Odnosi NDH i Japana

		Korugve NDH i Japana.
Korugve NDH i Japana.

Ovaj članak govori o medjusobnim odnosima izmedju Japana i NDH u razdoblju od 1941. do 1945. godine. Japan je priznao Nezavisnu Državu Hrvatsku 7. lipnja 1941. ter je bio medju prvim državama koje su priznale NDH. Države su kroz vrieme od četiri godine održavale uspješne odnose. Brojni japanski novinari i visoki predstavnici dolazili su u Hrvatsku upoznavajući se sa lokalnim stanovnicima, njihovom kulturom i običajima.

Priznanje NDH

Japanski ministar vanjskih poslova, Yosuke Matsuoka, uputio je 7. lipnja 1941. godine, brzojavom sljedeću poruku poglavniku Anti Paveliću: "Njegovoj Ekselenciji, gospodinu Anti Paveliću - Zagreb. Gospodine Ministre. Čast mi je dati na znanje Vašoj Ekselenciji da je carska vlada s vrlo velikim zadovoljstvom primila svečano proglašenje nezavisnosti hrvatske države i 7. lipnja 1941. priznala Hrvatsku kao nezavisnu državu. Koristim ovu prigodu da Vam izrazim vrlo srdačne želje koje Japan gaji za sreću i blagostanje Vašeg naroda. Gospodine ministre, izvolite primiti izraze mog iznimnog poštovanja. Yosuke Matsouka, Ministar vanjskih poslova Japana."

Povodom tog svečanog i velikog priznanja, 12. lipnja 1941., na naslovnici Hrvatskog naroda pojavio se članak pod nazivom "Japan i njegova svjetska uloga". U njemu se iztaknulo da je NDH japanskim priznanjem dobila veliki oslonac u medjunarodnoj djelatbi. Nadalje piše "Njegovo veličanstvo mikado Tenno počastio je našu državu svojim priznanjem. A to znači da je naša Hrvatska priznata i poznata u onom ogromnom azijskom, veleprostoru u kojem Nippon stvara novi poredak." Takodjer i zemlja kod koje je Japan imao veliki utjecaj, Mandjukuo, je priznao NDH, 2. kolovoza 1941. Takodjer je i premijer Mandjukua uputio Paveliću brzoglas sa sljedećim tekstom: "Mandjukuo - Hsin-King Doktoru Anti Paveliću - Zagreb. Ministru vanjskih poslova - Zagreb. Imam čast izvjestiti Vašu Ekselenciju da je vlada Mandjukua drugog dana mjeseca kolovoza 1941. godine službeno priznala državu Hrvatsku. Iskreno se nadam da će se sada uspostavljeni, normalni i prijateljski odnosi između naše dvije zemlje u budućnosti unaprijediti i ojačati. Chang Chi Hui, premijer Mandjukua.

Japansko poslanstvo

Iako je Japan prilično brzo priznao NDH, nije odmah krenuo u proces otvaranja poslanstva u NDH. Umjesto toga, tajnik japanskog poslanstva u Berlinu, Kazuichi Miura, postao je odpravnik poslova za NDH, a uz Japan zastupao je i Mandjukuo. Za otvaranje poslanstva u NDH, bile su predložene dvije ideje. Prva je bila ustrojavanje japanskog predstavništva za NDH u sklopu japanskog poslanstva u Italiji ili u Bugarskoj. U sklopu te dvije opcije, NDH je više inzistirala na poslanstvu u Bugarskoj, dok je Japan inzistirao na otvaranju u Italiji. Japanski poslanik u Bugarskoj, Akira Yamaji, poslao je 25. ožujka 1942. brzojav ministru vanjskih poslova Togou u kojem ga je izvjestio o tome da ga je hrvatski poslanik u Bugarskoj, Vladimir Židovec, pozvao da podje s njim na tjedan dana u Hrvatsku kako bi se bolje upoznao sa hrvatskim vodstvom, običajima i kulturom, ter da Hrvatska ima veliku želju za osnutkom hrvatsko-japanskog družtva. Prilikom susreta sa veleposlanikom Yamajiem, Pavelić je zatražio hitno otvaranje veleposlanstva u Zagrebu. Nakon što je Italija kapitulirala, 15. prosinca 1943. Kazuichi Miura, prvi tajnik japanskog poslanstva u Berlinu, posjetio je savjetnika hrvatskog poslanstva dr. Prvislava Weissenbergera i predao mu notu u kojoj je obavijestio poslanstvo o namjeri japanske vlade da osnuje svoje diplomatsko predstavničtvo u NDH. Miura je bio odredjen za odpravnika poslova tog predstavničtva, pa je tri dana kasnije ponovno posjetio Weisenbergera zbog dogovora o putu u Zagreb. U izdanju Hrvatskog naroda od 15 prosinca 1943. godine nalazi se izvještaj da je diplomatski predstavnik Japana Kazuichi Miura stigao zrakoplovom iz Beča u Zagreb. Istog je dana predstavnik Miura otvorio u hotelu Esplanade japansko odpravništvo poslova. Japanska vlada u veljači 1944. odlučuje odpravništvo dignuti na razni poslanstva. Ta je vijest u Hrvatskom narodu popraćena sa velikim značajem, ter je na glavnoj naslovnici stojao obširan članak pod naslovom "U Zagrebu se osniva japansko poslanstvo". Tjedan dana kasnije japanski je car i službeno prizao uzpostavu japanskog veleposlanstva u NDH koje je 11. veljače bilo i službeno otvoreno. Početkom rujna iste godine ured poslanstva premješten je na Strossmayerov trg 2, a krajem studenog na Gvozd 6. Prilikom sloma NDH japanski diplomatski kor napustio je državu 5. svibnja. Preko Ljubljane i Klagenfurta uspjeli su doći do Badgasteina, ali su ih ublizini Klagenfurta zarobili angloamerički vojnici. Odtamo su prebačeni u Italiju, da bi nakon mjesec i pol zarobljeničtva, bili poslani brodom iz Napulja, 31. ožujka 1946., u Japan.

Multimedia

Japanski novinari u hrvatskom selu Remete)