Strielac (Sagittarius)

Strielac (Sagittarius): - To je kod nas jedno od najpoznatijih južnih zvieždja uz ekvatorski pojas nebeskog zodiaka. Jadransko-čakavski naziv Šûndre na našim otocima za ovo zvieždje znači pradavne gusare iz Krčkih legenda (Veyske Povede), a taj naziv je iztočnog podrietla iz ranoperzijskog xunder (gusar). Pripadne se glavne zvijezde na Jadranu zovu Šundrôn (medjunar. Ascella) i Šundrakÿr (Khaus).

Zviežđe u mitologiji

Sagittarius se prikazuje na nebu kao centaur s plaštom, koji iz luka izpaljuje strielu prama Antaresu, crvenom srcu Škorpiona. Taj centaur je ponekad identificiran kao Hiron, iako je inače Hiron češće povezan sa zvieždjem Centaur. Po Eratostenu taj Strielac predstavlja Krota, sina Pana i Eufeme i pratioca Muza, koji je izumio luk i strielu. Medjutim taj Krot nije pravi četveronožni centaur, tj. imao je samo dvije noge premda ne ljudske nego kozje.

Opis zvieždja

Strielac (lat: Sagittarius) jedno je od poznatih južnijih zvieždja u ekvatorskom pojasu nebeskog zodijaka, koje se na noćnom nebu nalazi izmedju susjednih zodiačkih zvieždja Jarca (Capricornus) na iztoku i Zmijonosca (Ophiuchus) na zapadu. Ovo zviježdje sadrži sedam svietlih zviezda poredanih u obliku zdjelice. Najsjajnija zviezda u Strielcu je Epsilon Sgr (Khaus Australis), s prividnom magnitudom od 1,85.

Važnije zviezde

Medju pripadnim zviezdama u Strielcu su značajne dvojne zviezde Zeta Sgr i 21 Sgr, pa višestruka zviezda Beta Sgr, ter još promjenjive zviezde W Sgr, Y Sgr, X Sgr, kao i zvjezdani oblak M24.

• Khaus Australis ili Epsilon Strielca (= naše čakav. Šundrakÿr) je najsjajnija zviezda u tom zvieždju i 36. najsjajnija na noćnom nebu, magnitude 1,85. Ovaj sjajni div je od Sunca udaljen oko 145 svjetlosnih godina, skoro je 4 puta veći i 375 puta sjajniji.

• Druga po sjajnosti u Strielcu je sigma Strielca, kao svietli patuljak klase B koji je od Sunca udaljen oko 225 svjetlosnih godina. Od Sunca je oko 7 puta masivniji i 630 puta sjajniji, a rotira oko svoje osi 100 puta brže od Sunca i najverojatnije ne će preživjeti duže od 50 miliuna godina.

• Ascella (= 'pazuho') ili Zeta Strielca (naše čakav. Šundrôn) je treća po magnitudi u Strielcu. U pitanju je dvojna zviezda čije su komponente bieli div i poludiv.

• Delta Strielca je četverostruki sustav, gdje je glavna primarna komponenta div klase K, a oko njega kruže tri patuljka. Lambda Strielca je narančasti div udaljen od Sunca 77 svjetlosnih godina.

• Eta Strielca je ranije bila svrstana kao beta susjednog manjeg Teleskopa, a nosi tradicionalna imena Sephdar ('siloviti ratnik') i Ira Furoris ('žestoki gnjev'). To je višestruki sustav udaljen od Sunca oko 149 svjetlosnih godina, čija je glavna komponenta nepravilno-promjenjivi crveni div.

Objekti dubljeg svemira

U Strielcu se nalazi glavno središte Mliečne Staze, zbog čega ovo zvieždje obiluje objektima dubljeg svemira. Samo središte naše galaktike je prekriveno od pogleda gustim slojem medjuzvezdane prašine, ali je uočljivo u radio-spektru kao izvor Sagittarius A. Sam izvor se sastoji od iztočne i zapadne komponente i treće radio-komponente označene kao Sagittarius A*. Iztočna komponenta je ostatak supernove, a zapadna je spiralna struktura u čijem se središtu nalazi Sagittarius A*, najverojatnije supermasivna crna rupa koja tvori glavno središte Mliečne Staze.

U Strielcu se još nalazi 13 Messierovih objekata: M8, M17, M18, M20, M21, M22, M23, M28, M54, M55, M69, 70 i 75. Najsjajnije zvezdano jato u tom području je M55, kao kuglasto jato udaljeno od Sunca oko 17.300 svjetlosnih godina.

• Maglica Laguna ili M8 je veliki medjuzvjezdani oblak prašine blizu lambde Strielca, dimenzija 110×50 svjetlosnih godina. To je emisijska maglica i jedna je od samo 2 veće maglice u kojima se stvaraju zviezde, a koje se mogu vidjeti golim okom. Udaljena je od Sunca oko 4.100 svjetlosnih godina.

• Maglica Omega ili Labud (M17) je još jedna emisijska maglica u kojoj se stvaraju zviezde, pa se u njoj nalazi i razpršeno jato od 35 mladih, svietlih i vrelih zviezda.

• Trodjelna maglica (M20) je takodjer mjesto intenzivnog stvaranja zviezda. Sastoji se od emisiijske, refleksivne i tamne maglice i otvorenog zvjezdanog jata. Svemirski teleskop NASA-e je 2005. godine tu snimio 30 embionskih i 120 mladih zviezda u M20.

U Strielcu se nalaze i dvije galaktike — patuljasta eliptična galaktika Strielac (u kojoj se nalazi M54), jedan od najbližih satelita Mliečne Staze, kao i i patuljasta nepravilna galaktika Strielac kao najudaljenija galaktika za koju se vjeruje da je član naše Lokalne grupe galaktika. Ini su objekti daljeg svemira u zvieždju Strielca:

• Kuglasta zvjezdana jata M 22, M 28, M 54, M 55, M 69, M 70, M 75, NGC 6723.
• Otvorena zvjezdana jata M 18, M 21, M 23, M 25, NGC 6530, NGC 6603, NGC 6716.
• Difuzne maglice M 8, M 17, M 20
• Planetarna maglica NGC 6818
• Eliptična galaktika NGC 6822
• Radio-galaktike: Sagittarius A ,Sagittarius B2, Sagittarius C, Sagittarius D
• Meteorski rojevi: Sagitaridi, Fi Sagitaridi, Kaprikornidi.

Summary

The constellation Sagittarius ('The Archer') is the group of stars in southern zodiac area of the night sky. The stars are in the shape of a centaur archer. This constellation is part of the Western zodiac. The Milky Way is at its densest near Sagittarius, as this is where the galactic center lies.

Consequently, Sagittarius contains many star clusters and nebulae. One of the brightest of the star clusters is Messier 55, about 7.5° west of δ Sgr. The complex radio source Sagittarius A is here. Astronomers believe that one of its components, known as Sagittarius A*, is associated with a supermassive black hole at the center of our galaxy, with a mass of 2.6 million solar masses.

Poveznice

• Ekvatorska zviežđa zodiaka
• Čakavsko zvizdoslovje

Reference

Adapted mostly from Wikipedia by GNU license, except the original inserted star names added in Croatian.