Obalno-primorski pojasi Europe
Obalno-primorski pojasi Europe (prirodna zonacija europskih primorskih zemalja): - u idućemu sažetom pregledu se daju standardni medjunarodni pojasi uobičajeni u Europi za prirodno-zemljopisnu zonaciju (pojasnost) uzduž europskih i jadranskih obala.
Zbog nadprosječne izrazite razvedenosti europskih obala s nizom poluotoka i brojnim otocima, ovakva obalno-prirodna zonacija znatno povećava prirodnu ekološku raznolikost razmjerno maloga europskog kontinenta s puno više primorskih i obalnih vrsta, spram inih većih ali jednostavnijih kontinenata s manjom obalnom razvedenošću.
Sadržaj
Abstract
Europe's coastal and littoral zoning - The standard coastal and littoral zoning at European and Adriatic shores includes: intertidal or eulittoral belt, above supralittoral, upwards also salinized adlittoral (epilittoral), and landwards the wider coastal area with a maritime climate, then in far inlands also the true continental area.
Dublji pojasi podmorja
Na dnima u podmorju oko Europe se najčešće razlikuju ovi podvodni pojasi:
- Plitkomorski pojas (sublitoral ili infralitoral): ovo je plići i dobro osvjetljen pojas priobalnog dna i inih plićina s podvodnim utjecajem valova i oseke, na kojemu najčešće rastu livade morskih trava ili na kamenim dnima razne alge (resine).
- Dubljemorski pojas (profundal ili cirkalitoral): to su umjereno duboka i poluzasjenjena dna već izpod utjecaja valova samo izložena morskim strujama, gdje uglavnom prevladavaju dubinske crvene i smedje alge, a približne granice su izmedju 50 - 120m.
- Dubinski donji pojas (elitoral ili epibatial): ovo je donji granični pojas podmorske vegetacie, gdje stalno vlada polumrak s najslabijim plavkasto-ljubičastim svjetlom, a samo najodpornije granične alge se vrlo riedko nalaze, pa tu uglavnom prevladava prirasla dubinska fauna spužava, koralja i sl. Približne granice: od 120 - 250 (270) m.
Uži obalni pojas
Obala u strožem smislu ili uži obalni pojas (eulitoral, intertidal ili mediolitoral) je najuže obalno područje izmedju najviše plime i najniže oseke, s najjačim udarima morskih valova. Tu takodjer kao i u podmorju rastu na kamenim obalama i rtovima najodpornije morske alge, a u zaklonjenim pješčano-muljastim obalnim uvalama je i poneko najniže kopneno bilje (Salicornia i ini slični halofiti). Od faune su tu najčešće najgornje vrste obalnih (amfibijskih) rakova.
Polusuhi nadmorski pojas
Nadmorski pojas (supralitoral): to je razmjerno uže uzobalno područje već iznad najgornje granice visokih plima, gdje susjedno more najjače utječe tek posredno tj. samo prskanjem i polijevanjem valova.
Tu većinom više nema pravih morskih alga, nego uglavnom prevladavaju posebne kopnene slanjače (halofiti), ali je oko Europe to bez grmlja i šume (izim tek južnije u tropima gdje u tom pojasu rastu drvenaste mangrove).
Suhi priobalni pojas
Priobalje ili priobalni pojas (adlitoral ili epilitoral, jugo-srb. pribrežni pojas), po neo-vukovcima novo smišljeno tzv. "uzobalje" (ranije donedavna nepoznato): ovo je znatno širje poluslano područje iznad morskih obala i izvan dosega polijevanja i prskanja valovima, gdje postoji samo posredno zračno zasoljavanje (fumarea ili eng. salt-spray).
Tu već rastu najotpornije primorske šumice i grmolike šikare pravih primorskih biljaka koje ne uzpijevaju dublje u zaledju, ali su ove plohe zbog dosta soli većinom manje pogodne za poljodjelstvo. Inače je ovo temeljni pojas za kupališta i slične priobalne sadržaje.
Pravi primorski pojas
Primorje tj. pravi primorski pojas (coastland ili geolitoral ) tj. litoral u najširem smislu, po neo-vukovcima novo izmišljeno tzv. "zaobalje" (ranije donedavna nepoznato): Ovo je najšire područje u razmjernoj blizini iza morskih obala, već posvema izvan utjecaja morskih voda niti zračne posolice, gdje se još osjeća samo posredni klimatski utjecaj nedalekog mora.
Ovdje već raste običnije kopneno bilje i prava kopnena fauna južnijih primorskih tipova, koji su prilagodjeni na razmjerno blaže i toplije primorsko podneblje sušnijega sredozemnog ili vlažnijega atlantskog tipa. Tu se već nalazi pravo primorsko poljodjelstvo s raznim južnijim primorskim nasadima. S gospodarskog gledišta je ovo glavni pojas primorskog turizma.
Tek dalje izvan toga na stotinjak ili više kilometara spram zaledja, tj. većinom iza primorskog gorja ili podalje u nutarnjem zaledju se nalazi pravo kontinentalno područje uglavnom bez vidljivih klimatskih i inih utjecaja iz udaljenih mora. Tek tu raste prava kontinentalna vegetacija najodpornijeg bilja i nutarnjih vrsta kontinentalne faune, uz kontinentalno poljodjelstvo bez osjetljivijih primorskih kultura.
Poveznice
Reference
Almost original condensed digest from Wikinfo and former WikiSlavia, available by GNU license.
