Vale Vouk

Akademik Vale Vouk (Gospić, 21. veljače 1886. - Zagreb, 27. studenog 1962.), jugo-botaničar slovenskog izkona i unitarni Jugoslaven s pozicija Orjune.

Podrietlo

Vale Vouk potječe iz obitelji farmaceuta, podrijetlom iz Slovenije. Njegov stariji rodjak Valentin Vouk je otvorio prvu ljekarnu u Lici od 1865. godine. Vale Vouk je idejno-politički bio tvrdo-unitarni Jugosloven i zastupao je u praksi slične ideje kao i zloglasni jugo-pokret Orjuna.

Životopis i radovi

V. Vouk je maturirao na gimnaziji u Gospiću 1909. godine, a diplomirao je i doktorirao u Beču. Uz kraći prekid za vrijeme Drugoga svjetskog rata kada je privremeno umirovljen, od god. 1913. do 1956. bio je profesorom anatomije i fiziologije na Sveučilištu u Zagrebu ter upravitelj Botaničkog vrta u Zagrebu.

Pridonio je osnivanju Oceanografskog instituta u Splitu od god. 1930., pa obnovi Instituta za biologiju mora u Rovinju i Dubrovniku, a takodjer je reorganizirao arboretum u Trstenom. Bio je članom JAZU od 1920. godine. Najvažnija su mu objavljena stručna djela: "Nauka o životu bilja", (Zagreb 1918.) i "Elementi botanike" (Zagreb 1928.).

Prof. Vouk se u objavljenim radovima većinom bavio raznim obćenitim i primjenjenim pitanjima prirodoslovlja, a manje egzaktnim prirodoslovnim analizama. Jedan od najvrjednijih problema koje je izvorno pobliže razradio, bile su velike zelene alge (Codiaceae) iz Jadrana i Sredozemlja, gdje je dao monografski pregled s više novonadjenih vrsta uvaženih do danas.

Društveni utjecaj

Izim početnih ranih zasluga za ekologiju i biologiju mora na iztočnom Jadranu nakon 1. svj. rata, kasnije je Vouk sve više postao idejnom kočnicom razvitku prirodoslovlja u Hrvatskoj, dielom zbog upornog zadržavanja svoje već zastarjele opisno-konzervativne metodike, ali potom najviše zbog kasnijih neznanstvenih primjesa jugo-unitarizma i načela Orjune nametnutih u našem prirodoslovlju do sredine 20. stoljeća.

Takvi pristupi u našoj znanosti su približno odgovarali polazištima zloglasnog Aleksandra Rankovića-Ace na društveno-gospodarskom području. Zbog toga orjunaškog pristupa su u njegovo doba i u hrvatskom prirodoslovlju nastupili slični idejni progoni kao ranije u SSSRu, ili par desetljeća kasnije kod nas pod zloglasnim Stipom Šuvarom. Najpoznatije naše žrtve Voukovih dogmatskih progona u hrvatskom prirodoslovlju su postali prof.dr. Ivo Horvat i prof.dr. Fran Kušan.

Reference

Almost original digest, partly adapted from a minor stub in Croatian Wikipedia by GNU license.