanjem uglavnom više ne znaju hrvatsku čakavicu i pretežno već govore engleski. Domaći polučakavski s puno engleskih primjesa za tehničke i upravne pojmove, ovdje znaju tek par tisuća naših pretežno starijih iseljenika koji uglavnom rade u ribarstvu i tako bar povremeno govore starinski kod kuće ili privatno u društvu na svojim brodovima i farmama marikulture.

Literatura

  • O. Lahman: Naši iseljenici oko ušća Mississippia. Zagreb, 1950.
  • John Logan: The Impact of „Katrina“: Race and Class in Storm-Damaged Neighborhoods", Center for Spatial Structures in the Social Sciences, Providence, 2006.
  • Tom Piazza: Why New Orleans Matters, 2006, Regan Books
  • Robert Polidori: After the flood – Ein Fotobildband, Steidl Verlag, 2006, ISBN 3-86521-277-8
  • Josh Neufeld : A.D.: New Orleans After the Deluge, Pantheon Verlag 2009
  • Jerroldyn Hoffmann & Roland Hoffmann: Im Auge des Orkan – Wie der Hurrikan von New Orleans uns heimatlos machte, Lübbe Verlag, 2006, ISBN 3-404-61595-6
  • Christian Jakob & Friedrich Schorb: Soziale Säuberung, wie sich New Orleans seiner Unterschicht entledigt. Unrast Verlag, Münster 2008, ISBN 978-3-89771-484-7

Vanjske sveze

Poveznice

Reference

Adapted and elaborated by GNU-license from Chakavian WikiSlavia and Wikinfo.

Dobavljeno iz "http://hr.metapedia.org/m/index.php?title=New_Orleans_i_čakavci&oldid=35515"