Ugljan (otok i naselje)

Ugljan
Podatci
Položaj	Jadransko more
Država	???
Glavno naselje	Preko, Kali, Kukljica
Površina	51,05 km²
Obalna crta	78,745 km
Broj pučanstva	7,500 (2011.)

Ugljan (latin. Sissa) je naselje i otok u Jadranskom moru, na hrvatskom dijelu srednjeg Jadrana ispred luke Zadar u sjevernoj Dalmaciji. Površina otoka Ugljana je 50,21 kv.km i na njemu stalno živi 7.500 stanovnika, a glavna su naselja Preko, Ugljan, Kali i Kukljica. Otok je naseljen već od rimske antike pod ranijim latinskim tj. ilirskim imenom Sissa.

Abstract

Ugljan (Italian: Ugliano, classic Latin: Sissa) is a Croatian island and the first nearshore one in the Zadar Archipelago. It is located northwest of the island of Pašman and southeast of the islands of Rivanj and Sestrunj. Separated from the mainland by the Zadar Channel, it is connected with the island of Pašman by a bridge spanning over the Ždrelac Strait. Area 50.21 km²; population 7,583 (length 22 km, width up to 3.8 km).

Zemljopisni položaj

Ugljan se nalazi u zadarskom arhipelagu kao najbliži otok ispred grada Zadra, sjeverozapadno od otoka Pašmana i jugoistočno od otoka Rivanj i Sestrunj. Površinom od 50,21 km² (dug 22 km, širok do 3,8 km) ubraja se među osrednje hrvatske otoke, sa 7.583 stanovnika. Od kopna ga dijeli Zadarski kanal, a s otokom Pašmanom povezuje most preko tjesnaca Ždrelac. Ugljan je sa Zadrom povezan najfrekventnijom trajektnom linijom na hrvatskoj obali Jadrana, koja od 2006. prometuje i noću.

Vapnenački dio otoka pretežno je pod makijom, dok u dolomitnom području prevladava zemljište pod kulturama. Prostranije uvale su Muline na sjeverozapadu i Lamjana vela i mala na jugoistoku. Sjeveroistočna nutarnja obala Ugljana blago se spušta prama moru i razvedena je malim uvalama, dok je jugozapadna pučinska malo strmija. Na otoku se većinom uzgajaju masline, smokve i vinova loza.

Klima Ugljana

Klima na Ugljanu se ističe svim glavnim odlikama sredozemne klime (eumediteranski tip) s razmjerno suhim ljetima i dosta blagim zimama. Prosječna godišnja temperatura je iznad 15 °C, prosječna temperatura najtoplijeg mjeseca srpnja 24 °C, a najhladnijeg siječnja 12°C. Broj dana s temperaturama nižim od 0 °C je rijedak, a s visokim je oko 16 dana u godini.

Srednja temperatura najhladnijeg mjeseca siječnja nije niža od -3°C. Nema neprekidno visokih ili neprekidno niskih temperatura, kao što ne postoje duži periodi suše ni kiše u kojima bi pala zamalo sva godišnja količina oborina. Insolacija iznosi oko 2500 sati godišnje, a u srpnju sunce sija 10 do 12 sati dnevno.

Vlaga i oborine

Godišnji srednjak zraćne vlage je oko 73%. Maksimalne vrijednosti su u studenomu, a minimalne u srpnju. Dominantni tip oborina je kiša. Srednja godišnja količina oborina iznosi 939 mm s maksimumom u studenomu oko 1000 mm i minimumom u srpnju od svega 30 mm. Zimski snijeg je vrlo rijedka pojava, a kad se i pojavi zadržava se vrlo kratko: prosječan broj dana sa snijegom je samo 1. Godišnja naoblaka iznosi 4,7 (desetina neba). Oblačnost u ljetnim mjesecima je manja od 4 s minimumom u srpnju 2,4. Najveća oblačnost je u prosincu: 6,5.

Vjetrovi

Bura tu najčešće puše zimi, a jugo prevladava u proljeće i jesen, dok ljeti sa zapada puše ugodan maestral. Ljeti i u ranu jesen prevladava stabilno i lijepo vrijeme sa sunčanim, počesto vedrim i toplim danima. Nakon jutarnje tišine, sredinom prijepodneva počne vjetar s mora, zmorac ili maestral, koji u popodnevnim satima doseže umjerenu jakost. Smjer mu je uglavnom sjeverozapadni, a postojanost smjera i prilična jakost čine ga vrlo prikladnim za jedrenje, kao malo gdje na Jadranu.

Donoseći svježiji morski zrak, maestral snižava vrelinu zraka za vrijeme najvećih dnevnih vrućina. Maestral često potraje do u kasno poslijepodne. Navečer zavlada tišina, a noću zapuše slab vjetar s kopna, kopnenjak ili burin. Poslije juga, kod naglog prolaza hladne fronte prama jugoistoku često zapuše tramontana kao sjeverozapadni vjetar praćen grmljavinskim pljuskovima. Levanat je prohladan i kišni istočni vjetar koji puše u zimskoj polovici godine, a ponekad donese i snijeg.

Biljni pokrov

Otočna vegetacija Ugljana ima tipske značajke eumediteranskog biljnog pokrova degradiranog poljodjelskom uporabom. Autohtone tvrdolisne makije hrasta crnike (Quercion ilicis) su dosad tu većinom zamjenjene uzgojenim mediteranskim kulturama na 60 do 70% površine otoka, uz dodatne nasade borova i čempresa. Medju poljodjelskim nasadima osobitu ulogu imaju maslina i smokva.

Zbog obilježja klime na otoku uspijeva još razno voće i povrće, kojima se odatle obskrbljuje i zadarska tržnica, pa se zato otok Ugljan naziva i zadarskim vrtom. Ostali djelovi otoka koji nisu obrađeni i zasađeni poljodjelskim kulturama, obrasli su tvrdolisnom makijom osobito na jugozapadnim pučinskim padinama.

Podrietlo imena ?

O nazivu mjesta Ugljan pisalo je više auktora, ali značajniji doprinos pripada akademiku dr. Petru Skoku kao i pokojnom župniku u Ugljanu 1933.-1955. don Amosu-Rubiju Filipiju, dopisnom članu Hrvatske akademije. Ime naselja i otoka Ugljana tumači se različito. Najveći je broj onih koji dokazuju da naziv potječe od imenice ulje, pa se je neko vrijeme uvriežilo i pogrješno pisanje "Uljan", umjesto Ugljan. Niti jedan hrvatski otok kao ni toponimi na njima nisu dobili naziv po navedenoj imenici, već po maslini, stablu od kojeg se ovaj proizvod dobivao, a logično je da neki otok ili dio otoka dobije ime po onomu što se na njemu nalazi.

Tako postoji par otočića u Zadarskom arhipelagu pod nazivom Maslinjak (kod Ista, u Kornatu kod Žuta i dva kod Pašmana), a otočić kod Rave je Maslinovac, brdo nad Sutomišćicom Maslinjak, a uvala kod Veloga Iža Maslinčica. Na svim ovim lokalitetima rasla je ili raste maslina, a ulje je samo njezin naknadni proizvod koji se dobiva po kućama tj. uljarnama. Može se ovomu još dodati da u pulskoj luci postoji otočić Uljanik, no niti taj naziv ne dolazi od riječi ulje, već po riječi uljika, kako se na gornjem Jadranu maslina od davnina naziva (prvotno čakavski: ulikva). Taliani su Ugljan prije nazivali "Scoglio olivi", što je identično našem maslinjaku. Prama tomu slijedi zaključak da niti Ugljan nije dobio ime po riječi ulje.

Postoje i mišljenja kako ime Ugljan dolazi od ugljen koji se na području mjesta Ugljana također pravio izgaranjem drveta vrijesa, ali takva proizvodnja nije bila značajna samo za Ugljan, već i za ine zadarske otoke pa se i ovo mišljenje (idejno) odbacuje. Zanimljivo je navesti naziv Furnaža (uvala između Ugljana i Lukorana), koji toponim nije nastao po peći za pravljenje ugljena već se u njima proizvodilo vapno. Naziv je latinskog podrijetla, a u spomenutoj uvalici vide se i danas tri velike stare vapnenice.

Neki ovoj raspravi pridodaju kako bi naziv otoka mogao dolaziti od "ugljak", odnosno uljak, kako se još i danas na zadarskim otocima nazivaju pčelinje košnice. Točno je da na našim otocima ima pčelinjaka i dobre pčelinje paše, ali baš Ugljan čini po tomu iznimku jer na njemu slabo rastu kadulje i nema razvijeno pčelarstvo. Ove navedene dvojbe riješio bi dr. Petar Skok u svojemu (jugo-kultnom) djelu "Slavenstvo i romanstvo na jadranskim otocima" 1950., gdje dokazuje da ime Ugljan nije nastalo niti od jedne riječi ulje, niti po uglju, kao niti po ugljiku, već znanstveno obrazlaže na povijesnim izvorima, da naziv otoka treba tražiti u imenu rimskog posjednika Gelliusa koji je na području Ugljana imao svoj posjed.

Jugo-podobni Petar Skok ovako izvodi današnji naziv: od imena Gellius nastao je naziv Gellianus, po običaju da se mjesta označavaju imenom vlasnika. Kad su Hrvati naselili ove krajeve prilagodili su taj romanski izraz s nastavkom -anus duhu svoga jezika, pa prama tomu od Gellianus nastaje Gellian, analogno sličnim nazivima Lukoran, Pašman, Mrljan. Skokove jezične prilagodbe (tj. jugo-akrobacije) idu dalje, pa ovaj naziv dobiva i početno "u" od staroslavenskog izraza "va", koji na našem području u 13. stoljeću dalje prelazi u slovo "u". To je, naime, prijedlog gibanja na pitanje kamo. Primjerice ime otoka Unije kod Lošinja (u starim dokumentima je Nia), nastalo je U + Nia.

Stoga (navodno) dobivamo pojednostavljen Uglian. Preostaje objasnidba slova "lj". No to se može "dokazati" time što jedini pismeni ljudi u to doba, naši glagolaši kao čakavci, nisu imali slova "lj" već samo "l", koje su doseljeni poluštokavci s kopna izgovaralo kao "lj". Tako bi po vukovskim slavistima navodno od rimskoga 'gellianus' (jugoslavističkim akrobaciama) nastao današnji hrvatski naziv Ugljan, koji se u ovomu približnom obliku po prvi puta pismeno nalazi od 1325., a Giljan se zadnji put pojavljuje do 1397. godine.

Otočno pučanstvo

Ugljan se ubraja među najnaseljenije hrvatske otoke. Otok je pod današnjim imenom zapisan po prvi puta 1325., a stalno je naseljen od mlađega kamenog doba. U rimsko doba je gusto naseljen, osobito u sjeverozapadnom dijelu, gdje su nađeni brojni ostatci antičkih građevina. Današnja naselja osnovana su uglavnom u srednjem vijeku. Sva naselja: Preko, Ugljan, Lukoran, Sutomišćica, Poljana, Kali, Ošljak i Kukljica, leže uz nutarnju obalu dobro obrađene sjeveroistočne strane otoka.

Naselja na Ugljanu

Važnija naselja na Ugljanu su: Preko (općina), Poljana, Sutomišćica, Lukoran, Ugljan s devet zaselaka, Kali (općina) i Kukljica (općina).

• Lukoran je naselje puno uvala i plaža gdje se nalazi više ladanjskih kuća zadarskih plemićkih obitelji, od kojih je najpoznatiji ljetnikovac obitelji de Ponte iz 17. st. U Malom Lukoranu govore o tomu kako je ovaj kraj od davnine bio mjesto za odmor. Po predaji je tu pjesnik Petar Preradović, očaran izlaskom sunca na otoku izpjevao poznatu Hrvatsku budnicu "Zora puca".

• Sutomišćica je smještena u velikoj, zaštićenoj uvali Sutomišćica. O vrijednim rukama domaćih žitelja svjedoče brojni obradjeni vrtovi u kojima se iztiču stabla šipaka što dozrjevaju u rujnu oko dana zaštitnice sela Sv. Eufemije. Tu vrijedi pogledati barokni ljetnikovac zadarske obitelji Lantana iz 17. st.

• Poljana je naselje u uvali koju omedjuju s jedne strane slikoviti poluotok Sv. Petar s romaničkom crkvicom Sv. Petra iz 13. st. ter nizovi kuća s druge strane, okruženi uvijek obradjenim i zelenim vrtovima. Množtvo bunara sa živom vodom i veliki broj sunčanih sati razlog su što ovdje ljeti i zimi uzpjeva povrće kojim se obskrubljuje zadarska tržnica.

• Preko je središnje naselje otoka Ugljana, koje se kako mu i ime kaže nalazi preko puta Zadra, sa starim djelovima tipične dalmatinske arhitekture s množtvom ladanjskih kuća Patricijskih obitelji. Samo 80 m udaljen od mjesta leži idiličan otočić Galevac (Školjić) prekriven bujnom mediteranskom vegetacijom koji skriva samostan Franjevaca iz 15. st. U istočnom dijelu naselja blizu trajektnog pristaništa se nalazi romanička crkvica Sv. Ivana iz 11. st.

• Kali je naselje poznatih ribara na Jadranu koji su svoja ribarska i pomorska umijeća dokazali i na svijetskim morima. Poseban pečat mu daju dvije lučice pune ribarskih brodova i ribari koji na gatovima krpaju mreže. Stara jezgra s uskim uličicama i kamenim kućama u dalmatinskom stilu smještena je na brežuljku odakle se pruža prekrasan pogled na okolicu, a sve nadvisuje zvonik barokne crkve Sv. Lovre zaštitnika Kali.

• Kukljica je naselje smješteno na krajnjem jugoistoku otoka, blizu prolaza Ždrelac. Staru jezgru s izvornim primjerima pučkog graditeljstva od turističkog poluotoka Zelana punta dijeli velika prirodna uvala s lučicom uvijek punom ribarskim brodovima i jedrenjacima. Vrijedan spomenik je obnovljena crkvica Sv. Jerolima iz 15. st. u uvali Kostanj. Svake godine se za Gospu od sniga (5.kolovoza) održava atraktivna procesija brodovima iz Kukljice do crkve Gospe od sniga u prolazu Ždrelac, gdje je po predaji prije 400 godina usred ljeta pao snijeg.

Vanjske sveze

• općina Preko
• Preko - turistička zajednica
• Ugljan (turistička zajednica)
• Kukljica - turistička zajednica

Poveznice

• Jadranski otoci
• Dalmacija (Delmatia)

Reference

Adapted by GNU-license almost from Croatian Wikinfo (and partly Croatian Wikipedia).