Rogoz ili ševar (Typha)

Rogoz ili ševar (Typha): - Rogozi (lat. Typha, ikav. botur, grč. rhéna) spadaju u porodicu rogozovke (Typhaceae) i u nadgrupu jednosupnice (Liliopsida). U Hrvatskoj raste više raznih vrsta rogoza: npr. Typha minima Hoppe iz gorskih cretova, pa kopneno-nizinske T. latifolia L. i T. angustifolia L., ter visoka primorsko-subtropska T. domingensis (Pers.) Steud., itd. Ovi razni rogozi većinom rastu medju močvarnim trsticima (Phragmitetalia).

Široki rogoz, Typha latifolia

Širokolisni rogoz ili ševar (Typha latifolia L., tzv. meki rogoz), pretežno je polu-kontinentalna močvarna biljka koja raste medju trsticima (Phragmition) uz veće rieke i jezera. Kod nas ovaj najviše raste u panonskom slivu, a južnije do istarskih rieka i Neretve u Hercegovini. Od inih vrsta rogoza se ovaj razlikuje tamnijim i većim klipom tamnosmedje boje i debljine po 2-3 cm.

Uzkolisni rogoz, T.angustifolia

Uzkolisni rogoz (Typha angustifolia L.) je u svomu tipskom obliku (krivo se navodi i za Jadran) uglavnom kontinentalna močvarna biljka razmjerno nižeg rasta po 1 - 2m, što uglavnom raste izmedju kopnenih trstika (Phragmition). Ovaj kod nas raste uz kopnene rijeke, jezera i močvare panonskog sliva, a spram primorja je rjedji uglavnom samo u nutarnjoj Istri, jer ga južnije uz Jadran zamjenjuje drugi subtropski T. domingensis (- vidi niže).

Ovaj se od širokog rogoza razlikuje užim listovima oko 1 - 2cm, a takodjer su mu i klipovi tanji po 1 - 2cm debljine, ter u zrelosti svjetliji više sivosmedji. Naprotiv se od južno-primorskog T. domingensis, ovaj sjeverno-kontinentalni odvaja razmjerno nižim rastom manjim od 2m i mekanijim batvom cjelovitog klipa koji nije razdvojen srednjim prazninama.

Južni rogoz, T. domingensis

Južno od Kvarnera, na jadranskim otocima i dalmatinskoj obali kopneni uzkolisni rogoz uglavnom izostaje, jer ga tu uz vode stvarno zamjenjuje drugi, laicima tek donekle slični subtropsko-sredozemni rogoz, Typha domingensis (Pers.) Steud. (= T. australis Thon.& Schum.), koji osobito prevladava uz južne poluslane vode, pa sedrene izvore i slapove. To je bazofilni subtropski ro­goz, proširen od srednje Amerike kroz Afriku, Sredozemlje i južnu Aziju do Japana.

Kod nas je taj južni rogoz uz Jadran na sjever­noj granici po dal­ma­tinskoj obali i otocima do Kvarnera: rječna ušća dubrovačke Omble, delta Ne­retve, ušća Cetine, Krke i Zrmanje, Blatine na Mljetu, Lopar na Rabu i Baška na Krku (tu je nedavno uništen). Ovaj uz Jadran na otocima i dalmatinskoj obali zamjenjuje kopneni sje­ver­ni tip T. angustifolia u olujno-vjetrovitim, alkalno-kar­bo­nat­nim ili poluslanim močvarama u pojasu tvrdolisnog eumediterana, a raste medju južnim ševarima grupe Bolboschoenetalia.

Od sjevernoga kopnenog tipa T. angustifolia s.s., ovaj južna subtropska T. domingensis se razdvaja nizom oznaka: većinom ima divovski rast po 2m - 4m visine, a listovi mladjih (sterilnih) izbojaka su tamniji modrozeleni s pepeljastosivom prevlakom, njihov bazalni ru­ka­vac izostaje ili je bar uzak-zakržljao, a stabljika tj. batvo cvata je tvrdo odrve­nje­la.

Cvatni klip kod T. domingensis je svjetliji sivožužkast i razdvojen je srednjom prazninom (1 - 2cm) na muški i ženski dio: oba ta diela su istobojni, tj. svietle oker­sive boje (Gledani pod lupom: u gornjemu muškom klipu su pricvjetne brakteole pro­zir­ne blijedoružičaste i nazubljenog vrha, a dolje u ženskom dielu su njuške tučkova podjednako duge kao i okolne dlake, pa ove ne strše izvan klipa). Stoga se samo nestručnim laicima uz brzopleti pogled (npr. u Wikipediji), taj južni rogoz kod nas može prividjati kao navodna sjeverna "T. angustifolia".

Abstract

Typha is a genus of about 30 species of monocotyledonous flowering plants in the family Typhaceae. The genus has mostly Northern Hemisphere distribution, but is essentially cosmopolitan, being found in a variety of wetland habitats. Its rhizomes are edible. Evidence of preserved starch grains on grinding stones suggests they were eaten in Europe 30,000 years ago.

Literatura

• Hayek, A.von 1933: Monocotyledoneae. Prodromus Florae peninsulae Balcanicae, Bd. 3: 1-300. Feddes Repertorium XXXX/3, Berlin-Dahlem.
• Lovrić, A.Ž. 1985: Halophytic carrwoods and reeds in salt swamps of Croatia. Rapp. CIESM, ser. Lagunes, 29 (3): 105-106, Monaco.
• Lovrić, A.Ž.& al. 1989: Mediteranska močvarna vegetacija i florne zanimljivosti uz donju Neretvu od Čapljine do mora. Zbornik 100-god. Zemaljskog muzeja Sarajevo, p. 333-340.
• Rac, M.& al. 1988: Botanical peculiarities of the Dalmatian lagoons in Neretva delta. Rapp. CIESM, ser. Lagunes 31/2: E-II/5, Monaco.

Poveznice

• Južnohrvatske jednosupnice
• Jadranske južne močvarke

Reference

Introduction partly loaded from stub in Croatian Wikipedia by GNU license, others are almost original condensed digest.