Televizija

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži
Blok za pisanje.png
Ovaj članak ili jedan njegov dio zahtijeva jezičnu i pravopisnu doradu!
Članak je potrebno preurediti u skladu s jezično-pravopisnim pravilima Metapedije.

Dalekovidnica (međunar. televisio, čakav. telvižũn) je složeni sustav za tvorbu i izravni prienos zvuka i slike u pokretu, a završni uređaj na koji to gledamo je dalekovid (televizor, kajkav. telkač). Dalekovidnica općenito omogućuje snimanje, emitiranje i prijem pomičnih slika, u crno-bieloj tehnici ili u boji, popraćenih zvukom.

Poviest

Prvi izravni prienos zvuka i slike se dogodio 25. listopada 1925. u crno-bieloj tehnici. Djelo je to Johna Logiea Bairda. Kroz vrieme se dalekovidnica mijenjala, dorađivala i unaprijeđivala. Slika je postajala sve bolja i bolja. Širom SAD-a u prvoj polovici 20. stoljeća rabilo se nekoliko različitih tv standarda, dok nije 1941. dogovoren jedan zajednički standard, pa je potom uvedena standardna slika od 525-linija. Od 70-ih godina prošlog stoljeća je i u bojama. Najnovije dalekovidnice imaju pristup medjumrežju i osjetljive su na dodir. Poput najnovijih nosiglasa (mobitela) dobivaju epitet "pametni". Pomična slika se može čak i zaustavljat i premotavat. Dalekovidi (televizori) su danas puno viši, širi i kraći od onih iz vremena J. L. Bairda.

TV-predajnici

U TV-postajama koje emitiraju signal se nalaze predajnici (srb. odašiljač, čakav. antenãl) od kojih dolazi signal. Kasnije je signal na veće daljine išao uz pomoć satelita u orbiti oko Zemlje. Najprije se primao antenama, pa onda nastaje digitalni signal koji dalekovidnice šalju bez antene. Danas se sav posao oko prienosa (srb. odašiljanja) signala za dalekovidnicu vodi preko računala (kajk. kompač, čak. žbirnÿk).