Pothvat pod lažnim barjakom
Pothvat pod lažnim barjakom (eng. false flag) prikriveni je pothvat namijenjen zavaravanju, kojim se, prikrivajući stvarni izvor odgovornosti, stvara dojam kako je određena strana, skupina ili država odgovorna za neko djelovanje.
Izraz „lažni barjak” izvorno se odnosio na gusarske brodove što su plovili pod državnim barjakom kao pokrićem radi sprječavanja bijega ili priprave za bitku njihovih žrtava. Barjak bi ponekad ostao, a krivnja za napad bila bi pripisana drugoj državi. Danas je taj izraz proširen izvan okvira pomorskih susreta, kako bi obuhvatio države što organiziraju napade na sebe i stvaraju dojam kako su napade počinile neprijateljske države ili teroristi, čime se navodno napadnutoj državi pruža izgovor za domaću represiju i inozemnu vojnu agresiju.
Pothvate počinjene od civilnih udruga i od prikrivenih vladinih službi u dobu mira može se (u proširenom smislu) nazvati i pothvatima pod lažnim barjakom ako se želi sakriti stvarna organizacija iza pothvata.
Špijunaža
Tehnike lažnoga barjaka često su rabljene u špijunaži radi angažiranja agenata za špijunažu ili krađu osjetljivih dokumenata, pod uvjerenjem kako rade za prijateljske vlade ili samu vladu. Ova tehnika rabi se i za hvatanje špijuna pomoću agenta što glumi špijuna na drugoj strani.
Postoje tvrdnje kako su napadi 11. rujna 2001. bili takav oblik napada.
Primjeri
- Napad na predajnik Gleiwitz
- Pokolj u Katynskoj šumi
- Pothvat „Ajax”
- Lavonova afera (pothvat „Susannah”)
- Pothvati „Labrador” i „Opera”
- Suđenje Hrvatskoj šestorici i podmetanje terorističkih akcija radi diskreditacije australskih Hrvata
- Neuspjelo podmetanje desetorici Hrvata za pripravljanje terorističke akcije u Sjedinjenim Američkim Državama
