Ruta (knjiga)

Ruta
Redni broj knjige	8.
Pisac	Samuel
Mjesto pisanja	Izrael
Pisanje završeno	1090. pr. Kr.
Vremensko razdoblje	11 godina za vladavine sudaca
Biblijska kratica	Rut

Ruta je knjiga Starog Zavjeta i spada u 8. biblijsku knjigu. Biblijska kratica joj je Rut. U katoličkom kanonu ubraja se medju Poviestne knjige, a u židovstvu medju Spise i medju pet svitaka (Megilot). Ruta je vrlo kratka knjiga, a sastoji se od četiri diela. U prvom dielu (Rut 1), predstavljena je Noemi i njezine dvije snahe, Ruta i Orpa. Drugi dio (Rut 2) sadrži izvještaj o boravku Noemi i Rute u Judeji i o Rutinu pabirčenju na Boazovu polju, a treći dio (Rut 3) opisuje noć na gumnu i Rutin odnos s Boazom. Knjiga završava (Rut 4) opisom Boazove ženidbe s Rutom. Mnogi nevjernički "znanstvenici" koji ne vjeruju u točnu starost prvih dielova Biblije, ne priznaju ovu knjigu. I naravno kao i uviek, misle da su ljudi u to vrieme bili nepismeni i smatraju da je knjiga morala nastati u vrijeme Salomona ili kasnie (po povratku iz Babilona). Naravno nema dokaza za te tvrdnje, ali im mnogi vjeruju.

Sadržaj

Julius Schnorr von Carolsfeld: Ruta i Boaz u polju

• Ruta ostaje s Naomi (1:1-22).

Priča započinje u vrieme gladi u Izraelu. Jedan čovjek iz Betlehema po imenu Elimelek prešao je Jordan sa svojom ženom Naomi i dva sina, Mahlonom i Kiljonom, kako bi se privremeno nastanili u zemlji Moabu. Ondje su se sinovi oženili Moapkama Orpom i Rutom. Nu obitelj je zadesila tragedia — prvo je umro otac, a kasnie i oba sina. Ostale su samo tri udovice bez djece, bez potomstva koje bi ostalo iza Elimeleka. Naomi je čula da je Bog ponovno pogledao na svoj narod i dao mu kruha, pa je odlučila vratiti se u rodni kraj, u Judu. Njene su snahe pošle s njom. Naomi ih je preklinjala da se vrate u Moab i molila je Boga da im pokaže dobrotu i dade im muževe iz njihova naroda. Orpa se naposljetku "vratila (...) narodu svojemu i bogovima svojim", a Ruta je ostala s Naomi jer je iskreno željela služiti Bogu i bila je odlučna u tome. Svoju je odlučnost izrazila ovim riječima: "Kamo ti ideš, idem i ja, i gdje se ti nastaniš, nastanit ću se i ja. Tvoj će narod biti moj narod i tvoj Bog moj Bog. Gdje ti umreš, umrijet ću i ja i ondje ću biti pokopana. Neka mi Bog učini tako i neka mi još doda ako me išta osim smrti rastavi od tebe" (1:15-17). Budući da je Naomi ostala bez muža i bez djece, rekla je da je više ne zovu njenim imenom, koje znači "moje veselje", nego da je zovu Mara, što znači "gorčina".

• Ruta pabirči na Boazovom polju (2:1-23).

Kad su stigle u Betlehem, Ruta je molila Naomi da joj dopusti pabirčiti jer je bilo vrijeme žetve ječma. Primijetio ju je vlasnik polja Boaz, stariji Židov koji je bio bliski rodjak njenog svekra Elimeleka. Iako je po Božjem zakonu imala pravo pabirčiti, Ruta je pokazala da je krotka osoba upitavši smije li raditi u polju (3. Mojs. 19:9, 10). Odmah je dobila dozvolu, a Boaz joj je savjetovao da pabirči samo u njegovom polju s njegovim djevojkama. Rekao joj je da je čuo kako je odana Naomi te ju je ohrabrio riječima: "Neka Bog nagradi djela tvoja i neka ti potpunu plaću da, Bog Izraelov, pod čijim si krilima došla potražiti utočište!" (Ruta 2:12). Te je večeri Ruta velikodušno podijelila s Naomi plodove svog rada i objasnila joj da je toliko napabirčila zbog Boazove dobrote. Naomi je u tome vidjela Božju ruku, pa je rekla: "Neka ga blagoslovi Bog, koji nije uskratio dobrotu svoju ni živima ni umrlima! (...) Taj nam je čovjek rod. On je jedan od naših otkupitelja" (2:20). Ruta je nastavila pabirčiti u Boazovim poljima sve dok nije završila i žetva ječma i žetva pšenice.

• Otkupitelj Boaz ženi se Rutom (3:1–4:22).

Budući da je Naomi bila prestara za radjanje, rekla je Ruti da se ona umjesto nje uda za otkupitelja. Bilo je uobičajeno da u to važno doba godine vlasnik zemlje osobno nadgledava vijanje žita, koje se odvijalo uvečer kad bi nakon vrućeg dana zapuhao povjetarac. Boaz je imao običaj spavati na gumnu, pa ga je Ruta ondje pronašla. Tiho mu je prišla, otkrila mu noge i legla do njih. Kad se Boaz u ponoć probudio, ona mu je otkrila tko je i zamolila ga da raširi svoj skut nad njom, kao što je bio običaj kad su žene tražile svoje pravo da stupe u djeverski brak. Boaz je nato rekao: "Bog te blagoslovio, kćeri moja", a zatim ju je pohvalio što nije išla za mladićima iz strasti ili pohlepe. Ruta nipošto ne bi predložila nekakav nečisti odnos jer je bila poznata kao "uzorna žena" (3:10, 11). Nu on joj je tada rekao da postoji jedan drugi odkupitelj koji je u bližem srodstvu od njega i da će ujutro razgovarati s njim. Ruta je ostala ležati kod njegovih nogu do svitanja. Potom joj je dao ječma i ona se vratila Naomi, koja ju je uzbudjeno izpitivala o tome što se dogodilo.

• Boaz je rano ujutro otišao na gradska vrata potražiti otkupitelja. Uzeo je deset gradskih starješina za svjedoke, a zatim je tom bližem srodniku prvom dao priliku da otkupi sve što je pripadalo Elimeleku. Njegov prvobitni odgovor bio je potvrdan jer mu se činilo da će povećati svoje bogatstvo. Nu kad je čuo da mora sklopiti i djeverski brak s Rutom, pobojao se za vlastito nasljedstvo i, izuvši sandalu, zakonski je potvrdio da odbija ponudu. Biblijski izvještaj ne spominje njegovo ime, nego ga oslovljava nečasnim izrazom “Ti, taj i taj”. Boaz je potom pred istim svjedocima otkupio Rutu kao svoju ženu. Svi prisutni izrazili su želju da Bog blagoslovi tu zajednicu koju je s puno ljubavi utemeljio, a kasnije se pokazalo da ju je zaista čudesno blagoslovio. Ruta je ostarjelom Boazu rodila sina, kojemu je Naomi postala dadilja. Ljudi su za njega govorili da je "Naomin sin", a dobio je ime Obed (4:17).

Hrvatski prievodi

Ignac Kristijanović je objavio kajkavski prijevod Rute. Prijevod se pojavio u Danici zagrebečkoj 1848. godine.

I Booz reče njoj: kada bude došla vura jest iti, dojdi samo sim, i jedj kruh, i tvoj zalogaj omoči vu ocet. I ona se je vsela na stran žnjaćev, i on je pred nju praženo položil, i ona je jela, ter se zasitila, i ostanke je z-sobum vzela. I ona se je stala, da bi i pak po navadi latje pobirala. Ali Boz je zapovedal svojem slugom, govoreći: da bi ona takaj žeti hotela z-vami, naj te njoj braniti: i od vašeh snopov hitete takaj navlaš i nje pušćajte ležati, da nje prez srama pobere, i kada nje bude pobirala, naj nju nigdo nekara. Ovak je ona na polju tja do noći pobirala, i kad' bi ona z-batinum bila tukla, i ztepala, kaj je nabrala, našla je jačmena skoro meru za jeden Ephi, to je: tri merice. I ove vzemša je se nazad vu varaš povernula, i nje pokazala svojoj svekervi: zverhu toga je izvadila, i dala njoj od ostankov jela, z-kojem se je bila zasitila. (2,14-18)