Rhagusium, prvi Dubrovnik
Rhagusium, prvi Dubrovnik (začetak dubrovačkog grada u kasnoj antici): - Postoji nekoliko (većinom ideoloških) hipoteza o osnutku Dubrovnika (lat. Rhagusium), bilo kasnoantička-autohtona o postupnom širenju iz otoka Laus (sada Lapad), ili selidbeno-slavistička o doselidbi prebjega iz razorenog Cavtata (bivši Epidaurus).
Početak i širenje
Dosad je razmjerno najčešća popularno-slavistička priča, kako je to srednjovjeki Grad osnovan tek od 7. stoljeća, kada su se Latini iz antičkoga grada Epidaura južnije od Dubrovnika (današnji Cavtat) sklonili pred navalom Avara i Slavena zapadnije na priobalni otočić Laus (danas Lapad), što znači stijena: navodni preoblik Laus --> Lausium --> Rausium --> Ragusium --> Ragusa. Kasnije bi oni Slaveni s kopna izgradili naselje na južnim padinama brda Srdj, tj. na obali nasuprot otočiću i nazvali su ga Dubrava, što znači šuma duba (hrasta).
Tijekom vremena bi se u toj priči dva naselja sve više povezivala da bi se potpuno spojila od 11. st., nasuvši uski morski kanal što ih je dijelio tj. današnja ulica Placa ili Stradun), a od 12. i 13. st. zaštitivši se podpuno obrambenim zidinama (dubrovački miri). Prama inim vjerojatnijim hipotezama i stvarnim antičkim natpisima, Dubrovnik tj. antički Rhagusium je vjerojatno ipak osnovan i prije 3. stoljeća od kasne antike tj. već u rimsko doba, kao manje antičko naselje na tom otočiću Laus (Lapad), odakle se je proširio Grad.
Rana povijest
Dubrovnik je u početku pisane poviesti bio u sastavu Dalmatinskog temata pa priznaje vlast Bizanta. Prvi se puta u izpravama izričito spominje 850. godine. Oko god. 992. spalio ga je bugarski car Samuilo pri provali do Dalmacije. Krajem 10. st. osniva se dubrovačka nadbiskupija i metropolija. Odonda Dubrovnik postaje crkveno neovisnim od Splita. Od 1205. g. Mletačka Republika zlorabeći križarski pohod, zavlada Dubrovnikom što traje do 1358. godine.
U doba mletačke vlasti Dubrovčani dižu tri bune, ali se nisu mogli osloboditi mletačkog gospodstva. Iako je izprva priznavao mletačku vlast, Dubrovnik je uspio očuvati autonomiju jer je birao Malo i Veliko vijeće, Senat i ostale organe gradske samouprave. Dubrovačka komuna je od god. 1272. dobila statut. U Dubrovniku se vrlo rano razvija trgovina, posebno sa zaledjem i to ponajviše s Bosnom u doba Kulina bana.
Poveznice
Reference
Provisional condensed digest almost from actual wiki, available by GNU license.
