Paklinski otoci

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži

Paklinski otoci (čakav. Paklinski Školji, jugosrb.tzv. "PaklEni" otoci/ostrva): - Paklinski otoci (izvorno ime) ili privremeno balkanizirani pod Jugoslaviom u 20.st. kao tzv. "Pakleni" otoci/ostrva, je srednjodalmatska skupina vapnenastog otočja na jugozapadu od grada Hvara tj. u Viškom kanalu izmedju Hvara i Visa. Pružaju se smjerom iztok-zapad, približno od hvarske luke do tri kilometra zapadno i jugozapadno.

Paklinski su otoci svoje višestoljetno staro ime dobili po čakavskom nazivu borove smole tzv. paklina kojom su se odavna premazivali i konzervirali raniji drveni brodovi na Jadranu, - a tih je borova bilo mnogo na ovom otočju. Stoga im otočno ime nema nikakve jugo-veze s navodnim vjerskim paklom, kako o tomu nestručno naklapaju jugo-kopneni 'žabari' i Vukovci iz bivše Jugoslavie.

Geo-položaj i sastav

Paklinski otoci leže na jugozapadu uz veći srednjedalmatski otok Hvar, gdje se od Hvarske luke pružaju kroz 3km smjerom iztok-zapad, između 16°18'36" i 16°27'12" istočne zemljopisne dužine. Najzapadnija otočna točka tog otočja je otočić Veli Vodnjok (=čakav., jugosrb.tzv. "VeliKi VodenjAk" a najistočnija točka je otočić Pokonji Dol.

Okomito tj. meridianski se šire za 1,1 km od 43°10'37" do 43°08'41" sjeverne geo-širine. Najsjevernija točka tog otočja je rt Močiguzica na glavnom otoku Sv. Klementu, a najjužniji je pripadni otočić Stambedar. Niže sliedi tablični popis za 16 Paklinskih otoka, redom od zapada na iztok (najveći su podebljani):

Ime otoka Površina
(km2)
Mali Vodnjok 0.252666
Veli Vodnjok 0.008198
Travna 0.009661
Paržanj 0.039529
Borovac 0.021666
Sv.Klement 5.275844
Dobri otok 0.297313
Vlaka 0.021316
Stambedar 0.029945
Gojca 0.021471
Borovac 0.167533
Marinkovac 0.680662
Planikovac 0.100836
Jerolim 0.207144
Galešnik 0.014612
Pokonji Dol 0.016697
Paklinski otoci 7.165093

Zemljopisni raspored

Na zapadnom kraju Paklinskih otoka je otočić Veli Vodnjok visok 44m sa svjetionikom, a prama sjeverozapadu je Mali Vodnjok (tzv.yug. "Vodenjak Mali"), pa sjevernije školjići (jugosrb. 'hridi') Karbun i Lengva. Dalje na iztoku su još ini otočići Travna, Paržanj i Borovac. Na sredini je najveći otok ove skupine Sv. Klement visok 94m na kojemu su glavna paklinska naselja: lučice Vlaka na sredini i Palmižana na jugoiztoku. Uz sjevernu obalu Sv.Klimenta je otočić Škojić pred uvalom Vlake i školj Baba sa svjetionikom ispred uvale Palmižane u kojoj je marina.

Na južnoj strani glavnog otoka Sv.Klement je Dobri otok koji štiti uvalu Soline od najjačih južnih vjetrova, a dalje na zapadu pred uvalom Vinogradišća su najjužniji otočić Stambedar i školjići Pločice. Iztočnije od Sv.Klementa spram glavnoga Hvara su još otočići Gojca, Borovac (visok 46m), Planikovac (27 m), Marinkovac (47 m) i Sv.Jerolim (22 m). Morski tjesnaci izmedju otoka Sv.Klement, Borovac, Planikovac i Marinkovac nazivaju se redom Velo ždrilo, Malo ždrilo i Ždrilca. Od otoka Hvara cielu ovu skupinu otoka odvaja Paklinski (tzv.yug. "Pakleni") kanal.

Pred samom gradskom lukom Hvara je otočić Gališnik, a najdalje na jugoiztoku pred istoimenom uvalom je još otočić Pokonji Dol sa svjetionikom, koji otočići isto spadaju pod Paklinsko otočje. Plovnost izmedju Paklinskih otoka je inače otežana i ponekad opasna, zbog jakih morskih struja, a osobito kod juga i zbog brojnih hridi i grebena.

Biljni pokrov

Biljni obrast Paklinskih otoka većinom tvori tvrdolisna sredozemna makija hrasta crnike (Quercus ilex), mrče ili južne mirte (Myrtus tarentina), lovora (Laurus nobilis) i smrike (Juniperus macrocarpa), a manje plohe čine šumice alepskog bora (Pinus halepensis) i mjestimice poljodjelski nasadi uz naselja.

Šume Paklinskih otoka su po prostornom planu grada Hvara odredjene kao šume posebne namjene, kojih je glavna uloga rekreacijska. Na tim otocima od inoga grmlja (garige) još rastu npr. vrisak i ružmarin (Rosmarinus), pa kadulja (Salvia officinalis), majčina dušica (Thymus spp.), komorač,, kao još ine aromatske sredozemne biljke.

Morska fauna

Fauna Paklinskih otoka se uglavnom ne razlikuje od faune Hvara, izim što je siromašnija vrstama. Na otočiću Pokonji Dol u naslagama turonskog vapnenca se nalaze primjerci fosilne faune. U podmorju Paklenih otoka žive koralji i ostali značajni stanovnici jadranskog podmorja: cvjetnica Posidonia oceanica, razne crvene i zelene alge, zatim morski mahovnjaci, mnogočekinjasti crvi, spužve kao Aplysina aerophoba (sumporača), Spongia officinalis i Hippospongia comunis (konjska spužva), zatim morski ježinci, trpovi, morske zmijače, razni rakovi npr. Scyllarus arctus i Scyllarides latus (kuka), kao i brojne vrste riba: npr. Spicara flexuosa (gira oštrulja), Trisopterus minutus (ugotica), Spicara smaris (gira oblica), Pagellus erythrinus (arbun) i srdele, te glavonošci sipe i hobotnice. Od morskih sisavaca u širem okružju može se naći dobri delfin (Tursiops truncatus), a prije je tu živjela i sredozemna medvjedica (Monachus monachus).

Zaštita prirode

Po Zakonu o zaštiti prirode Republike Hrvatske, Paklinski otoci su zaštićeni kao spomenik prirode u kategoriji značajnoga zaštićenog krajolika, kojim upravlja Županijska javna ustanova za gospodarenje zaštićenim dijelovima prirode. Ovi otoci su po odluci Sabora SR Hrvatske pod zaštitom od 1972. godine.

Unatoč tomu što je ovaj arhipelag pod zaštitom, naglašen je problem nelegalne gradnje na tim otocima, gdje se u uvalama grade pojedini ili čak skupine novih objekata. Iako se tu problem nelegalne gradnje javlja u manjoj mjeri nego na kopnu, s obzirom na osjetljivost prostora se njegove vriednosti time narušavaju.

Poviestni uvid

Najraniju ljudsku nazočnost na tim otocima svjedoče kamene gomile, kojih je više na otoku Sv.Klement i koje upućuju kako je taj otok bio pogrebno mjesto. Jedna je npr. na Veloj glavi, a 4 su iztočno od naselja Momića polje, pa jedna na jugozapadu vrha Glavica, a 3 zapadno od naselja Palmižana.

Kada su se tu Rimljani sredinom 2. st. pr.Kr. sukobili s ilirskim plemenima , posebno su Dalmati za strateške i logističke potrebe osim luka na Hvaru, još rabili luke na otoku Šćedru ter na Paklinskim otocima . Izim naselja Vlaka u uvali Soline se nalaze ostatci rimskog ladanjskog posjeda (villae rusticae) s ostacima ukrasnog mozaika na dnu bazena . Ostaci rimske gradnje su nadjeni i u uvali Okoriji. Južno od školja Baba na sjevernoj strani otoka Sv.Klement je hidroarheološko nalazište Palmižana, gdje su su nadjeni ostatci antičkog broda iz Rimskog carstva, koji je tu prevozio više od 10.000 komada keramičkog posudja.

Na otočiću Marinkovac (drugi po veličini) je nalazište s većom koncentracijom keramike i ostatkom rimske arhitekture. Marinkovac je nekoć imao naziv po Sv. Stjepanu, no tu nisu nadjeni ostatci sakralnog objekta (koji bi bio njemu posvećen). Od 16. st. tj. 1539. dominikanci su na Sv.Klementu imali hospicij. Na otočiću Sv.Jerolimu , koji je nekoć bio u posjedu franjevačkog reda se nalazila mala crkva, koja je nestala krajem 15.st. Tiekom srednjeg vijeka na tom otočiću se vadila sol i napasala stoka.

Od objekata pod zaštitom na Paklinskim otocima su tri takva. U naselju Vlaki se nalazi crkva Sv.Klementa iz 16. stoljeća, koja je obnovljena u znak sjećanja na Višku bitku iz 1866. i na potonuće austrougarske fregate Radetzkog koje se bilo 1869. Tri godine prije je ova sudjelovala u bitki kod Visa, a 1864. kao dio prusko-austrijske mornarice u bitki na Helgolandskom zaljevu. Druga dva spomenika su svjetionik Pokonji Dol na istoimenom otočiću i baterija Gališnik, koju su na ulazu u hvarsku luku, nakon povlačenja Francuza iz Ilirskih provincija, izgradili Austrianci 1836. godine.

Paklinsko pučanstvo

Na otoku Sv.Klementu su 3 gradjena naselja sada bez stalnih stanovnika: Palmižana, Vlaka i Momića Polje. Još krajem 19. st. u naselju Vlaka je živjelo oko 70 stanovnika. Ova naselja su danas nastanjena tek sezonski tj. ljeti.

Promet i gospodarstvo

Samo ime otočja je povezano s najranijim djelatnostima na tim otocima: brodogradnji i uporabi bogatstva okolnog mora. Na njima postoji i više manjih obradivih površina, gdje se u poviesti uzgajalo žito. Danas se ljudska djelatnost na otocima tim, što su postali jedno od hvarskih izletišta, temelji na korištenju njihove prirodne ljepote u turističke svrhe. Palmižana je najstarije i najpoznatije hvarsko izletište, s čije je sjeverne strane u istoimenoj uvali na otoku Sv.Klement ACI-marina "Palmižana" kapaciteta 160 vezova.

U Palmižani se nalazi po više restorana i pansiona. Ostala izletišta su Ždrilica, otočić Sveti Jerolim i Stipanska uvala na Marinkovcu , od kojih su zadnja dva nudistička kupališta. Sva su opremljena restoranima i do njih voze redoviti taksi - brodovi iz grada Hvara. U naselju Vlaka se zadnje nedjelje u srpnju održava pučka svetkovina posvećena zaštitiniku otoka Sv.Klementu. U tom naselju se također nalazi nekoliko restorana.

Izim nautike i nudizma, Paklinski otoci su i središte ronilačkog turizma. Jedna od zanimljivih lokacija za ronjenje je Sika od Vodnjoka iztočno od otočića Velog Vodnjoka, koja se sastoji od nekoliko uskih okomitih hridina. Medju ovima je najvažnija hridina Kampel ili Kampanel koja se uzdiže okomito iz dubine od oko 46m , do dubine od 15m ispod razine mora. Ostale ronilačke destinacije su podmorje otočića Stambedar i Gaško, gdje se na dubini od 5m nalazi podmorska špilja dugačka do 30m.

Pored Palmižane je izgrađen heliodrom kao jedan od 2 na području Grada Hvara. Sigurnost plovidbe oko Paklinskih otoka je regulirana s nekoliko svjetionika, koji se nalaze na rtu Klobuku, na otočiću Velom Vodnjoku, Sv.Jerolimu, Pokonjem Dolu i Gališniku, ter na školjiću Baba pred ulazom u ACI-marinu Pamižana.

Summary

The Paklinski islands (=original domestic name; or Pakleni in Yugo-Serbian), are located off the southwest coast of the island of Hvar in Croatia, opposite the entrance to the Hvar (city) harbour. Their newer Yugoslav name was popularly translated as Hells' islands (pakleni: hellish), but it originally derived from 'paklina', an archaic Croat word, that means "tar", and it really refers to the pine resin once used to coat woody ships, that was harvested on these islands.

The main island of Sveti Klement has 3 settlements, Palmižana, Momica Polje and Vlaka. There is a large, well protected yacht marina at Palmižana. This chain of 16 islands is approximately 10 kilometres (6.2 mi) long, formed of limestone, with a very indented coastline and low pine forest with aleppo pine. The highest point on the islands is 94 metres (308 ft). The islands are a popular destination for visitors with smaller craft, especially yachts, providing numerous peaceful coves for diving, underwater fishing, swimming and water sports.

Poveznice

Referenca

Partly adapted from Croatian Wikipedia, with other minor addenda.