Papa Agaton

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži
{{{ime}}}
lat. {{{latinsko ime}}}

Agaton je bio 79. papa Katoličke crkve, od 27. lipnja 678. do svoje smrti, 10. siečnja 681. godine.

Životopis

Rodjen je u najvjerovatnie u Siciliji, ali godina i datum rodjenja nisu poznati. Roditelji su mu podrietlom Grci, imućni, ali i pobožni. Nakon njihove smrti je Agaton sve svoje bogatstvo podielio sirotinji i povukao se u samostan kraj Palerma. Ukoliko su poviestni navodi o njegovom podrietlu točni, bio je preko 100 godina star u trenutku izbora za papu. Njegov kratki pontifikat je obilježio Šesti ekumenski sabor koji je okončao monotelitsku herezu. Slavi se kao svetac u Rimokatoličkoj (10. siečnja) i pravoslavnim crkvama (20. veljača).

Papa i Hrvatska

Održao je u Rimu o Uzkrsu 680. godin crkveni sabor s kojega je poslao poslanicu caru Konstantinu IV. u Carigrad. Uz papu poslanicu je potpisalo svih 125 prisutnih biskupa, među kojima i biskup iz Istre, dok s ostalog hrvatskog područja nema potpisnika. U papinom pismu medju inim piše:

...Između barbarskih naroda, kako Langobarda tako i Slavena, također u sredini Franaka i Gala, nalaze se mnogi od mojih sluga (tj. biskupa), koji se s obzirom na apostolsku vjeru ne prestaju revno mučiti...
Povjestnici Marković, Sakač i osobito Mandić utvrdjuju da se iz tog papinog pisma vidi da su godine 680. medju nekim slavenskim narodom radili biskupi i da je taj narod još prije te godine već primio kršćanstvo.

Taj narod može biti samo hrvatski jer su ostali slavenski narodi pokrštavani tek podkraj 8. i početkom 9. stoljeća, a prema Agatonovoj poslanici već 680. godine medju Hrvatima djeluje više biskupa i Hrvati su tada kršćani. Osim toga poviestnog podatka za nas je još važnije ono što piše u svome djelu "De administrando imperio" bizantski car Konstantin Porfirogenet, koji kao suvremenik prvoga hrvatskog kralja Tomislava. On piše:

Hrvati poslije krštenja postaviše vlastoručni ugovor te se tvrdom i nepokolebljivom vjerom zakleše sv. Petru da nikada neće provaljivati u tuđe zemlje niti ondje ratovati, već da će radije živjeti u miru sa svima koji to budu htjeli.

A od pape su za to dobili molitvu (obećanje) da će se za njih boriti i na pomoć im biti Bog Hrvata, kadgod drugi narodi provale u hrvatsku zemlju i ratom ih uznemire, a Petar, učenik Kristov, obdarit će ih pobjedom.

Poveznice