Panonsko gorje u Hrvatskoj
Panonsko gorje u Hrvatskoj (starija gorja izvan Alpa i Dinarida kod nas na sjeveroiztoku): - Većina ili preko 2/3 gorja u Hrvatskoj i svi naši viši grebeni iznad 1.100m pripadaju Dinarskom sustavu. Tek manji dio hrvatskoga gorja na sjeverozapadnom rubu (Ivanščica, Strahinščica i ine manje) po postanku spadaju u niža predalpska gorja na jugoiztočnom rubu Alpa.
Medju nutarnjim panonskim gorjem je najviši greben Bihor (Muntii Apuseni, 1.849 m) na sjeverozapadu Rumunjske, čije izdizanje započinje u paleozoiku, a dovršava se u kredi. Ina niža gorja unutar Panonije su još Magjarsko sredogorje (do 1.014 m) izdignuto u doba jure, ter prastaro južnopanonsko gorje na sjeveroiztoku Hrvatske (do 984m) koje se izdiglo već od devona i najraniji je dio Hrvatske.
Sadržaj
Naša rana Panonska gorja
Oba veća gorska sustava tj. alpski i dinarski su mladja karbonatna gorja, izdignuta pretežno u Alpinskoj orogenezi krajem krede i početkom terciara (paleogen). Ostala razmjerno niža gorja (izpod 1.100 m) u srednjoj i sjeveroiztočnoj Hrvatskoj su većinom starija i najstarija panonska gorja, izdignuta ranije još od devona pa do jure i to su najstariji dielovi hrvatskog ozemlja, gradjeni pretežno od silikatnih stiena.
Ova starija panonska gorja sjeveroiztočne Hrvatske su se uzastopce izdizala u dvije razne orogeneze:
- Kaledonskim izdizanjem još od devona su nastala prva i najranija hrvatska gorja u Moslavini i zapadnoj Slavoniji.
- Kimerskim izdizanjem do jure su oblikovana neka gorja srednje Hrvatske, medju kojima je razmjerno najveća i najvažnija zagrebačka Medvednica.
Sjeveroiztok: Kaledonsko gorje
Rano Kaledonsko ili "škotsko" izdizanje još u devonu pred nekih 350 miliuna godina, jedno je medju prvima u Europi, a kod nas je to prvo i najstarije gorje izgradjeno većinom od silikata. Ovim izdizanjem su u sjevernoj Europi nastali veliki dielovi Skandinavije i Škotske (= lat. Caledonia), a kod nas je takvo osobito Slavonsko gorje i Moslavina.
Ovo rano Kaledonsko gorje južne Panonije je niže od 1.000m, a kod nas se pruža smjerom iztok-zapad uzduž južne Panonije kroz savsko-dravsko medjurječje. Na zapadu ovo započinje u srednjoj Hrvatskoj od niže Moslavačke gore (tek do 489m), iztočnije se dalje nastavlja na najviši Psunj (984 m), Papuk (953 m) i Krndiju (792 m), pa na iztoku završava nižom Fruškom gorom (538 m) u Srijemu.
Trag Hercinskog gorja kod nas
Nakon veće i kod nas prve Kaledonske orogeneze od devona, kod nas mjestimice sliedi još i druga, Hercinska orogeneza krajem paleozoika uglavnom u permu, kojom je izdignut niz većih gorskih masiva po srednjoj Europi, pa dielom i središnje Alpe ter npr. susjedno Pohorje u Sloveniji.
Medjutim je u Hrvatskoj ovo iduće permokarbonsko izdizanje imalo razmjerno manje učinke, pa njime tu nisu nastali veći masivi izim manjih hercinskih uklopina, npr. tek dio zagrebačke Medvednice, ter sedla Vratnik i Oštarije u Velebitu, itd.
Kimersko gorje srednje Panonie
Nakon toga početkom mezozoika tj. u triasu, na hrvatskom ozemlju nastupa razmjerno smirivanje s jačim sedimentaciama bez većih izdizanja. Potom ponovo od doba jure započinje novije Kimersko nabiranje, kojim se oblikovala većina današnjeg Panonskog gorja izvan Slavonije u srednjoj i sjevernoj Magjarskoj, a koje se pretežno pruža smjerom sjeveroiztok-jugozapad: to su magjarsko-panonski masivi kao najviša Matra (1.014 m) na sjeveru Magjarske, pa još ini niži panonski masivi u Magjarskoj kao Osmatra, Bükk, Hegyalya, Mecsek, itd.
Kimerske gore u Hrvatskoj
Ovo Kimersko gorje u srednjoj Panoniji se iz Magjarske dielom još nastavlja dalje na jugozapad, tj. preko Drave sve do srednje Hrvatske. Tu je kod nas najveći njegov dio zagrebačka Medvednica (1.033 m) koja se nakon hercinskog prapočetka pretežno izdigla i oblikovala u juri tom kimerskom orogenezom. Izim ovoga je kimerskim izdizanjem u Hrvatskoj još dielom započelo stvaranje sjevernoga silikatnog diela Kalnika i djelimice Samoborske gore, kojih je završno oblikovanje potom nastavljeno Alpinskom orogenezom u kasnoj kredi i paleogenu.
Poveznice
Reference
Provisional digest compiled almost within actual wiki, and from a minor stub in Wikinfo by GNU license.
