Poglavnik
Poglavnik je hrvatski naslov i jedan od hrvatskih izraza rabljenih za označivanje predvodnika neke skupine te državnog poglavara.
Podrijetlo riječi
Naslov „poglavnik” je naknadno nastao kao inačica riječi „poglavar” ili „poglavica” u novom vijeku. Prvi zabilježeni spomen te riječi se nalazi u rječniku Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum Fausta Vrančića iz 1595. godine kao istoznačnica latinske riječi princeps.
Međutim, još ranije su, u srednjem vijeku i osobito u glagoljskim zapisima iz srednjovjekovne Hrvatske, podjednako slično značenje već imali stariji ranohrvatski naslovi „glavaš” ili „glavâč”, (čelnik ili predvodnik), ali su se potom u novom vijeku uglavnom izgubili iz svakodnevnog govora jer ih postupno zamjenjuje kasniji naziv „poglavnik”. No, dosad su ipak dijelom očuvani u ulozi starinskih hrvatskih prezimena Glavaš i Glavač.
Povijesne uporabe naslova
- Franjo Črnko, jedan od rijetkih preživjelih branitelja Sigeta, je 1566. godine, kratko vrijeme nakon bitke, opisao njen tijek i stanje u opsjednutom gradu, pa i govor Nikole Šubića Zrinskoga braniteljima, koji djelomice glasi: „Zato, moja bratjo, potribno je najprvo da ovdi vsi sada prisežamo na vernost najprvo gospodinu Bogu, potom našemu poglavniku kršćanskomu cesarovoj svitlosti i tomu nevoljnomu našemu orsagu, a ja vsim vam najprvo, potom vsi vi oćete priseći da vi nimate u meni dvojnje ni ja u vas.”
- Ivan Senjanin je optužen 1611. godine pred ratnim sudom u Karlovcu, između ostaloga i zato što je senjske „junake rotio i zaklinjao na propelu da svi... skupa drže i njega za glavara štimaju”, a ne „ostale poglavnike i vojvode”.
- fra Franjo Glavinić, u svom djelu Cvit svetih, to jest život svetih, od kih rimska crkva čini spominak, prenešen i složen na hrvatski jezik iz 1628., za Aleksandra Makedonskoga navodi kako je „Kralj od Makedonije, Poglavnik Monarhije svita zlamenovan...”.
- Nikolu Šubića Zrinskog ml. je, prilikom svečanog postavljanja za bana, Hrvatski sabor u Varaždinu pozdravio riječima „Poglavniče naš!”
- Grof Franjo Oršić Slavetički je opisao svoje putovanje u Beč, kamo je između 1670. i 1673. u više navrata u svoje ime i u ime Krste Delišimunovića išao kralju Leopoldu, kako bi im isplatio zaostale plaće. U tom opisu, on Leopolda više od petnaest puta naziva poglavnikom.
- Pavao Ritter Vitezović, u svom djelu Kronika aliti szpomenek vszega szveta vekov iz 1696., spominje riječ „poglavnik” više puta, u kojemu je također tri puta navedena izvedenica „poglavništvo”: „Šćitsko na severu vezda jest početo pod Tanaom ladanje i poglavništvo”, „Šimon Prisk popov židovskih poglavništvo prije”, „Dalmatini odstupiše od poglavništva rimsko - carigradskoga i sami svoji učiniše se, nikomu ne hoteć biti podložni...”.
- Pobunjeni krajišnici Varaždinskog generalata su podnijeli Mariji Tereziji u nekoliko točaka svoje pritužbe u predstavki od 25. siječnja 1755., od kojih prva točka započinje riječima: „Što su naši poglavnici milostivni cesari i vaše kraljevsko veličanstvo milostivno vu privilegijah darovali, ponizno molimo poleg njih vu vsem držati...”.
- Ivan Belostenec je u rječniku Gazophylacium latino-iliyricum također naveo riječ „poglavnik”.
- Riječ „poglavnik” i njena izvedenica „poglavništvo” se nalaze i u rječniku Ričoslovnik iliričkoga, italijanskoga i nimačkoga jezika Josipa Voltića iz listopada 1802. godine.
- Riječ „poglavnik” je dobila svoje novije te zauzeto značenje osnutkom Ustaškog pokreta i dodjelom tog naslova dr. Anti Paveliću. Riječ je također postala metonim za dr. Antu Pavelića, s obzirom kako je bio jedini službeni nositelj naslova.
Poveznice
Izvori
- Ivan Gabelica: „Podrijetlo i značenje političkog naslova poglavnik”