Va se vrime godišća (Vasẽy vrÿme godÿstja)
„Va se vrime godišća” (→ čakav., ranočakav. „Vasẽy vrÿme godÿstja”, kajkav. „Vu to vreme godišča”, novošćakav. „U se vrime godišća”, novoštokav. „U to vrijeme godišta”) je kasnosrednjovjekovna hrvatska božićna pjesma. Hvalospjev je u čast rođenju Isusa Krista i njegovoj majki Blaženoj Djevici Mariji.
Pregled
Pjesma se temelji na latinskom izvorniku In hoc anni circulo nastalom vjerojatno u benediktinskom samostanu sv. Marcijala u francuskom Limogesu u 11. ili 12. stoljeću, kada je također prenesena u hrvatsko ozemlje, prevedena na hrvatski jezik, proširivana novim motivima i prilagođavana njegovim dijalektima i različitim mjesnim napjevima.
Izvorni prevoditelj i okolnosti nastanka prijevoda su nepoznati. Najstariji poznati hrvatski glagoljski zapis pjesme se nalazi u Beramskom misalu Bartola Krbavca iz 1450. godine[1], dok se latinični zapis nalazi u Picićevoj pjesmarici iz 1471. godine. Od ostalih starijih poznatih djela što sadrže ovu pjesmu, istaknuta su: Petrisov zbornik (1468.), lekcionar Pisctole i evanghielya fra Ivana Bandulavića (1613.), Nauk karstjanski s mnozjemi stvari duhovnijemi i vele bogoljubnijemi Matije Divkovića (1616.), Pavlinska pjesmarica (1644.), Cithara octochorda (1701.), itd.
Od postojećih glagoljaških i brojnih ostalih mjesnih napjeva pjesme, najrašireniji je napjev s početnom silaznom kvartom, za koji je Franjo Dugan st. 1917. godine utvrdio kako posjeduje sličnosti s instrumentalnom pastoralom Capriccio pastorale talijanskog skladatelja Girolama Frescobaldija. Radi utvrđivanja podrijetla tog napjeva, Jerko Bezić se poslužio radom austrijskog muzikologa Roberta Lacha o božićnim napjevima na otoku Lošinju, što također sadrži notni zapis Frescobaldijeve pastorale zapisane od lošinjskog orguljaša Marka Letića 1830. godine.[2]
U svojoj raspravi Kako je nastao stari hrvatski božićni spjev „U to vrijeme godišta”, Miho Demović osporava dosadašnje tvrdnje o talijanskom podrijetlu spomenutog napjeva i okolnostima nastanka pjesme, oslanjajući se pritom na starije hrvatske glagoljske zapise pjesme, u kojoj je također iznio mišljenje kako je pjesma u starini bila dramatski izvođena i kako se njen nastanak vezuje uz božićnu obrednu igru.[3]
Riječi pjesme
(Kvarnersko otočje, 11. stoljeće) |
(Cithara octochorda, 1757.) |
(Dalmacija) |
(Kvarner) |
(Hrvatski crkveni kantual, 1934.) |
|
|
|
|
|
Literatura
- Cithara octochorda, Zagreb 1757., str. 116 - 117
- Hrvatsko pjevačko društvo Vijenac: Hrvatski crkveni kantual, Zagreb 1934.
- Vjekoslav Štefanić: Narodne pjesme otoka Krka, Hrvatski nakladni zavod, Zagreb 1944.
- Vinko Žganec: Vidakovićevo proučavanje neumatskih kodeksa u Dalmaciji, u: Sveta Cecilija: časopis za sakralnu glazbu, vol. 45, br. 2-3, Zagreb 1975., str. 70
- Fabian Tomašić: Srednjovjeke pučke pjesme u ranohrvatskom govoru iz otoka Krka, u: Ognjište: hrvatski književni ljetopis, br. 8, Zlatko Tomičić, Karlovac 1997., str. 217 - 227
- Mitjel Yoshamya (Mihovil Lovrić): Arhajske pučke pjesme u etnokulturi jugoistočnog Krka. Ranohrvatski srednjovjeki pradialekti, knjiga I, 2. izdanje, Znanstveno društvo za proučavanje Hrvata, Zagreb 2005., str. 1021 - 1030
- Sveta Mati: Marija u pjesništvu, Novi list, Rijeka, kolovoz 2009.
- Stipica Grgat (ur.): Tradicijsko crkveno pučko pjevanje u Franjevačkoj provinciji Presvetoga Otkupitelja, Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja: Zbornik „Kačić”, Split 2011.
Poveznice
Vanjske sveze
- Franjevačka provincija Bosna Srebrena: „U se vrijeme godišta”
- Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća: Milan Nosić (jezikoslovni osvrti):
- The Hymns and Carols of Christmas: In hoc anni circulo (eng.)
Izvori
- ↑ KlapaLook: „Otkuda hrvatske božićne pjesme?”
- ↑ Župa Uzvišenja Svetog Križa: „Na dobro nam Božić dojde”
- ↑ CROSBI - Hrvatska znanstvena bibliografija: Miho Demović: Kako je nastao stari hrvatski božićni spjev „U to vrijeme godišta” (pregled podataka o radu)
