Pogranična hrvatska gorja
Pogranična poluhrvatska gorja (rubni gorski grebeni samo dielom u Hrvatskoj): - U raznim prikazima hrvatskog reljefa i najviše u onima popularno-planinarskim, rubni gorski grebeni iz pograničnih hrvatskih krajeva se često navode manjeviše površno, ili se čak posve izostavljaju ako nisu dovoljno "popularni" (bez obzira na njihovu visinu). Stoga su ovdje takva rubno-pogranična gorja oko Hrvatske dosljedno razporedjena u skupine po stvarnomu zemljopisnom udjelu, s kojim zalaze na hrvatsko ozemlje (bez obzira na nestručnu popularnost).
Sadržaj
Tip uporabe oko Hrvatske
Obzirom na položaje većine glavnih pograničnih vrhova, za Hrvatsku je poviesno znakovito što se kod većine tih pograničnih gorja glavni i najviši njihovi vrhunci češće nalaze prekogranično izvan Hrvatske ili tek rjedje baš na samoj granici, dok su na hrvatskoj strani češće tek njihovi niži obronci i rubne padine.
Tako su npr. najviši pogranični vrhovi: zapadni goranski Argan (1.380 m), žumberački Gorjanci (1.181 m) i tek malo inih nižih pograničnih grebena izpod 1.000m. Puno su rjedja kod nas obratna pogranična gorja, čiji bi se najviši vrhunac dizao baš na hrvatskoj strani: npr. samo Ćićarija, Lička Plješivica, konavoska Sniježnica i još malo inih pograničnih brda nižih od 1.000m.
Sve to s pograničnim vrhovima znakovito nam pokazuje, kako su se većinom takvih pograničnih vrhova pretežno služili naši prekogranični gorski susjedi tj. Slovenci, Bosanci i Crnogorci, a koji su tuda više od nas bili čobanski stočari, dok su se susjedni Hrvati na drugoj strani više bavili poljodjelstvom i na jugozapadu osobito pomorstvom.
Ciele gore u Hrvatskoj
Ovdje su svrstana ona prava hrvatska gorja, koja su u cjelini ograničena samo na hrvatsko ozemlje, tj. pored glavnoga grebena su im takodjer i svi niži vrhovi ter rubne donje padine takodjer u Hrvatskoj. Takva samo hrvatska gorja su npr. (navode se uglavnom viši grebeni iznad nekih 1.000m) - redosliedom od zapada na jugoiztok: Učka, Risnjak, Kapelsko gorje (Velika + Mala Kapela itd.), Ivanščica, Papuk, Psunj, kordunska Ljubčagora, Velebit, Promina, Svilaja, Mosor i Biokovo. Sva ostala naša gorja koja se (npr. u planinarstvu) spominju za Hrvatsku, manjeviše su pogranična tj. samo se jednim svojim dielom politički nalaze na hrvatskom ozemlju.
Pretežito u Hrvatskoj
Pretežito hrvatska su takva rubno-pogranična gorja, kod kojih se na hrvatskoj strani uzdiže glavni greben s većinom najviših vrhova, a preko granice se izvan Hrvatske manjinom nalaze samo poneki niži vrhovi i donje padine na prekograničnom podnožju. Takvi su npr.:
Granične uz Sloveniju
Tu pripadaju naša sjeverozapadna pogranična gorja:
- Ćićarija (Planik, 1.276 m)
- Obruč (1.377 m)
- Žumberak (Sv. Gera, 1.182 m): na slovenskoj strani se to zovu Gorjanci i tzv. novi 'Trdinov vrh').
- Macelj (718 m).
Pogranične uz BiH
- Lička Plješivica (Ozeblin, 1.657 m)
- Poštak (Bijeli vrh, 1.446 m), tzv. "jugoistočna Plješivica"
- Sniježnica Konavoska (1.234 m)
Rubne uz Crnu Goru
- Bjelotina gora (Katunica, 1.125 m)
Rubne uz Hrvatsku
Ovdje su pridodana naša pogranična gorja, kojih glavni grebeni s najvišim vrhovima pretežno leže u susjednim pograničnim zemljama, a samo im ini niži vrhovi i donje padine dielom zalaze u Hrvatsku. Tipski popularni primjer (iz planinarstva) je gorski greben Dinare, kojoj je najviši Troglav i više inih viših vrhova u BiH, a od značajnih je samo vrh Sinjal na hrvatskoj strani.
Rubne uz Sloveniju
- Retiška gora kod Prezida (1.212 m)
- Kranjski Snežnik (1.796 m): tzv. "Hrvatski Snježnik" tj. izvorno Snižak ima tek 1.506m.
Pogranične uz BiH
- Trgovska gora na jugu Banovine (630 m)
- Vučjak gora (1.131 m): sjeverozapadni ogranak gorja Vijenac-Šator
- Vilica gora (Bursać, 1.542 m): sjeverozapadni niži ogranak Dinare
- Dinara (Troglav, 1.913 m)
Rubne uz Crnu Goru
- Orjen (1.894 m): u Hrvatsku zalaze samo niže jugozapadne padine do nekih 1.100m.
Poveznice
Reference
Original condensed compilation, mostly exhausted from actual wiki by GNU license.
