Paklina (brodska smola: paklỳna)
Paklina, brodska smola (ikav.& čakav.: paklỳna) - to je prastari, ranohrvatski srednjovjeki naziv, manjeviše očuvan sve dosad u pučkoj ikavici i čakavici, za borovu smolu koja se kod nas rabila stoljećima, a najviše duž primorja za premazivanje, konzerviranje i impregniranje trupaca drvenih brodova.
Sadržaj
Cestovno proširenje
Kasnije je isti ovaj pučki naziv potom još tehnički proširen i dalje na kopnu, u značenju smolastog bitumena za proizvodnju putnog asfalta na putovima, cestama i pločnicima (usp. Gretić-Bobić: Od paklina do naftnih polja, 2002).
Očuvanje u mjestopisu
Ova prvotna uporaba biljnog naziva pakline se na starohrvatskom ikavsko-čakavskom etnopodručju očuvala na više mjesta kod bivših ili sadanjih borovih šuma, uglavnom na primorskim i otočnim kraškim područjima. Najvažnija su i dosad sigurna barem 4 takva područja s toponimom Paklina: velebitska Paklenica, Paklina u Šibeniku, bračka Paklina i Paklinsko otočje kod Hvara.
Velebitska Paklina
Podno južnog Velebita i pod kanjonskim klancima tamošnjih dviju Paklenica se nalazi i obalna plaža Paklina, ter od novijeg doba još i istoimeni hotel: sva ta imena potječu od srednjovjeke pakline ili smole iz okolnih borovih šuma na Velebitu, kojih se zadnji ostatci nalaze sve do danas na strminama oko Paklenice.
Šibenska Paklina
Stariji gradski dio Šibenika se sve do danas naziva 'Paklina'. To je tragično poviestno područje još od 16/17. stoljeća, gdje su se tada pokapali i smolom spaljivali zaraženi šibenski i okolni mrtvaci, koji su onda masovno poumirali od teških epidemija kuge i kolere.
Bračka Paklina
Na južnoj strani otoka Brača u okolici obalne luke Bol se takodjer nalazi plaža Paklina blizu sela Ivandolac, a iznad toga su na južnim kraškim strminama Brača pod Vidovom gorom takodjer dosad još dielom prirodno očuvane izkonske dalmatinske šume crnih borova (Pinus nigra ssp.dalmatica), koje su kroz dugi niz stoljeća služile za brodogradnju i ujedno za dobivanje zaštine borove smole - "paklỳna".
Paklinski otoci uz Hvar
Na jugozapadnoj strani otoka Hvara, uz Viški kanal se dužinom oko 3km pruža cieli niz od 16 otočića Paklinskog arhipelaga: u 20. st. pod Jugoslaviom izkrivljenih na vlaško-balkanski kao tzv. "PaklEna" ostrva/otoci - iako ovi stvarno nemaju nikakve veze s vjerskim paklom,- nego tek s jugo-vlaškom jezičnom glupavosti balkanskih jugojezičnih Vukovaca.
Literatura
- Gretić - Bobić, 2002: Od Paklina do naftnih polja. INA-Naftaplin, Zagreb, 341 str.
Poveznice
Referenca
A provisional digest, compiled from diverse available sources on Internet.
