Pornografija
Pornografija ili bludopis seksualno je eksplicitan materijal umnožen u vizualnom i audiovizualnom obliku. Počela je postupno ulaziti u europsku kulturu za vrijeme uspona renesansnoga humanizma, no njezin suvremeni eksplicitniji komercijalni oblik dolazi do izražaja u 19. stoljeću. Bio je to najvećim dijelom prikriveni i protuzakoniti fetiš sve do kasnih 1960-ih sa seksualnom revolucijom, kada je Danska postala prva država koja je ozakonila pornografiju 1969. godine.
Tvrda pornografska industrija u filmskom i slikovnom obliku posebno je povezana sa Sjedinjenim Američkim Državama i od najmoćnijih ljudi u industriji u vlasničkim i distribucijskim ulogama brojni su bili aškenaski Židovi. Počela se popularizirati između 1950-ih i 1970-ih s časopisima poput Playboya, Penthousea i Hustlera. Suvremena filmska tvrda pornografska industrija započeta je kasnih 1970-ih s Lasseom Braunom na čelu. Od tada, kao i sada na međumrežju, materijal postaje sve izopačeniji. Pornografska industrija također snažno promiče rasno miješanje.
Otpor
Prije toga, u Zapadnom svijetu bili su rašireni proturazvratnički zakoni. Te su zakone u prvoj polovici 20. stoljeća postupno razgrađivali Židovi u Sjedinjenim Američkim Državama, razni socijalni liberali i ostali kozmopolitski usmjereni pojedinci i skupine.
Zakoni ove vrste još uvijek su na snazi u brojnim muslimanskim državama, Kini i nekim afričkim državama u kojima se takve izopačenosti ne toleriraju, ali od pojave međumrežja postalo je teže zaustaviti rašireni pristup zabranjenoj pornografiji. U Europi, pornografija je zabranjena i kažnjiva u Bjelorusiji, Bugarskoj, Islandu, Litvi, Ukrajini i Vatikanu, te je u novije vrijeme bilo nekih pravnih uspjeha protiv nje.
Poveznice
Vanjske sveze
- Action Report: Nathan Abrams: „Jews in the American porn industry” (eng.)
- Homunizam: „Pornografijom u zdrav mozak”
