Ukrajina

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži
Ukrajina
Ukrajina (barjak).png
Nazivlje i obilježja
Službeni naziv Ukrajina
Izvorni naziv(i) Україна
Geslo „Воля, злагода, добро!”
(„Sloboda, sloga, dobro!”)
Državna himna „Ще не вмерла України і слава, і воля”
(„Još nije umrla slava ni sloboda Ukrajine”)
Uspostava 24. kolovoza 1991.
Zemljopis
Glavni grad Kijev
Najveći grad(ovi) Kijev, Harkiv, Odesa, Dnjipro, Doneck, Zaporižja
Položaj Istočna Europa
Površina 603.628 km2
Politika
Oblik vlasti Unitarna polupredsjednička republika
Predsjednik Volodimir Zelenskij
Predsjednik Vlade Denis Šmihalj (neovisni)
Pučanstvo
Pučanstvo 48.457.102 (2001.)
41.167.336 (procjena 2022., bez Krima)
Gustoća 73,8/km2
Službeni jezik Ukrajinski
Gospodarstvo i promet
Novčana jedinica Ukrajinska grivnja (100 kopijki)
Pozivni broj +380
Vremenska zona UTC +2, +3 ljeti
Međumrežni nastavak .ua
Oznaka vozila UA

Ukrajina (ukr. ćiril. Україна) je istočnoeuropska država. Glavni državni grad je Kijev.

Članica je Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, OESS-a, Pridružene trojke i Lublinskog trokuta.

Zemljopis

Ukrajina je većinom gorska i nizinska država s izlazom na Crno i Azovsko more, a nalazi se na jugozapadnom dijelu Istočnoeuropske nizine te obuhvaća dio planinskog prostora Istočnih Karpata na zapadu, s najvišim vrhom Hoverlom (2.061 m), i Krimsku goru na jugu. Glavne rijeke su Dnjipro, Južni Bug, Dnjestar, Sjeverni Donjec, Desna, Pripjat i Dunav. Uglavnom ima umjerenu kontinentalnu klimu s hladnim zimama i toplim ljetima, dok južna obala poluotoka Krima ima vlažnu subtropsku klimu.

Ukrajina graniči s Rumunjskom i Moldavijom na jugozapadu, Mađarskom, Slovačkom i Poljskom na zapadu, Bjelorusijom na sjeverozapadu, te s Rusijom na sjeveroistoku, istoku i de facto na jugu.

Upravna podjela

Ukrajina je podijeljena na 24 pokrajine (область [oblast]), rajone (район), općine (громада [gromada]), i grad s posebnim statusom Kijev. Također je do ruskog pripojenja Krima 2014. de facto obuhvaćala Autonomnu Republiku Krim i grad s posebnim statusom Sevastopolj, koji se i dalje pravno smatraju sastavnim dijelom Ukrajine.

Pokrajine Sjedište
Черкаська область (Čerkaška) Čerkasi
Чернігівська область (Černigovska) Černigov
Чернівецька область (Černovačka) Černovci
Дніпропетровська область (Dnjipropetrovska) Dnjipro
Донецька область (Donjecka) Donjeck
Харківська область (Harkivska) Harkiv
Херсонська область (Hersonska) Herson
Хмельницька область (Hmeljnička) Hmeljnicki
Івано-Франківська область (Ivano-Frankovska) Ivano-Frankovsk
Київська область (Kijevska) Kijev
Кіровоградська область (Kirovogradska) Kropivnickij
Львівська область (Lavovska) Lavov
Луганська область (Luganska) Lugansk
Миколаївська область (Mikolajivska) Mikolajiv
Одеська область (Odeška) Odesa
Полтавська область (Poltavska) Poltava
Рівненська область (Rivanjska) Rivne
Сумська область (Sumska) Sumi
Тернопільська область (Ternopoljska) Ternopolj
Вінницька область (Vinička) Vinica
Волинська область (Volinjska) Luck
Закарпатська область (Zakarpatska) Užgorod
Запорізька область (Zaporiška) Zaporižja
Житомирська область (Žitomirska) Žitomir

Povijest

Današnji prostor Ukrajine naseljen je od paleolitika. U srednjem vijeku bio je ključno središte istočnoslavenske kulture koja je u 9. stoljeću osnovala Kijevsku Rus', koja je na kraju zatrta s prodorom Mongola u 13. stoljeću. Tijekom idućih šest stoljeća, prostor Ukrajine nalazio se pod vlašću nekoliko okolnih država, poput Poljsko-Litvanske Zajednice, Austrijskog Carstva, Austro-Ugarske, Otomanskog Carstva i Ruskog Carstva. Nakon ustanka ukrajinskih kozaka pod zapovjedništvom hetmana Bogdana Hmeljnickog u 17. stoljeću, nastala je Zaporoška Republika, koja je s postupnim gubitkom autonomije 1764. pripojena Ruskom Carstvu.

Nakon Ruske revolucije 1917. godine bila je uspostavljena Ukrajinska Narodna Republika, koja je bila nasilno rekonstituirana u Ukrajinsku Sovjetsku Socijalističku Republiku, što je 1922. postala sastavnicom Sovjetskog Saveza. Zbog politike prisilne kolektivizacije koju je komunistički režim nametnuo ukrajinskim poljodjelcima, Ukrajina je 1932. i 1933. pretrpjela umjetno izazvanu veliku glad od koje je umrlo nekoliko milijuna ljudi.

U Drugom svjetskom ratu njemačke snage prodrle su u Poljsku i Sovjetski Savez te su na neko vrijeme protjerale komuniste iz Ukrajine. Od 1941. do 1944. godine, veliki dio Ukrajine nalazio se pod upravom njemačkog Reichskommissariata Ukrajine. Brojni ukrajinski domoljubi formirali su vojne postrojbe koje su se zajedno s Nijemcima borile protiv Sovjetskog Saveza i kasnije sovjetske reokupacije Ukrajine, dok se jedan dio domoljuba, uglavnom organiziranih u Ukrajinskoj ustaničkoj vojsci, također borio protiv njemačkih snaga. Nakon Drugog svjetskog rata obnovljena je Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika, čije je ozemlje prošireno na zapadne pokrajine koje su do 1939. pripadale Poljskoj, te joj je Ruska SFSR 1954. predala vlast nad poluotokom Krimom.

Ukrajina je stekla neovisnost od Sovjetskog Saveza 24. kolovoza 1991. godine. S proširenjem Europske zajednice i Sjevernoatlantskog saveza na istok 2004. godine, Ukrajina je postala područje preklapanja utjecaja zapadnih država i Ruske Federacije. To se očitovalo u obliku političkog rascjepa između „proruskog” istoka i „proeuropskog” zapada države, što je dovelo do doba stalnih političkih previranja počevši od Narančaste revolucije 2004. godine, a kulminiralo je 2014. Euromajdanom i Krimskom krizom, u kojoj je poluotok Krim referendumskim glasovanjem pripojen Ruskoj Federaciji. Nedugo nakon ruskog pripajanja Krima, u travnju iste godine započeo je rat u istočnoj Ukrajini. 24. veljače 2022. godine, započeo je otvoreni vojni napad Ruske Federacije na Ukrajinu.

Politika

Državni poglavar Ukrajine je predsjednik, biran na izravnim općim izborima svakih pet godina. Izvršnu vlast ima predsjednik vlade i njegov kabinet ministara. Najviše zakonodavno tijelo Ukrajine je jednodomni sabor, Vrhovno vijeće Ukrajine (Верховна Рада України [Verhovna Rada Ukrajini]), sastavljen od 450 zastupnika. Parlamentarni izbori održavaju se svake četiri godine. Sudbenu vlast imaju Ustavni sud, Vrhovni sud, posebni i lokalni sudovi.

Gospodarstvo

Ukrajina je država u razvoju s gospodarstvom nižeg srednjeg dohotka. Ukrajina je među najsiromašnijim državama u Europi. Pati od niskog očekivanog životnog vijeka i široko rasprostranjene korupcije. Međutim, zbog velikog obilja plodne zemlje crnice, jedna je od najvećih izvoznica žitarica na svijetu. Od inih gospodarskih grana razvijene su: rudarstvo, metalurgija, strojogradnja, kemijska industrija, građevinarstvo, proizvodnja vozila, itd.

Pučanstvo

Po podatcima zadnjeg terenski provedenog popisa pučanstva iz 2001. godine, Ukrajina je imala 48.457.102 pučana, a po procjeni od 1. siječnja 2022. godine imala je 41.167.336 pučana (bez pučanstva poluotoka Krima).

Po popisu iz 2001. godine, etničku većinu Ukrajine činili su Ukrajinci (37.541.693 - 77,8%), dok su najveća etnička manjina bili Rusi (8.334.141 - 17,3%). Od ostalih etničkih/narodnih manjina, bili su zastupljeni Rumunji/Moldavci (409.608 - 1,1%), Bjelorusi (275.763 - 0,6%), Krimski Tatari (248.193 - 0,5%), Bugari (204.574 - 0,4%), Mađari (156.566 - 0,3%), Poljaci (144.130 - 0,3%), Židovi (103.591 - 0,2%), Armenci (99.894 - 0,2%), Grci (91.548 - 0,2%), Tatari (73.304 - 0,2%), itd.

Zbog ratnih zbivanja u istočnoj Ukrajini od 2014. do veljače 2022., bilo je interno raseljeno 1.4 milijuna Ukrajinaca. U veljači i ožujku 2022. godine, oko 3 milijuna ljudi napustilo je državu zbog ruskog napada na Ukrajinu.

Po popisu Centra Razumkov iz 2018. godine, vjersku većinu Ukrajine činili su pravoslavci (68,8%), a veće su vjerske manjine činili katolici (10,8%), od čega je 9,6% grkokatolika i 1,2% rimokatolika, protestanti (1,5%), muslimani (0,5%), budisti (0,3%) i židovi (0,1%).

Poveznice